Kriminal u Sarajevu: Evo koliko je (ne)sigurno živjeti u glavnom gradu BiH i ko su oni koji ugrožavaju mir građana

Irfan Nefić, glasnogovornik MUP-a KS tvrdi da je stanje sigurnosti u Sarajevu zadovoljavajuće. Ističe da je Sarajevo, u odnosu na glavne gradove zemalja u regiji, siguran grad i da analitički pokazatelji govore da je tokom prošle godine zabilježen napredak kada je riječ o reduciranju broja krivičnih djela.

 

 

Pucnjave, razbojništva, teške krađe, ubistva i ostali vidovi kriminala na području Sarajeva prošle godine smanjeni su za 10 posto, navode iz policije. Međutim, vijesti iz crne hronike čine da se građani bh. prijestolnice sve manje osjećaju sigurnim, javlja Anadolu Agency (AA).

 

Irfan Nefić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP KS), tvrdi da je stanje sigurnosti u Sarajevu zadovoljavajuće. Ističe da je Sarajevo, u odnosu na glavne gradove zemalja u regiji, siguran grad i da analitički pokazatelji govore da je tokom prošle godine zabilježen napredak kada je riječ o reduciranju broja krivičnih djela.

 

 

–  Veliki problem “povratnici” –

 

Navodi da je tokom prošle godine evidentirano 5.500 krivičnih djela, od kojih je 3.500, odnosno 60 posto rasvijetljeno. Međutim, kako kaže, veliki problem predstavljaju povratnici u činjenju krivičnih djela, s obzirom da su od 2.800 prijavljenih, preko 1.850 bili upravo povratnici.

 

“To su osobe koje su dva ili više puta izvršile krivično djelo i to je nešto što nije naš posao, ali je naš problem. Veliki broj povratnika opterećuje rad policijskih organa na području KS i u cijeloj državi”, ističe u razgovoru za AA Nefić.

 

Kako kaže, problem velikog broja povratnika leži u neadekvatnoj pripremi za ponovno uključivanje u društvo, odnosno u resocijalizaciji.

 

“Mi imamo s tim problem, i to je kompleksan problem koji treba rješavati više faktora u društvu. Trenutno nam ova situacija ne ide na ruku, tako da se moramo boriti s tim problemom”, kazao je Nefić.

 

U 2015. godini je, kako je naveo, poduzet niz koraka da se smanji kriminalitet, a dodao je da su policijski službenici lišili preko 1.300 osoba slobode, te da su od šest ubistava, odnosno krivičnih djela protiv života i tijela, pet rasvijetljena.

 

Ističe da su najviše zabilježena krivična djela protiv imovine, ali da su i ona smanjenja za desetak posto u odnosu na 2014. godinu.

 

“Ono što posebno opterećuje su krivična djela teških krađa, motornih vozila i krivična djela razbojništava. Naši policijiski službenici su vratili preko 200 vozila i treba reći da je prijavljeno 55 osoba za izvršenje tih krivičnih djela od kojih su 49 povratnici, što je dakle preko 90 procenata”, naveo je glasnogovornik MUP-a KS.

 

Ističe da je u izvršenju krivičnog djela razbojništva, zabilježeno neznatno smanjenje i da MUP KS ova djela smatra među najtežim.

 

“Naime, nije u pitanju samo materijalna šteta koja je često mala, naročito ako su u pitanju žrtve maloljetnici. Međutim posljedice koje ostavljaju na žrtve takvih krivičnih djela su teške. Često se prilikom izvršenja ovih krivičnih djela koriste oštri predmeti, najčešće nož, a također, iako rjeđe, koristi se i vatreno oružje bilo da se radi o prijetnji ili da se radi o upotrebi vatrneog oružja. To su teška krivična djela i zakon ih je prepoznao kao teška”, kazao je Nefić.

 

 

– Sigurnost u društvenoj zajednici posao svih –

 

Kada je riječ o maloljetničkom prestupništvu, Nefić ističe da je prošle godine bilo oko 130 prijavljenih krivičnih djela počinjenih od strane maloljetnih osoba, što je za 40 posto manje u odnosu na 2014. godinu. Međutim, napominje da u rješavanju ovog problema također trebaju poraditi i drugi faktori u društvu.

 

“Sigurnost u jednoj društvenoj zajednici nije samo posao policije nego i svih drugih relevantnih faktora koji mogu uticati od porodice pa do vrha države”, istakao je Nefić.

 

Međutim, uprkos umirujućim porukama policije, brojni kriminalni događaji su kod građana Sarajeva stvorili sumnju u sigurnost sredine u kojoj žive.

 

Goran Kovačević, docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, tvrdi da se bez obzira što zvanične statistike pokazuju drugu sliku u Sarajevu iz dana u dan povećava broj krivičnih djela.

 

goran-kovacevic-jpg

 

 

Unatoč dovoljnom broju policijskih službenika, situacija sve gora –

 

“Svaki dan se u Sarajevu desi ili ubistvo ili neki oblik nasilnog kriminala. Svakodnevne su krađe automobila, svakodnevna su razbojništva, vršnjačko nasilje. Po svim oblicima kriminala Sarajevo je iz dana u dan sve gori grad i mjesto koje nije baš preporučljivo za živjeti”, tvrdi Kovačević.

 

Kako kaže, ključ za osjećaj veće sigurnosti građana trebaju biti nadležne agencije koje, napominje, trebaju početi raditi svoj posao.

 

“Treba politički uticaj koji je evidentan nad njima da se dokine i da političari počnu da se bave politikom, a policija i druge agencije za provedbu zakona da se počnu baviti svojim poslom”, poručuje Kovačević.

 

Kaže da u Sarajevu, kao glavnom gradu države, Federacije i Kantona, postoje tri nivoa agencije za provedbu zakona, te da je situacija takva da praktično na 100 građana djeluje jedan službenik za provedbu zakona, a standard je, kako kaže, 1.000 ljudi pa jedan policajac.

 

“Mi imamo drastično povoljnu situaciju sa aspekta broja ljudi koji provode zakon, ali je situacija sve gora i gora”, mišljenja je Kovačević.

 

Uzrok, kaže, leži u menadžmentu tih agencija, jer su postavljeni ljudi koji “nisu stručni obavljati te poslove”.

 

“Većina ih je politički postavljena i oni se okreću prema onima koji su ih postavili, prema političkoj volji. Gledaju kakav će im se signal poslati, da li treba neku aktivnost provesti protiv nekog iz opozicionih stranaka, a najmanje pažnje posvećuju operativnim poslovima, odnosno onome što građani žele i što je građanima problem”, kazao je Kovačević.

 

 

– Nedostaju odgovarajuće kazne –

 

Na pitanje koliko je teško promijeniti takvo stanje, Kovačević tvrdi da je to “vrlo teško, s obzirom da se 20 godina ne mijenja”.

 

“Dokle god je ovakva garnitura i struktura vlasti, ovakvo stanje ostaje nepromjenjeno, ja od ove države, od ovog grada ne očekujem ništa bolje. Tu nema stručnog objašnjenja, politika nema svoju ekspertnu stranu, kod nas je samo kriminalna strana”, ističe docent Kovačević.

 

Njegov sugrađanin i student na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Semir Zibčević (21) također je mišljenja da se u zadnje vrijeme stanje u gradu pogoršava.

 

Međutim, smatra da bi svaki pojedinac trebao poraditi sam na sebi kako bi se stanje normalizovalo u smislu poboljšanja sigurnosne situacije.

 

“Smatram da policija radi svoj posao kako treba, ali da tužilaštvo ne sprovodi određene sankcije nad počiniteljima. Smatram da bi situacija mogla bolje da se realizuje ukoliko bi sistem krenuo nabolje, međutim opozicijske stranke samim tim prave protivničke zakone drugim strankama, tako da imamo stanje bosanskog lonca i u ovom polju”, kazao je Zibčević.

 

Sabina Zulčić (26), koja živi u Sarajevu, također smatra da je sigurnost u glavnom gradu BiH narušena.

 

“Poslije ovih svih dešavanja u gradu mislim da se nijedan građanin ne osjeća sigurno. Tužiteljstvo nije efikasno, ne kažnjava na pravilan način sve počinioce”, kazala Zulčić.

 

S druge strane, penzioner Mirsad Kukavica (64), tvrdi da se on i članovi njegove porodice osjećaju sasvim sigurno. Ističe da je on običan građanin i da se kao takav ne osjeća ugroženim.

 

Što se tiče kažnjavanja počinitelja krivičnih djela Kukavica kaže da postoje organi koji donose odluke o tome da li je neko nevin ili kriv, ali da mu smeta što se te odluke ne sprovode.

 

“Presude Ustavnog suda, kao najveće instance jedne države, ne sprovode se, nema ko da sprovede date odluke. E, tako vam je i po pitanju krivičnih djela. Dokaže se nešto, a ne može se neko optužiti i dobiti zasluženu kaznu”, kazao je Kukavica.

 

You must be logged in to post a comment Login

X Close
error: Content is protected !!