ODVELI BI BOSNU U NESTANAK, A SEBE U PAKAO! Jer od deset ratova koji se vode na tlu islama su sektaški ratovi vehabija i ši’ija!

“Islam je jedan i jedini, nema više islama, to ne postoji. Ne postoji sunijski, niti šijski islam”, izjavio je za Source.ba portal Džemal Latić.

 

 

Muslimani u Bosni i Hercegovini su islam na ovim prostorima preuzeli od Osmanlija prilikom njihovog dolaska na Balkan. Kao takvi, muslimani su stoljećima slijedili hanefijski mezheb (osnivač imam Ebu Hanifa), a to je ujedno najstariji i najbrojniji mezheb na Planeti.

 

Nakon agresije na našu zemlju u Bosni i Hercegovini se javljaju različita tumačenja islama, a trenutno u BiH imamo tri različita tumačenja/prakticiranja islama. Prvi je onaj tradicionalni kojeg se drži veći dio muslimana u BiH i kojeg su kao takvog i Turci donijeli na ove krajeve. Drugi je onaj koji se tiče tzv. selefizma, dok se u novije vrijeme na ovim prostorima pojavio i šijizam, posredstvom organizacija i udruženja koji su nastali u Iranu.

 

Za Source.ba portal po ovom pitanju su govorili Džemal Latić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, hafiz Safvet Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, hafiz Semir Imamović, koji trenutno radi kao koordinator/predavač u školi Kur’ana Medžlisa IZ Bugojno, te fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva.

 

 

Vrste praktikovanja islama u BiH

“Islam je jedan i jedini, nema više islama, to ne postoji. Ne postoji sunijski, niti šijski islam. Možemo govoriti o manifestiranju i razumijevanju islama, i tu postoje različitosti, međutim to su one razlike koje pripadaju historiji. Mi smo do modernog doba imali usaglašeno razumijevanje islama na ovim prostorima”, kaže na početku razgovora za Source.ba portal Džemal Latić.

 

“Mi smo dobili izazov sa jednim pokretom koji sebe naziva selefijama. Ja te ljude opisujem kao našu braću u vjeri, sve dok se služe metodama koje Šerijat dopušta, bez nasilnog prenošenja i nametanja islama. Imali smo slučajeva da neki od njih počine najgore grijehe, pa čak i ubistvo. Zamjeravam im agresivan napad na Ebu Hanifin mezheb. Islamska zajednica se pod vodstvom Mustafe Cerića nonšalantno igrala sa ovim pojavama. On je prepustio naše generacije svim šalabajzerima, kvazitumačima i kvazivjerskim učenjacima. On je direktno odgovoran za konfuziju među muslimanima koja se pojavila u BiH. Nisam zadovoljan doprinosom sadašnje garniture IZBiH, a posebno sam nezadovoljan načinom kako oni žele riješiti problem tzv. vehabija. Ja sam bio za isušivanje močvare, a ne za ganjanje komaraca”, ističe Latić.

 

“Apsolutno je neispravan termin koji se tiče vrsta islama i ne podržavam ga. Islam je samo jedan. To je kao jedna lađa koja plovi. Izvor islama su tekstovi Kur’ana i Sunneta. To je poput mora sa bujicama i talasima, a ova lađa koja plovi tim morem je lađa Ehli sunneta vel džema’ata. Dešavalo se da se neki mali čamci odvoje od lađe, a znate šta se desi sa tim malim čamcem kada se nađe na uzburkanom moru. Muslimani BiH su sljedbenici hanefijskog mezheba, tako da je to slučaj više od 500 godina. Svako sektaško djelovanje uzrokuje pometnju i stvara nered među muslimanima BiH, pa je kao tako neprihvatljivo. Među tim misionarima su posebno aktivne šije”, kaže za Source.ba portal Safvet Halilović.

 

“Šije u BiH posjeduju fondacije, škole, časopise, TV emisije i slično. Oni očito rade na tihom promovisanju šiitskog učenja. S druge strane imamo tzv. selefije, a ne vehabije, jer ljudi ne vole takav termin. Bilo kakvo učenje koje je strano tradiciji bh. muslimana je pogrešno, a oni koji rade na tome šire pometnju i siju smutnju na ovim prostorima”, poručuje Halilović.

 

“Kada je riječ o različitim tumačenjima vjere kod nas u Bosni, uglavnom se u prvi plan stavlja selefijsko tumačenje  islama, a u posljednje vrijeme se sve više govori i o pojavi šijizma. Ovdje je važno znati da se, sa pozicije ehlisunetskog učenja, koje je zvanično učenje u Bosni i Hercegovini, selefizam/tradicionalizam i šijizam ne mogu tretirati jednako, jer selefizam/tradicionalizam, kao metoda tumačenja šerijatskih izvora, je legitiman vjerski pravac unutar ehlisunetskog učenja, i u velikom broju pitanja, naročito onih akaidsko-doktrinarne naravi se podudara sa zvaničnim tumačenjima vjere kod nas, dok šijizam, i u doktrinarnom i šerijatsko-pravnom smislu predstavlja različit vjerski koncept od onog koji je općeprihvaćen u Bosni”, kaže za Source.ba portal Semir Imamović.

Kao što smo već istakli, šije u BiH imaju nekoliko svojih fondacija i udruženja, a među njima je i fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva. Upitali smo ih šta je svrha njihovog boravka/postojanja na tlu BiH.

 

“Fondacija Mulla Sadra u BiH jedna je naučno-kulturna ustanova koja svoje aktivnosti temelji na tri principa: iskonskoj ljudskoj prirodi, filozofskom argumentu i Božijoj objavi, te nastoji da, u skladu sa svojim mogućnostima, promiče smisao ajeta iz Kur’ana Časnog, koji obuhvata sva tri navedena principa, a u kojem stoji: ‘Obraduj one robove Moje, koji slušaju govor i slijede ono najljepše od njega, Oni su ti koje je Gospodar njihov uputio i koji pameti imaju’. Bog Uzvišeni u ovom ajetu, koji je Božija objava, poziva sve ljude na promišljanje, odnosno na filozofsko argumentiranje, a čista iskonska priroda svakog čovjeka prihvata jedino to”, rekli su za Source.ba portal iz Fondacije Mulla Sadra.

 

 

Razlike među selefijama i šiijama u BiH

U posljednje vrijeme se sve više govori o velikim razlikama između praktikovanja islama na ovim prostorima i načina praktikovanja koji u BiH dolaze sa strane. Naše sagovornike smo upitali šta je to po čemu se ogledaju najveće razlike među muslimanima na ovim prostorima, konkretno među tzv. selefijama i šijama. Također, naše sagovornike smo upitali šta najviše zamjeraju i šijama i selefijama u BiH.

 

“Šije i vehabije nisu nigdje bile zajedno, a da nisu napravile krvoproliće. Mi ćemo svoju zemlju odvesti u građanski rat, ako ovako nastavimo. Igramo se sudbinom svojih budućih generacija. Jedan dio omladine nam tako lako vrbuju neki nedobronamjerni i nekvalificirani tumači i vjerski učenjaci. I pored tendencija da im se približimo, šijizam nikada nije prihvaćen kao peti mezheb u islamu. Iran je nama prijateljska zemlja, to je uredu. Onda kada šire šijizam po BiH kao akidu koja je izvan našeg učenja, to nije uredu. IZBiH to mora spriječiti i zabraniti, i ne samo IZBiH nego i država. Jedno su prijateljski odnosi sa meni tako dragim narodom, međutim naš narod je nešto drugo. Šijizam nama ne treba, jer to nije pravovjerje, to ne postoji kao učenje, mi to nikada nismo prihvatili niti ćemo prihvatiti. Ne dao ti Bog da nam se prenese situacija sa Bliskog istoka, onda smo u direktnom građanskom ratu”, rekao je na kraju razgovora za naš portal Džemal Latić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

 

“Glavno pitanje razlike između sunija i šija je taj da šije vjeruju da postoji tekst koji imenuje hazreti Aliju za nasljednika Muhammeda a.s. Ekstremne šije su govorile da je taj tekst postojao u Kur’anu, ali da je sklonjen. Oni onda pokušavaju da protumače neke kur’anske tekstove kako bi to dokazali, ili da protumače neke hadise. Druga razlika je vjerovanje u bezgriješnost imama. Bezgriješni su bili samo Božiji poslanici i meleci, to jeste plemeniti anđeli”, kaže Safvet Halilović.

 

“Mi u hanefijskom mezhebu dižemo ruke samo na početku klanjanja. U šafijskom i hanbelijskom mezhebu se dižu ruke više puta u namazu. Onaj ko nije dizao ruke u toku namaza – stoji za njih da je taj namaz ispravan. Sva ulema će to reći. Kada je to ispravno, pusti ljude da klanjaju kako su naučili, zašto vam treba sada ta neka nova stvar. Tu su neke pojave koje selefije nama kritikuju kao što je tespih. Naši muslimani su to preuzeli od Turaka, koji su vojno organizovan narod. To se kroz historiju pokazalo korisnim i lijepim. Zašto sada remetiti naše muslimane sa tim stvarima? To su sitne stvari, ali prave pometnju među vjernicima koji idu u džamije”, poručuje na kraju razgovora za Source.ba portal Safvet Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici.

“Kako kaže Hafiz, glasoviti perzijski pjesnik: ‘Svaki govor vrijeme svoje ima, svaka stavka mjesto svoje ima’. U današnjim uslovima koji vladaju u islamskom svijetu, gdje se bez prestanka govori o razlikama među muslimanima, nije li bolje tragati za onim stvarima koje su im zajedničke? Nije li bolje da, kada i među sunijama i među šiijama postoji nekolicina onih koji, svjesno ili nesvjesno, nanose štetu islamskom svijetu u korist neprijateljima islama, mi krenemo u smjeru povezivanja, pomirenja i slijeđenja zajedničkih ljudskih vrijednosti?”, kažu iz Fondacije Mulla Sadra.

“Bavljenje razlikama jeste dio rješenja, jer ćemo, baveći se njima, uvidjeti da je značajan dio tih razlika rezultat nesporazuma koje su tokom historije stvorili, s jedne strane, neuki prijatelji islama, a s druge, njegovi lukavi neprijatelji. Međutim, u uslovima kada je nivo informiranosti o vjeri kod značajnog broja muslimana veoma nizak, te obično nisu u stanju logično stati u odbranu svojih uvjerenja, neprijateljima islamskog ummeta je pošlo za rukom da pomnim planiranjem i iskorištavanjem muslimanskih izdajnika i neznalica, kako šiija tako i sunija, dovedu mezhebske netrpeljivosti do maksimuma. Kakve koristi će onda imati ovaj muslimanski svijet od odgovora na vaša pitanja?”, tvrde iz Mulla Sadre.

 

Velike razlike između šiijizma i praktikovanja islama u BiH

“Pišući knjigu o glavnim razlikama između šija i ostalih muslimana, imao sam priliku studioznije se upoznati sa temeljima šiijskog vjerovanja, i mogu slobodno kazati da se ono suštinski razlikuje od onoga što mi ovdje u Bosni, ili tačnije naš vjerski vrh, imenujemo kao islamsku tradiciju Bošnjaka. Šiije stavljaju imame ehlul-bejta i njihovu tradiciju ispred svih ostalih izvora islama, dok je kod nas u Bosni zastupljeno općeprihvaćeno stepenovanje islamskih izvora: Kur’an, Sunnet, konsenzus islamskih učenjaka, analogija, kao glavni izvori, i mezheb ashaba, koncept općenitog interesa, preventivno sankcionisanje (istihsan), urf (običaj) kao pomoćni izvori Šerijata. Štaviše šiije imame ehlul-bejta stavljaju na veći stepen od vjerovjesnika i meleka, i često im, iako to neće otvoreno priznati, daju nadljudska, pa i božanska svojstva.

 

Druga važna razlika je da većina šiija, a posebno šiije duodecimalisti, zastupaju mišljenje da je Kur’an iskrivljen i krivotvoren, i da je jedini  izvorni i autentični primjerak Kur’ana onaj koji je sakupio i svojeručno napisao Alija b. Ebu Talib, a od njega su ga preuzeli njegovi potomci, imami, te da se on trenutno nalazi kod posljednjeg ‘skrivenog’ imama koji će se pojaviti neposredno pred Sudnji dan i ljudima narediti da postupaju u skladu s njegovim smjernicama i slijede njegove propise.

 

Treća razlika je da šiije ne priznaju autoritet trojice pravovjernih halifa, Ebu Bekra, Omera i Osmana, kao ni većine ashaba Allahovog Poslanika a.s., mada nije rijetka pojava da ih njihovi vjerski predstavnici proglašavaju nevjernicima i licemjerima, a u čemu se posebno ističe šiijski učenjak Jasir el-Habib.

 

Ono što posebno zamjeram šiijskim organizacijama u Bosni i Hercegovini jeste da nastupaju sa dva lica, jedno je za javnost – da oni poštuju vjersku hijerarhiju u Bosni i Hercegovini i instituciju IZ kao vrhvnog tumača vjere, a drugo, prikriveno da bez obzira na mnogobrojna upozorenja zvaničnika IZ-a, rade na širenju šiijskog učenja među bošnjačkim vjernicima, a posebno među intelektualcima i studentima”, kaže za naš portal Semir Imamović.

 

Semir Imamović se osvrnuo i na stvari koje se tiču selefizma, a koje se tiču te vrste praktikovanja islama u BiH.

 

“U Bosni i Hercegovini djeluju dva koncepta selefijskog/tradicionalnog učenja. Prvi, većinski/preovladavajući koncept, je tzv. umjereni selefizam koji prihvata vrhovni autoritet Islamske zajednice i njenu temeljnu ulogu u tumačenju vjerskih izvora i propisa, i ovaj koncept zastupa većina svršenika islamskih fakulteta u arapskom svijetu, koji prihvataju selefijsku odrednicu. Drugi, manjinski koncept, je koncept tzv. čistog/izvornog selefizma (ovako sebe nazivaju njegovi protagonisiti), kojeg zastupa jedna manja grupa svršenika islamskih fakulteta, a koji je prepoznatljiv po svom kritičkom, a često i negativnom, stavu prema instituciji IZ i njenim autoritetima.

 

Ono što zamjeram zagovornicima tzv. čistog selefizma jeste da prenaglašeno insistiraju na pitanjima, u teoriji šerijatskog prava poznata kao mesailul-hilaf, koja su, kroz historiju, bila predmet sporenja i različitih interpretacija, i koja često dovode do nepotrebnih rasprava, svađa, pa i međusobnog optuživanja, na uštrb onih suštinskih doktrinarnih pitanja oko kojih postoji aspolutni konsenzus među islamskim učenjacima, i što su ova pitanja sa akademsko-ulemanskog nivoa, gdje i pripadaju, spustili među obične vjernike, čime su otvorili vrata direktnih vjerničkih konfronatacija i podjela”, rekao je na kraju razgovora za naš portal hafiz Semir Imamović.

 

 

Optužbe na račun šiija

Fonadiju Mulla Sadra smo upitali kako komentarišu optužbe koje na račun šija dolaze iz ostatka muslimanskog svijeta oko nepriznavanja nekih dijelova Časnoga Kur’ana, te nepriznavanja halifa koji su došli nakon smrti Muhammeda a.s. Dobili smo sljedeći odgovor:

 

“Imajući u vidu dobre odnose Fondacije ‘Mulla Sadra’ sa Islamskom zajednicom i temeljnu ulogu Islamske zajednice za sve muslimane ovog podneblja, smatramo da se takva pitanja trebaju razmatrati na naučnim konferencijama, koje bi se primarno održavale na inicijativu i pod pokroviteljstvom Reisu-l-uleme Islamske zajednice, a na kojima bi učestvovali eminentni učenjaci i predstavnici različitih ideoloških i vjerskih pravaca. Iz tog razloga ne smatramo primjerenim da damo odgovore na vaša pitanja”, poručili su za Source.ba portal iz Fondacije Mulla Sadra iz Sarajeva.

 

(TBT/ Source.ba, Autor Haris Ahbabović)

ODVELI BI BOSNU U NESTANAK, A SEBE U PAKAO! Jer od deset ratova koji se vode na tlu islama su sektaški ratovi vehabija i ši’ija!

Bosna i Hercegovina, Kolumne, Slider, Vijesti |
About The Author
-