Izetbegović: Ismijavali su me i kritikovali, a mi danas, u realnom sektoru, imamo preko 1.000 radnih mjesta mjesečno!

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je kazao da od sastanka sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u četvrtak u Berlinu očekuje njenu snažnu podršku toj zemlji na evropskom i euroatlanskom putu.  

 

“Naravno da će Predsjedništvo BiH promovirati evropski put BiH. Ovo će biti treći susret sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u posljednje dvije godine. Svakog ljeta smo se vidjeli i baš se, što kaže narod, potrefilo svaki put u ramazanu, tako da sam redovito postio na tim sastancima. Nisam mogao imati ručkove. Ovaj put imamo radni ručak na koji nas je ona pozvala. Ona pokazuje jedan poseban interes za Bosnu i Hercegovinu i mislim da će i ovaj put biti od pomoći njena intervencija, njen interes za BiH. Mislim da će biti pravilno prepoznat i nadam se da bi neki pomak mogao biti postignut i nakon razgovora sa njom. Ona je vrlo direktna žena, vrlo konkretna, u zahtjevima, u ponudama, za podršku, za pomoć”, rekao je Izetbegović u intervjuu za Anadoliju.

Naglasio je kako je britansko-njemačku inicijativu, između ostalog, ona pokrenula.

Istakao je da je ta inicijativa do sada dala dobre rezultate.

“Nismo uspjeli u ovom času sa adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ali jeste Reformska agenda u velikoj mjeri realizirana. Tako da će biti ponešto i dobroga, ponešto i lošega od vijesti u odnosu na ono što ćemo ispričati prijatelju BiH, kancelarki Angeli Merkel, u četvrtak”, naveo je Izetbegović.

 

Knjiženje vojne imovine i MAP

Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je pred Samit NATO-a, koji se u prvoj sedmici jula održava u Varšavi, da što se tiče aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH, “do njega neće doći dok se ne uknjiži većina lokacija”.

“U ovome času u RS-u nijedna lokacija kapriciozno nije uknjižena. Dok tu ne bude pomaka, nema aktiviranja MAP-a. Međutim, važno je da se bilo šta bitno po pitanju NATO-a dešava u BiH. A, bitno je usvojiti smjernice i konačno doći do dokumenta ‘Pregled odbrane’. To će biti, mislim, nakon sedam godina stajanja. Usvojili smo principe, smjernice. Neće tu doći do nekih bitnijih izmjena. Neka pojednostavljenja su predviđena, nešto će biti efikasnije organizovana logistika, općenito organizacija Oružanih snaga BiH. Stavit će se veći akcenat na inženjeriju, na ono na što se Oružane snage u civilnom vremenu i bave, a to su vojne misije, naše učešće u vojnim misijama i interoperabilnost sa NATO-om”, navodi Izetbegović.

Naglasio je kako će se u sljedećim godinama težiti da se postigne kriterij NATO-a, a to je dva posto od rastućeg bruto društvenog proizvoda BiH za Oružane snage te zemlje.

Važno je da se izvrši modernizacija i opremanje te da se borbena moć Oružanih snaga BiH podigne, ocijenio je Izetbegović.

“Broj vojnika će ostati na ovom nivou koji imamo sada. Broj lokacija će biti smanjen sa 63 na 57, jer imamo problem sa uknjiženjem, ne samo ovaj politički u RS-u, nego imamo čisto tehničke probleme. U FBiH ne uspijevamo da sve uknjižimo. Uknjižili smo samo 24 za sada. Cilj je 57 i to je zadovoljavajuće, takav imamo odgovor generala da će to biti dovoljno. To su bitni elementi onoga što smo mi usvojili kao smjernice”, naveo je Izetbegović.

Poručio je kako strateški ciljevi BiH ostaju evropske i euroatlanske integracije, uz regionalnu saradnju.

“To su naša tri najbitnija cilja. Za nas je važno članstvo u EU, članstvo u NATO, bar iz mog ugla perspektive. Imali smo konsenzus na tome kada je u pitanju NATO i sa srpske strane prije par godina, ali su se stvari izmijenile i došlo je do ‘hlađenja’ srpskih političara kada je u pitanju NATO i do jednog namjernog izbjegavanja od Vlade RS-a. Bojim se da se ovo sve sistematski ustvari radi da bi se BiH zaustavila na njenom euroatlanskom putu. Jer, i kada je u pitanju evropski put, nije problem samo u SSP-u, gdje je BiH dobila jednu ponudu kakvu nijedna zemlja kandidatkinja za članstvo u EU nije dobila – faznu prilagodbu, velike kvote našeg izvoza u odnosu na EU, nego je problem i u mehanizmu koordinacije”, rekao je Izetbegović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglašava kako se po pitanju mehanizma koordinacije traži nemoguća stvar, da se odluke donose konsenzusom svih koji su na listi.

“Svi znamo da je nemoguće skupiti recimo 97 ljudi od Brčkog preko Banjaluke do Mostara da svi dođu i da svi budu ‘za’ i svaki put tako. Dakle, insistira se kapriciozno na stvarima za koje se zna da nisu rješenje i kada je u pitanju SSP. Ispregovarano je. Mi drugu ponudu dobiti nećemo. Nećemo se pokrenuti na evropskom putu dok ne bude usvojen ovakav kakav je. Iz RS-a tvrde da će doći do štete od stotina miliona. Pa, neće se raditi o količinama uvoza od stotina miliona. Taj pritisak konkurencijski će ići postupno kroz tri godine. I niko nije dobio takvu ponudu. Ova zemlja treba da da odluči: da li želi da bude dio uređenog evropskog tržišta, da li želi da svoje robe prodaje na evropskom tržištu? Tada će morati otvoriti i svoj prostor za evropske robe. Mi moramo ojačati naše poljoprivrede, učiniti ih konkurentnim. Zatvaranje, dizanje nekih zidova koji onemogućavaju izvoz nije rješenje ako hoćemo da idemo ka EU”, naveo je Izetbegović.

 

‘Skrivene’ odluke iz Banje Luke

On je otkrio kako se boji da su neke odluke drugačije, koje za sada nisu javne, a donesene su u Banjoj Luci.

To, kaže, temelji na načinu kojim se majstorski blokira put NATO-a, put ka EU, kako se stalno proizvode krize u BiH.

“Ko zna šta je pravi plan?”, konstatuje Izetbegović.

Upitan da pojasni u šta sumnja kada su u pitanju “skrivene” odluke iz Banje Luke, odnosno čega se najviše pribojava da one jesu, Izetbegović kaže da u ovom trenutku ne bi govorio o tome.

“Neki referendumi su za 2017. zagovarani. EU ima svoje probleme nakon Brexita, neke druge sile sa Istoka jačaju, tako da ne bih sada dalje od ovoga, ne bih preciznije, ali sve ovo me zabrinjava. Bojim se da se igra jedna opasna igra koja nas može ponovno dovesti u konflikte i u BiH i na Balkanu. Ovi napadi na povratnike, kompletan odnos spram drugih strana u BiH iz Banjaluke za mene je zabrinjavajući”, naveo je Izetbegović.

S obzirom na aktuelno političko stanje, odnosno neispunjavanje obaveza BiH spram dogovora sa EU, predsjedavajući Predsjedništva BiH ne očekuje sredinom jula na sjednici Vijeća za vanjske poslove EU pozitivan odgovor za tu zemlju kada je u pitanju prihvatanje aplikacije za članstvo BiH u Uniji i slanje upitnika.

“U ovome času nećemo ga dobiti ako se ne promijeni nešto u odnosu na SSP i na mehanizam koordinacije, a prije svega na prilagodbu SSP-a. I tu sam očekivao jednu autentičnu, ohrabrujuću politiku od Saveza za promjene, konkretno od kolege Mladena Ivanića. Jer, ako ćemo mi biti taoci onoga šta hoće ili neće Milorad Dodik i ako će on biti šef koji će odrediti i Ivaniću i svim srpskim predstavnicima na državnom nivou šta smiju, a šta ne smiju, onda ova zemlja, ako nema alternativu, može zaista otići u problem”, rekao je Izetbegović.

Naglašava da još nije kasno da se srpski predstavnici iz Saveza za promjene “iščupaju iz tog Dodikovog okova, da vrate svoj suverenitet, vrate jednu autentičnu, odgovornu politiku, evropsku politiku, politiku koja smiruje stanje na Balkanu i u BiH, onako kako su se dogovorili prije dvije godine”.

“Ovaj napad da je sve što se učini dobro za BiH, a time i za građane u RS-u izdaja srpskog interesa, taj dekadentni, taj retrogradni pristup star 25 godina, mislim da se trebaju iz njega isčupati, iz okova takvog razmišljanja i imati jednu zaista svoju politiku, drugačiju od politike Milorada Dodika. Možda neće na ovim lokalnim izborima ni osjetiti svu pogubnost da se prati ono što diktira Dodik, ali na izborima 2018. godine srpski predstavnici u BiH moraju izaći sa alternativom. Ne smiju jednostavno svoj suverenitet predati čovjeku koji se i na ovakav način prema njima odnosi, prema nama i prema BiH”, ističe Izetbegović.

Upitan da prokomentariše o kojoj alternativi u RS-u se radi, ukoliko se u jednoj sedmici Savez za promjene suprotstavlja režimu Dodika, a u drugoj sa njim zajednički postiže dogovore o određenim rješenjima, Izetbegović navodi da smatra da moraju dobro razmisliti i odlučiti u kom smjeru idu.

“Moraju se opredijeliti da li će im šef biti Milorad Dodik ili će sami sebi biti šefovi. Toliko, da dalje ne elaboriram”, konstatovao je Izetbegović.

 

Popis stanovništva

Upitan hoće li obznanjivanje rezultata popisa stanovništva u BiH, najavljeno za četvrtak, stvoriti daljnje probleme, odnosno dodatno zakočiti evropski put BiH i uzrokovati nove krize, Izetbegović je naveo da je to, prije svega, “ponašanje Milorada Dodika, koji onda uvlači i ostale predstavnike Srba na državnom nivou u jednu takvu politiku”.

“Kada je u pitanju popis, ja ne znam šta tu političari mogu uraditi? Dakle, Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH je takav kakav je, popis je podržan od Evropske unije, priznat, pohvaljen, mi tu ne možemo nazad. Eventualno možemo se dogovoriti o tajmingu objavljivanja rezultata. Ono što nam u ovome času treba jeste ukupan broj stanovnika jer je to prvo pitanje u upitniku, ako taj upitnik uopšte preuzmemo. Ovo u vezi nacionalnog sastava, rezidenata, nerezidenata, to nije ni neophodno u ovome času. Na kraju krajeva, i ti rezidenti, ako je nekome osobito interesantno da zna koliko njih zaista u BiH živi, a koliko njih je u ovome času na radu, igraju za neke fudbalske timove u Evropi, studiraju, ili su, pak, izbjeglice i žele da se vrate nazad, a imaju to pravo po kriterijima Eurostata, i to se može razdvojiti da se zna. Međutim, ne mogu se ti ljudi nazvati nerezidentnim. Dakle, recimo naši fudbaleri, naši studenti ili ljudi koji nemaju gdje da se vrate, jer im je neko spalio kuću, a žele, mi njih ne možemo nazvati nerezidentima”, zaključuje Izetbegović.

Navodi da se te kategorije mogu razdvojiti ako je nekome interesantno da vidi te brojke.

On i njegove kolege, kaže Izetbegović, “ne bježe od toga da se svaki podatak o svakom građaninu BiH zna”.

Izetbegović je odgovorio i na pitanje šta će se promijeniti objavljivanjem popisa stanovništva u BiH.

“Ništa bitno. Navodno je obaveza strukturu vlasti formirati u odnosu na posljednji popis. Po toj obavezi bi trebalo biti trećina ili 40 posto Bošnjaka vlasti u strukturi vlasti u RS-u, a nema ih ni desetina od toga. Prema tome, svjesni su svi da to osobitih efekata negativnih ni za koga neće biti u ovoj zemlji. I kada se ne bi priznalo ovih 200 hiljada ljudi, Bošnjaka bi ponovno bilo 49,5 posto. Da li ih je 50,01 ili 50,05 po meni osobito nije važno niti ja trijumfujem nad tim podatkom, niti smatram da iko treba biti posebno zabrinut s tim. Ti su balansi otprilike onakvi kakvi su i bili prije rata, s tim da više nema grupe Jugoslovena u kojoj je najverovatnije bilo najviše Bošnjaka. Srba ima u procentu onako kao što ih je i bilo, a u RS-u ih je preko 80 posto. Sad neki kapriciozan cilj da ih bude preko 90 posto, da Bošnjaci budu izbrisani, da ono što je počinjeno tenkom i puškom, da se olovkama završi, to je etničko čišćenje. To za nas nije prihvatljivo. I zakon je takav, i kriteriji Eurostata, IMO tima i tu nema nazad”, jasan je Izetbegović.

Izetbegović, koji osim ispunjavanja uslova za članstvo u EU i NATO, regionalnu saradnju stavlja na vrh prioriteta BiH, kaže kako se sa rješavanjem ključnih pitanja sa susjedima, posebno Hrvatskom i Srbijom, “zaista kasni”.

“S obzirom na retoriku, česte sastanke, izraženu želju da se problemi rješavaju, efekti su dosta tanki kada su u pitanju imovina, granice, korištenje resursa na štetu BiH. Ne uspijevamo tu stvar da riješimo. Jer, da bi ste uspjeli trebate imati dvije strane i da sjednu i da s dobrom namjerom žele da razgovaraju. Tu bi više trebalo raditi na tehničkom nivou. Političari otvaraju prostor, a zatim u taj prostor treba da uđu timovi koji pregovaraju. To su vrlo dugi i ekspertski razgovori recimo o granici na Drini i slično. Nadam se da ćemo, ipak, to ubrzati. Ovakvu sam stvar upravo i kazao nedavno i predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar – Kitarović na posljednjem sastanku. Rekao sam joj da je konačno vrijeme da neke iskorake napravimo, a i predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću kada smo se vidjeli nedavno”, rekao je Izetbegović.

 

Odnosi BiH i Turske

S obzirom na to da je predsjednik Srbije u dva navrata najavljivao, pa otkazivao posjetu BiH u ovoj i protekloj godini, Anadoliju je zanimalo kada Nikolić stiže u Sarajevo i da li mu je Izetbegović takav poziv uputio.

“Nadam se da će Nikolić doći ove jeseni u BiH. Volio bih da to bude u mandatu kada sam ja predsjedavajući Predsjedništva BiH, radi bošnjačkih i srpskih odnosa. Ali, evo, vidjet ćemo kada će on naći vremena za to. Pozvao sam ga ja nedavno i on je trebao doći proljetos, neki termini su bili dogovoreni, a onda je došlo do vanrednih izbora u Srbiji i on nije napuštao zemlju. Sva je vlast bila na njemu i on nije izlazio iz zemlje, jer je bila raspuštena vlada, tako da će se vjerovatno to desiti najesen”, rekao je Izetbegović.

Odnose Bosne i Hercegovine i Turske predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je da su “na najvišem nivou od kada te dvije države uopšte imaju bilateralne odnose”.

“Nikada nisu bili bolji, ali ima prostora da se razvijaju u svakom segmentu. Tu je politička i kulturna saradnja, ekonomska. Ekonomska će sigurno napredovati. Ali, mislim da ima jak prostor i u kulturnoj saradnji, jer mi ustvari imamo iste korijene. Naše kulture imaju veoma slične korijne i tu postoji jedan interes, zanimanje ljudi za vlastitu prošlost iz koje mi crpimo i ovu današnje dvije kulture. Tako da osjeća se taj interes. Turci su jako prisutni i u Sarajevu i diljem BiH i to ne jenjava, nego raste taj njihov interes. Slična će stvar biti i sa BiH kada je snažna, bujajuća, rastuća Turska u pitanju. Razvoj će se nastaviti u svim smjerovima”, smatra Iztebegović.

Kazao je da od srpskih političara u BiH zavisi da li će BiH 2017. dobiti status kandidata u EU-u.

“Isključivo po meni u ovom času zavisi od srpskih političara u BiH. Da li će Dodik konačno promijeniti svoj odnos prema ovoj zemlji i njenim građanima i svoju vladu uputiti na saradnju kada su u pitanju problemi koje sam objasnio da ne žele da riješe, ili će krenuti u nekom drugom, vrlo rizičnom smjeru. Ili, pak, od političara koji su mu alternativa, da li će oni formirati, artikulirati jednu politiku koja je drugačija, koja je hrabrija, odgovornija od politike koju im nameće Dodik. Ova zemlja je suvlasništvo triju naroda koji predstavljaju političari iz ta tri naroda, i građana, naravno. I neka se samo jedna od tih komponenti izmakne nešto, cijela stvar stoji na štetu svih. Dakle, očekujem jedno sazrijevanje, konkretnije, hrabrije, odluke i pokretanje BiH u 2017. godini”, naveo je Izetbegović.

Do tada, najavio je Izetbegović, će se raditi, dok ne bude političke zrelosti i odluka, na jačanju ekonomije.

I ona sada u BiH, kaže, bez obzira na sve probleme bilježi sasvim znakovit napredak i kada je u pitanju BDP, industrijska proizvodnja, zapošljavanje.

“Moje obećanje od 100.000 radnih mjesta u deset godina su neki čak i ismijavali”, kaže Izetbegović.

Izetbegović se osvrnuo i na kritike u javnosti da se radi o nerealnim obećanjima.

“Što će me kritikovati kada imamo preko 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru mjesečno. Ne da se ispunjava tempom kojim sam obećao, nego brže. Kako me onda mogu da kritikuju. To su provjerljive stvari, ne izvlačim ja to iz čibuka, takve podatke. Mogu da provjere koliko je bilo zaposlenih kada je počelo vlada Denisa Zvizdića i Fadila Novalića, koliko ih ima sada, pa ćete vidjeti da je za 15 mjeseci 18.000 novozaposlenih. To su egzaktne stvari. Međutim, to nije dovoljno. Dok vi imate 300-400 hiljada ljudi koji traže posao, pa zaposlite 15 ili 18 hiljada, ta stvar se još ne vidi. Vidjet će se za koju godinu. Ja sam kazao da u deset godina trebamo 100.000 radnih mjesta da bismo stabilizirali budžet i socioekonomsko stanje u BiH. Rekao sam, za deset godina, nisam rekao godinu. Ja sam uvjeren da ćemo do kraja ovoga mandata postići pola toga, nešto brže od obećanog”, poručio je Bakir Izetbegović.

Izvor: Agencije

You must be logged in to post a comment Login

X Close
error: Content is protected !!