Izetbegović “namješta” parcelu u historijskom jezgru Sarajeva: Na Tašlihanu iz 1543. niče moderno zdanje!

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH poništila je odluku sastava ove komisije iz 2008. godine da graditeljska cjelina Gazi Husrev-begov bezistan s dućanima u Sarajevu bude nacionalni spomenik BiH.

 

 

Odluka je nedavno objavljena u „Službenom glasniku BiH“. Njome se ukida zabrana gradnje objekata na prostoru na udaljenosti od 20 metara od zapadnog zida Gazi Husrev-begovog bezistana, koja je uključivala i zabranu fizičkog naslanjanja i vizuelnog zaklanjanja Bezistana kao nacionalnog spomenika.

 

Ispunjena želja

U sramotnoj i skandaloznoj odluci ne navodi se striktno da se iz cjeline Bezistana izuzima ustvari dio prostora gdje se nalaze ostaci Tašlihana, nekadašnjeg kamenog karavan-saraja sagrađenog 1543. godine, ali je činjenica da je u prečniku od 20 izuzetih metara upravo taj lokalitet.

 

Sada je jasno da se ovim, praktički, nekome namješta parcela za gradnju u historijskom jezgru Sarajeva, a sve upućuje na to da iza svega direktno stoji Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA.

 

Da nekome vjerovatno od njemu bliskih ljudi ispuni želju, Izetbegović nije prezao ni od kršenja Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

 

On je, naime, o čemu je „Avaz“ već pisao, u maju prošle godine kao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva dao saglasnost na odluku da se iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH isključi dvoje međunarodnih članova, koji su bili glavna prepreke ranijim zahtjevima da se na ovom prostoru na Baščaršiji odobri gradnja.

 

Iako Aneks 8 tog sporazuma, osim tri domaća, nalaže i članstvo dva međunarodna stručnjaka u Komisiji, iz nje su tada isključeni strani profesori Martin Čeri (Cherry) i Zejnep Ahunbaj (Zeynep Ahunbay).

 

 

Tako iza najnovije odluke stoje samo tri domaća člana Komisije Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH nedavno je ovaj problem aktuelizirao i Saša Magazinović, poslanik SDP-a, koji je i od visokog predstavnika Valentina Incka (Inzka) na pitanje o ovoj temi dobio odgovor da je prekršen Aneks 8 Dejtonskog sporazuma.

 

Zvizdićevo bježanje

Magazinović je na sjednici Predstavničkog doma BiH 5. jula pitao i Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara, je li Komisija odobrila gradnju poslovnog objekta na temeljima Tašlihana i šta je Zvizdić uradio na rješavanju ovog problema.

 

Zvizdić je izbjegao usmeni odgovor na ovo pitanje i kazao da će odgovoriti pismeno, iako se sada zna da je Komisija donijela odluku 13. juna, a indikativno je da je u „Službenom glasniku“ objavljena tek nakon više od mjesec od njenog donošenja.

 

Magazinović: Mutne radnje

 

Bez odgovora Komisije

Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika još prošle sedmice uputili smo pitanje o dozvoli gradnje na temeljima Tašlihana te hoće li u to tijelo biti biti vraćeni međunarodni članovi s obzirom na to da je u prošlogodišnjoj odluci o njihovom izuzimanju Predsjedništvo navelo da će važiti do maja ove godine.

 

No, odgovor na naš upit nismo dobili. Magazinović: Scena kao iz „Nadrealista“ Sada, kada je jasno da su se Magazinovićevi navodi o dozvoli gradnje pokazali tačnima, on u izjavi za “Avaz“ kaže da je Predsjedništvo BiH saučesnik u mutnim radnjama, jer je iz Komisije otjeralo strance koji su branili ugrožavanje nacionalnih spomenika.

 

– Nekad smo se smijali „Nadrealistima“ koji su pravili skeč o uličnom prevarantu koji je prodao strancu sarajevsku Vijećnicu. Nažalost, to se u drugom obliku danas pokazuje kao realnost. Dočekali smo da se nacionalni spomenici u srcu grada daju najvjerovatnije podobnima da na njima naprave poslovne prostore – kaže Magazinović..

 

Autor: S. Degirmendžić

Izetbegović “namješta” parcelu u historijskom jezgru Sarajeva: Na Tašlihanu iz 1543. niče moderno zdanje!

About The Author
-