JEZIVA TAJNA IZA NAJPOZNATIJE KAFANSKE PJESME: Upozorenje ako je mislite slušati, ona je stotine ljudi odvela u smrt?!

Jasno je da muzika može imati veliki uticaj na ljudsku psihu i emocije, ali može li jedna jedina pjesma voditi do stotina slučajeva suicida?

Pjesma pod nazivom “Gloomy Sunday” (Sumorna nedjelja), koju je još davne 1932. godine napisao mađarski pijanist i kompozitor po imenu Rezső Seress, dobila je i drugo ime “Mađarska samoubilačka pjesma”, jer je navodno povezana sa više suicida nego bilo koja druga pjesma.

Originalni tekst napisao je pjesnik László Jávor, a u tekstu pjesme se govori o tome da mrtvi ljubavnik poziva svoju ljubav na svoj planirani pokop.

Na Engleskom jeziku pjesma je prvi put izdana 1936. godina, a mnogi kažu da se prerađeni stihovi čiji je autor Ray M. Lewis direktno aludiraju na suicid (Sumorna je nedjelja, sa sjenama koje sam potrošio. Moje srce i ja smo odlučili da sve okončamoitd.).

STOTINE SLUČAJEVA? Kada je riječ o domovini autora, Mađarskoj, najmanje 18 suicida je, prema izvještajima o kojima su pisali i ozbiljni mediji, povezivano sa ovom pjesmom. Jedan obućar ostavio je na mjesto svog suicida stihove iz pjesme, slično je bilo i sa nekoliko leševa samoubica koji su pronađeni u Dunavu, a koji su stiskali papire sa njenim tekstom… Dvoje ljudi su se upucali dok je bend na sceni svirao pjesmu, a još neki su okončali svoj život na ovom svijetu slušajući je.

Međutim, ovo se nije ograničilo samo na Mađarsku, i navodno je širom svijeta, uključujući SAD i Veliku Britaniju, zabilježeno više od stotinu suicida povezanih sa pjesmom, pa su je mnoge medijske kuće prestale emitovati.

A avo šta je Avdo Sidran, poznati bh. pisac, napisao o temi:

TUŽNA JE NEDJELJA – THE HUNGARIAN SUICIDE SONG. – Nije pametno da se išta dodaje odabranoj muzici, ali ću se u ovo nedjeljno jutro pouzdati u pravilo o iznimci pa kazati kako je jednu od najpopularnijih pjesama svih vremena komponovao mađarski Jevrejin Rezso Seress (1899), samouki kafanski pijanist.

O njemu i oko njega, sve same pikanterije: veoma mali čojo (oko 150 cm), život proveo uglavnom u siromaštvu. Kako češće nije nego što jeste imao vlastiti klavir, njegove dirke, crnobijelu klavijaturu, crtao na daskama kuhinjskog stola, pa po njima prebirao prstićima, ‘svirao’ i – komponovao. Ostao živ za vrijeme hitlerovske vlasti tako što su ga po svojim kućama sakrivali prijatelji i poštovaoci iz budimpeštanskih kafana u kojima je dvadeset godina svake večeri radio svoj mučenički posao.

Pjesma se otrgla od svoga tvorca i po svijetu, pjevana na 28 jezika, počela nesretnicima služiti kao nekakvo samoubilačko pomagalo. U nekim državama bilo zabranjeno njeno izvođenje. Prozvali je pjesma-ubica ! Mađarska samoubilačka pjesma! Legenda kaže da je po svjetskim bankama ostalo brdo njegovoga novca – zarađenog na toj ‘samoubilačkoj pjesmi’. Od sveg bogatstva zatočenog po svjetskim bankama – nesretni Rezso, zatočen iza ‘željezne ograde’ Istočnoga bloka – nije vidio ni centa, ni feninga, ni penija, ni santima. Nije sasvim izvjesno kako je umro veliki majstor. Legenda kaže da se, u teškom siromaštvu, oko 1968. godine, ubio vlastitom rukom. Onom koja je 1932. godine ispisala note pjesme koju će narednih decenija u svoj repertoar uvrstiti doslovce sve najznačajnije svjetske muzičke veličine, od Billye Holidey do Ray Charlesa. Ko poželi može na Internetu pronaći baš takav snimak: istu pjesmu, ‘Tužna je nedjelja’, u mnogo najrazličitijih izvedbi i aranžmana. Cio dan da sluša! A onaj koji bi htio doznati kako je o ovoj temi pripovijedao Danilo Kiš, neka potraži knjigu Vide Ognjenović ‘Nasuprot proročanstvu’ (Arhipelag, Beograd, 2007).

You must be logged in to post a comment Login

X Close
error: Content is protected !!