Istraživanje: Kako vjera u Boga utiče na ljudski mozak

Ljudi potiskivaju područja mozga za analitičko razmišljanje i uključuju dijelove odgovorne za empatiju kako bi vjerovali u Boga.

Suprotno rade kada razmišljaju o fizičkom svijetu, navodi se u istraživanju.

“Vjera sa analitičke tačke gledišta se može činiti apsurdna”, rekao je profesor Tony Jack, koji je vodio istraživanje.

“Ali, prema onome što znamo o mozgu, vjerovanje u natprirodno rezultira potiskivanjem analitičkog/kritičkog načina razmišljanja kako bi postigli veći društveni i emocionalni uvid.

ateisti

Zemlje sa najvećim procentom ateista

U analizi koja se sastojala od osam eksperimenata, objavljenoj u žurnalu PLOS ONE, istraživači su otkrili da su vjernici saosjećajniji od nevjernika.

Istraživači su ispitali vezu između vjerovanje u boga, analitičkog razmišljanja i osjećaja za moral u osam eksperimenata u kojima je učestvovalo između 159 i 527 odraslih osoba.

Iako su spiritualno vjerovanje i empatija pozitivno povezane sa učestalošću molitva i meditacija, nijedno nije predviđeno društvenim kontaktom – kao što su crkvene večere – povezanim sa religijskom pripadnošću.

Iako su vjera u Boga i empatija u pozitivnoj korelaciji sa učestalošću molitva i meditacija, nijedno nije predviđeno društvenim kontaktom – kao što su crkvene večere –

Laboratorija profesora Jacka “Brain, Mind & Consciousness” u ranijem istraživanju je koristila magnetnu rezonancu kako bi prikazala da mozak ima analitičku mrežu neurona koja omogućuje ljudima da kritički razmišljaju i društvenu mrežu za empatiju.

“Zbog tenzija između mreža, potiskivanje naturalističkog pogleda na svijet omogućava dublji uvid u društvenu/emocionalnu stranu”, objasnio je profesor Jack.I to bi mogao biti ključ razumijevanja zašto vjerovanje u natprirodno postoji kroz historiju kultura. Vjera inicira na esencijalno nematerijalni način razumijevanje svijeta i našeg mjesta u njemu.”

Istraživači su rekli da ljudski mozak istražuje svijet korištenjem obje mreže. Kada se pred njim nađe fizički problem ili etička dilema, zdrav mozak aktivira odgovarajuću mrežu, a drugu potiskuje.

Takva surpresija može dovesti do konflikta između nauke i religije, dodali su istraživači.

“Mreže potiskivaju jedna drugu, a to može dovesti do kreiranja dva ekstrema”, rekao je Richard Boyatzis, profesor organizacionog ponašanja na Case Western Reserve univerzitetu.

“Imajući u uvidu ovu spoznaju, možda možemo kreirati više razumnosti i balans u razgovorima koji uključuju nauku i religiju.”

You must be logged in to post a comment Login

X Close
error: Content is protected !!