Najpoznatiji hrvatski meteorolog Zoran Vakula specijalno za Telegraf.rs analizirao je kakva nas zima očekuje i odgovorao na brojna pitanja koja muče zimoljupce, ali i one koji smatraju da je isključivi razlog za tople zime globalno zagrijavanje.

 

On je, između ostalog, pojasnio i zašto, godinama unazad, na prostoru Srbije, ali i cijelog regiona, više nema snijega kao što je bilo nekad, tačnije ima ga najčešće samo planinama od preko 1.000 metara.

– Znam da je prosječno najveći broj dana sa snježnim pokrivačem u prvom mjesecu. Mislim da snijega povremeno ima, ne samo na jugu i u planinama, ali rjeđe nego prije. Uostalom, nije li ga bilo i u prvom mjesecu 2016, i to ponegdje i znatnog, s nanosima i većim od pola metra, a i u petom mjesecu je mnogima prouzrokovao mnogobrojne nevolje. Naravno, ljudi su skloni da donose opšte zaključke i selektivno pamtiti, kao u onoj staroj pjesmi: „pamtim samo sretne dane“. A, zašto nema više snijega? Ne znam tačan odgovor. Donositi kvalitetne, stručne, naučno dokazane zaključke na tom području nije jednostavno, rekao je Vakula te dodao:

– Najlakše bi bilo reći kako nije bilo potrebne kombinacije temperature i vlage u vazduhu – oblaka. Ali, zašto? Nisam stigao da analiziram da je li to posljedica manje učestalih ciklona nego prije, a ako i jeste, opet se postavlja pitanje zašto je tako…

Vakula dalje pojašnjava i da je atmosfera kompleksan-složen sistem i niko ne može da tvrdi da postoji jedinstven uzročnik. Globalno otopljenje mogao bi biti jedan od njih, a pitanje zašto do njega dolazi, kaže, otvara novu analizu, raspravu…

– Možda je za sve kriva katastrofa u Černobilu i slično, pa i neki manje izraženi znani i manje znani događaji kojima čovječanstvo djeluje na svijet oko sebe, a možda je to samo uobičajeni životni ciklus Zemlje koja je prema poznatim spoznajama prolazila kroz topla i hladna, pa i ledena razdoblja. Ipak, čini mi se nemogućim da mi ljudi nismo barem malo djelovali da se taj Zemljin ciklus promijeni. Pogledamo li oko sebe, posebno u većim gradovima, možemo vidjeti mnogobrojne primjere kakvi nisu postojali prije 20, 30 i više godina – recimo, kafiće koji griju terase kako bi gosti mogli biti napolju, a ne unutra, navodi Vakula.

Kaže kako danas i u gradu, a i van njega, imamo gomilu automobila koji zakrčuju puteve i ispuštaju štetne gasove, znatno više asfalta nego prije, a pitanje je jesu li zaštitna sredstva u poljoprivredi zaista zaštitna i za događanja u atmosferi ili i ona djeluju na prizemni sloj vazduha i zemlje.

– To što mislimo da sebi radimo dobro, ne znači da je dobro i za čovječanstvo i prirodu oko nas. Sve to djeluje da nam je toplije, a kad je previše toplo – nema snijega, pojasnio je Zoran Vakula u razgovoru za Telegraf.rs.

Najbolji hrvatski meteorolog objašnjava zašto više nemamo snijega kao nekad: Da li je sve počelo sa Černobilom?

| Slider, Vremenska prognoza, Zanimljivosti |
About The Author
-