Jedini predvidio poplave, a sada kaže: EKSTREMNO vrijeme čeka Balkan, jeste li spremni?

U sljedećim mjesecima mogli bismo imati kojekakve ekstremne vremenske događaje, objavio je Zoran Vakula u svojoj vremenskoj prognozi. Vakula piše da možemo očekivati ekstremne vremenske uvjete u skladu sa predviđanjima sa skupa u Parizu, gdje su svjetski čelnici podržali izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene. Tamo je Svjetska meteorološka organizacija (SMO) sastavila izvješće U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije, za temu kojom se obilježava ovogodišnji 23. marta, Svjetski meteorološki dan.

Toplije

Prošla je godina bila najtoplija u historiji mjerenja, a ista je ocjena i za posljednja razdoblja – i petogodišnje i desetogodišnje. Pritom su se 15 od 16 najtoplijih godina dogodile u 21. stoljeću.

Najviša temperatura zraka ikada izmjerena u svijetu, prema standardima SMO je 56,7 °C. Izmjerena je 10. jula 1913. godine u Furnace Creek-u, u SAD-u. U Hrvatskoj je to bilo 42,8 °C u Pločama, 4. kolovoza 1981. godine.

Vakula nabraja i temperature izmjerene na pojedinim meteorološkim postajama koje su se dogodile samo tijekom 2015. i u dosadašnjem dijelu 2016.

Sušnije

Klimatske promjene prouzročene emisijama stakleničkih plinova dovest će do povećanja djelovanja na hidrološki ciklus, koji se još naziva i vodeni ciklus i kruženje vode u prirodi.

Razlike će se još više povećavati, sušna područja postat će još sušnija, a vlažna još vlažnija.

Unatoč kiši u Hrvatskoj, analize prostorne razdiobe količine oborina pokazuju na klasu “umjereno suho”, negdje blizu “vrlo suho”. Posljedica je to prosinca koji je bio najsuši mjesec u godini a ponegdje i uopće.

Kišovitije i vlažnije

Godina 2014. bila je jedna od najkišovitijih, često čak i rekordno kišovita. Nakon suhog decembra u januaru je zabilježen višak oborine, a još veći je bio u februaru.

U Hrvatskoj su redovito dostupne mjesečne i godišnje količine oborine na meteorološkim postajama DHMZ-a, pri čemu je zanimljivo spomenuti i neke ekstreme, i apsolutne i za pojedine mjesece, i to samo one koji su se dogodili od 1. januara 2015. godine.

U Finskoj su spremni za probleme

Primjerice u Finskoj 2005. godine podigla se razina mora u središtu glavnog grada Helsinkija. Tamo je gotovo sve je bilo poplavljeno. Nakon toga vlasti su se usmjerile prema posebnim rješenjima za zaštitu infrastrukture od ekstremnih vremenskih uvjeta.

Od 1970. do 2012. godine, na globalnom je nivo uočeno gotovo 9 000 katastrofa koje su prouzročile gubitak oko 2 miliona ljudskih života, te velike ekonomske gubitke – sve kao posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su poplave, tropske oluje, mećave, ekstremne vrućine, piše Vakula.

A sljedeći mjeseci u RH?

Dugoročne prognoze, koliko god nezahvalne bile, i od mnogih ne dovoljno dobro shvaćene, iznimno su jedinstvene u prilično velikoj vjerojatnosti, čak većoj od 80% za srednju temperaturu zraka za sljedeća tromjesečja, sve do kolovoza – višu od prosječne, čak i u odnosu na toplije klimatološko razdoblje, od 1981. do 2010. godine, pri čemu će vrlo vjerojatno u većini regije najviše odstupati od prosjeka srednja mjesečna temperatura zraka za razdoblje juni-avgust.

Slijedom toga za očekivati je upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje, čak i prije ljeta. Nove rekorde odviše je rano prognozirati, ali njihova pojava ne bi smjela biti iznenađenje.

Jedini predvidio poplave, a sada kaže: EKSTREMNO vrijeme čeka Balkan, jeste li spremni?

Slider, Vijesti, Vremenska prognoza |
About The Author
-