Ishod referenduma o Bregzitu bio je na neki način neočekivan ako se uzme u obzir paradigma funkcioniranja Ujedinjenog Kraljevstva, a prije svega funkcioniranja Londona, u posljednjih 56 godina.

 

Činjenica da su Britanci izglasali napuštanje EU uvelike će utjecati na situaciju u Europi u narednih 12 mjeseci, kaže za Danas Miša Đurković, znanstveni savjetnik Instituta za europske studije, prognozirajući geopolitička kretanja na Starom kontinentu u 2017. godini.

Naš sugovornik objašnjava da su Britanci s kraja 1950-ih i na početku 1960-ih imali veliku dilemu kako se odnositi i prema SAD i prema tada nastajućoj Europskoj ekonomskoj zajednici.

– Čuveni britanski premijer Harold McMillan je početkom 1960-ih rekao da će Britanija za novu silu koja još nema diplomaciju biti ono što je bila Grčka za Rim, kao i da će štititi američke interese tako što će ući u kontinentalnu Europu i iznutra usmjeravati procese na način na koji to Americi odgovara. Ne mislim da je odluka o Bregzitu rezultat samo demokratskog izjašnjavanja naroda, već i jednog značajnog i, izgleda, dominantnog dijela britanske elite. Ozbiljna i dramatična promjena paradigme engleske percepcije Europe i EU jeste velikom dijelom reakcija na značajan uspon Njemačke u proteklih šest-sedam godina, što se vidjelo i prilikom Junkerovog izbora 2014, kada je Britanija, uz Češku, ostala potpuno majorizovani od strane Europe koja na neki način sve više postaje Njemačka. Stoga, Bregzit, uz Trampovu pobjedu, koja je došla na liniji iste percepcije, odnosno sukoba sa “klintonijanskom” politikom, predstavlja najsnažnije pomicanje i okvir za procese koji će uslijediti, uključujući porast evroskepcizma, ističe Đurković.

Sugovornik Danasa ukazuje da su promjene već vidljive, poput poraza Matea renciji, dosadašnjeg talijanskog premijera, “koji je pokušao, zapravo, da još više veže državu za Njemačku”. “Očekujem da se val evrospekticizma, koji pojedini nazivaju i populizmom, nastavi iu narednoj godini, budući da nas očekuje cijeli serijal izbora, najprije u Nizozemskoj u ožujku, pa u Francuskoj u travnju, zatim parlamentarni izbori u Njemačkoj u rujnu …

Euroskeptici idu protiv onoga što je vladajući sustav i strahovito jačaju na antimigrantskom valu dovodeći u pitanje dosadašnji sustav vrijednosti. Ilustracije radi, Frauke Petri i Alternativa za Njemačku inzistiraju na tome da zatvaranje granica za migracije neće značiti ništa ukoliko se cijeli sustav vrijednosti ne promijeni tako da i ljudi u Europi počnu više da rađaju djecu “, navodi on.

Đurković napominje da je teško procijeniti da li će Marine Le Pen postati nova predsjednica Francuske. “Francuska elita je izvukla iz rukava Francois Fillona, koji se protivi NATO, proruski je orijentiran i klasični je degolisti, tako da on može pacifikuje dio birača Le Penova”, ističe znanstveni savjetnik IES.

Naš sugovornik kaže i da je Nizozemska vrlo bitna, jer radikalni desničar Geert Wilders, “čija partija funkcionira po menadžerskom sustavu – on i dva čovjeka”, uspijeva sa “tako nedemokratskim sustavom organizacije dobije 20-25 posto glasova”.

Govoreći o mogućem ishodu izbora u Njemačkoj, Đurković navodi da je sve veće nezadovoljstvo naroda zbog ponašanja muslimanske stanovništva, zbog čega je osnažena Alternativa za Njemačku, koju podržava oko 10 posto birača, uglavnom bivših pristalica Kršćansko-demokratske unije (CDU). “Dakle, CDU je najviše oštećen, a može se dogoditi da socijaldemokrati budu najveći dobitnici tih izbora, kao što se već dogodilo na nedavnim izborima u Berlinu i još nekim mjestima”, konstatira on.

Prema Đurkovićevom mišljenju, ostaje pitanje i da li će administracija novoizabranog predsjednika SAD preurediti sustav vođenja politike prema drugim zemljama, sukladno Trampovom najavom da CIA više neće rušiti režime.

– Ukoliko trampu administracija zaista resetira odnose s Rusijom, to će za jedan dio Europe značiti mijenjati ili ukidanje sankcija Rusiji. Odnos Europe i Rusije će biti vrlo zanimljiv i za nas na Balkanu jer je pitanje što će biti s ulaskom Crne Gore u NATO, kao i kakav će biti odnos Srbije prema NATO. Za ovaj prostor bitan je i položaj Turske. Sadašnja administracija je u proteklih godinu i pol dana imala velike probleme s Obamom pa će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će se Tramp odnositi prema Erdoganu, napominje znanstveni savjetnik Instituta za europske studije.

 

Proširenje na dugom štapu

Đurković poručuje da je što se tiče same EU veoma značajno na koji način će Njemačka pokušati konsolidira i produbi ono što od EU ostane, u smislu daljnjeg kretanja ka nekoj vrsti porezne harmonizacije, definiranja ekonomskog prostora, stvaranja vojske, “dakle, ostaje da se vidi što će biti identitet Europe i kako će se odgovoriti na valove euroskepticizma “. “Pitanje proširenja EU ostaje na relativno dugom štapu, ali ima glasova koji smatraju da krizu u Europi treba iskoristiti za pojačavanje proširenja na ovaj prostor”, zaključuje Miša Đurković.

(Danas.rs)

Englezi su izašli iz EU jer je Evropa postala Njemačka, a Evropi dalje slijedi ovo…

Slider, Vijesti |
About The Author
-