OTKRIVAMO: Može li Čović uz pomoć Dodika dobiti treći entitet?!

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li rastu šanse da se u Bosni i Hercegovini pored postojeća dva, formira i treći, hrvatski entitet. Sagovornici su bili Slavo Kukić, sociolog i profesor Sveučilišta u Mostaru, i Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle.

 

Bilo je riječi o tome da li bi usvajanje izmjena izbornog zakona, koje predlaže HDZ, bio prvi korak ka stvaranju trećeg eniteta, šta znači izjava Dragana Čovića da će Hrvati živjeti na prostoru koji je tokom rata oslobodilo Hrvatsko vijeće obrane, u kojoj mjeri savezništvo sa Dodikom može pomoći Čoviću da ostvari ideju o trećem enitetu, šta stoji iza zalaganja rukovodstva Hrvatske za federalizaciju Bosne i Hercegovine, koliko ima istine u spekulacijama o sukobu Njemačke i Hrvatske oko uređenja Bosne i Hercegovine, da li Republika Srpska postoji zahvaljujući Sjedinjenim Američkih Državama, kao i o tome da li bi američka adminstracija, koja je tvorac Dejtonskog sporazuma, dozvolila osnivanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

Omer Karabeg: Mnoge stvari u posljednje vrijeme idu na ruku Draganu Čoviću, lideru bosanskohercegovačkog HDZ-a i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u njegovom nastojanju da Hrvati dobiju svoj entitet u Bosni i Hercegovini. Ima prećutnu podršku Hrvatske, ima otvorenu podršku Milorada Dodika, a ide mu na ruku i to što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine nedavno ukinuo odredbe Zakona o izboru poslanika u Dom naroda Federacije, što otvara put za usvajanje izmjena tog zakona koje predlaže HDZ. Te izmjene, po mnogima, vode produbljivanju etničke podjele u Bosni i Hercegovini. Mislite li da Dragan Čović ima šanse da sprovede ono što hoće?

Slavo Kukić: Mislim da nisu toliko relevantne potpore koje dolaze od Dodika i iz Hrvatske, ali je vrlo relevantna i vrlo indikativna odluka Ustavnog suda – ne ulazim u to da li je ispravna ili nije, nisam ustavni stručnjak. Ta odluka tjera vodu na mlin Dragana Čovića kad je riječ o njegovom nastojanju da budu usvojene izmjene izbornog zakona koje je predložio HDZ.

Vehid Šehić: Mislim da Čović nema nekih posebnih aduta iz prostog razloga što što bi moralo doći do promjene Dejtonskog ustava i Ustava Federacije BiH da bi bio formiran treći entitet. Naravno, legitimno je pravo HDZ-a da predlaže, ali cilj njihovog prijedloga izmjena izbornog zakona je da se obezbijedi apsolutna dominacija HDZ-a ne vodeći računa o tome da se time diskriminiraju Hrvati koji ne žive u Hercegovini.

Slavo Kukić: Tačno je da prijedlog Izbornog zakona HDZ-a uvodi segregaciju dijela bosanskohercegovačkih Hrvata. Nakon što je taj prijedlog objavljen napravio sam izbornu računicu na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine. Po toj računici ispada da u Predsjedništvo BiH ne može biti izabran nijedan Hrvat koji nije dobio većinu u Zapadnohercegovačkoj županiji. Drugim riječima, možete imati slijedeći scenarij – da član Predsjedništva postane kandidat koji je dobio 100.000, a ne onaj za koga je glasalo 200.000 bosanskohercegovačkih Hrvata. Taj prijedlog segregira Hrvate koji žive izvan prostora od Neretve do Livna.

 

Tačno je da prijedlog Izbornog zakona HDZ-a uvodi segregaciju dijela bh. Hrvata: Slavo Kukić

Tačno je da prijedlog Izbornog zakona HDZ-a uvodi segregaciju dijela bh. Hrvata: Slavo Kukić

 

Ratne granice

Omer Karabeg: Čini se da je Čović u svom zalaganju za treći entitet najdalje otišao kada je krajem juna izjavio “da će Hrvati u reorganiziranoj Bosni i Hercegovini živjeti na prostoru kojeg je oslobodilo i obranilo Hrvatsko vijeće obrane“. Da li to znači ponovno crtanje ratnih granica u Bosni i Hercegovini?

Vehid Šehić: Političari se vrlo često pozivaju na ratnu prošlost. To sada radi i Čović. Treći entitet u granicama, o kojima govori Čović, izazvao bi političke turbulencije ne samo u Federaciji, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Čak se govori i o nekom humanom preseljenju, jer je treći entitet navodno prostor u kome svi Hrvati treba da žive. To nas vraća u 1991. godinu kada se govorilo o takozvanom humanom preseljenju stanovništva unutar Bosne i Hercegovine.

Takav prijedlog nikada neće dobiti podršku onih koji su zaduženi za implementaciju Dejtonskog sporazuma. Uostalom, ni u Dejtonu, kada su se crtale granice entiteta, nisu se u cijelosti poštivale ratne linije, nije svako dobio sve one teritorije koje je osvojio oružjem i silom. Ako mi dozvolite, rekao bih još nešto. HDZ za sebe tvrdi da je jedini legitimni predstavnik hrvatskog naroda. Ako pogledamo kakva je bila izlaznost birača na posljednjim izborima, vidjećemo da je taj legitimitet upitan.

Uzmimo, na primjer, Zapadnohercegovački kanton. Tamo je u Grudama na izbore izašlo 37 procenata, u Ljubuškom 40, u Posušju 38, a u Širokom Brijegu 44 posto. To pokazuje da niko nema legitimitet, da nijedna od stranaka, koje su sebi uzele ekskluzivno pravo da predstavljaju svoje narode, nema legitimitet. Podaci o izlaznosti birača u Zapadnohercegovačkom kantonu, a slično je i u Livanjskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, pokazuju da veliki broj građana hrvatske nacionalnosti nije dao potporu stranci koja za sebe tvrdi da je njihov jedini legitimni predstavnik. Njihov legalitet ne osporavam, ali legitimitet je jako upitan.

 

Dvojac Čović-Dodik

Slavo Kukić: Užasavajuće je to ponovno crtanje ratnih granica. Ali to govori još nešto – da je priča o tome kako HDZ brani interese Hrvata u BiH u stvari obična demagoška floskula. Jer zalagati se da treći entitet obuhvata teritorije koje je osvojio HVO – znači otpisati sve Hrvate iz Sarajeva, Banjaluke, Tuzle, čitavog Zeničko-dobojskog kantona, Posavine i tako dalje. Pomenutom izjavom Dragan Čović je poručio tim Hrvatima: ili se preselite na prostor bivše Herceg-Bosne ili sami o sebi vodite računa.

Naravno, nije to jedini takav gest Dragana Čovića. Sjetimo se njegovog odnosa prema banjalučkom biskupu Komarici, koga je Dodik proglasio neprijateljem Republike Srpske i srpskog naroda samo zato što vodi brigu o katoličkim vjernicima na prostoru banjalučke biskupije, gdje ih je prije rata živjelo 150.000, a danas svega nekih 12.000. Kada je na Hrvatskom narodnom saboru, kojim dominira Čovićev HDZ, zatraženo da ta organizacija stane u obranu biskupa Komarice, taj zahtjev je odbijen s obrazloženjem da su u ovom momentu odnosi s Miloradom Dodikom puno važniji od biskupa Komarice.

Pogledajte šta je Čović ovih dana izjavio u Briselu gdje je boravio kao predsjedavajući Predsjedništva BiH. On je rekao da je unutarnje uređenje zemlje stvar Bosne i Hercegovine, a ne predstavnika Europske unije. To neodoljivo asocira na Dodikove izjave da su stranci napast, da je Zapad veliko zlo i da im trebamo zatvoriti vrata i okrenuti se sebi. Djelovanje dvojca Čović-Dodik je sve usaglašenije, a njegova stvarna pozadina nije zaštita Hrvata i Srba, nego zaštita kriminala kojeg su počinili. Oni strahuju da ne počnu da funkcioniraju institucije pravne države jer, ako do toga dođe, oni će imati velikih problema.

 

Formula 2:1 nanijela je mnogim građanima BiH velike patnje: Vehid Šehić

Formula 2:1 nanijela je mnogim građanima BiH velike patnje: Vehid Šehić

 

Omer Karabeg: S obzirom da jača savez između Dodika i Čovića, u Bosni i Hercegovini se sada stvara odnos 2:1. U kojoj mjeri taj novi odnos snaga može da odredi budućnost Bosne i Hercegovine?

Vehid Šehić: Mislim da ne može, ali to je pogubna politika. Ta formula 2:1 nanijela je mnogim građanima Bosne i Hercegovine velike patnje. Sjetite se devedesetih godina. I tada smo imali odnos 2:1, samo sa drugim partnerima. Uvijek sam upozoravao da takva politika ne donosi dobra nikome u Bosni i Hercegovini. Donedavno, kada se govorilo o načinu izbora člana Predsjedništva BiH u Federaciji, iz Banjaluke su redovno stizale poruke da to nije njihov problem i da u to neće da se miješaju. Otkud sada odjednom tolika zainteresovanost Banjaluke za to pitanje?

Slažem se s gospodinom Kukićem da cilj saveza Čović-Dodik nije nikakva odbrana Hrvata i Srba nego zaštita njihovih vlastitih interesa. Ali ne treba amnestirati ni treću, bošnjačku stranu. I tamo je gotovo prešućena Čovićeva izjava o teritorijama koje je osvojio HVO. Nije bilo nekih reakcija. Međutim, ni u hrvatskom korpusu Čovićeve ideje ne prolaze bez otpora. Biskupska konferencija BiH ne podržava ustroj Bosne i Hercegovine kakav predlaže HDZ.

Kardinal Puljić kaže: “Jesam za jedinstvo hrvatskog naroda, ali nisam za jednoumlje“. A upravo Hrvatski nacionalni sabor, koji je pod okriljem HDZ-a, pokušava da uvede političko jednoumlje u hrvatskom etničkom korpusu. To me vraća u 1993. godinu kada su emisari HDZ-a dolazili u tuzlanski kraj vršeći pritisak na Hrvate da se isele. Tada je jedan visokopozicionirani političar iz Hrvatske poručio Hrvatima u našem kraju: “Vodite računa da sa svojim komšijama imate dobre odnose, inače ćete biti Hrvati za potkusurivanje“.

 

“Naša braća” Arapi

Slavo Kukić: Slažem se da ne treba amnestirati ni treću, bošnjačku stranu. Nedavno sam gledao dokumentarac o arapskim naseljima, koja se grade u široj okolini Sarajeva. To tjera strah u kosti. Oko 80-tak tih naselja je u ovoj ili onoj fazi izgradnje. Načelnici Ilidže, Hadžića, Visokog, gdje se ta naselja grade, u tome ne vide ništa sporno, a lider SDA gotovo s ponosom ističe kako “naša braća“ investiraju u BiH i da ih treba dočekati raširenih ruku. Svi nacionalisti na isti način udaraju po Bosni i Hercegovini i niko od njih ne bi imao ništa protiv njene podjele na tri etničke cjeline.

Omer Karabeg: Kakav je odnos vrha Hrvatske prema trećem entitetu? Reklo bi se da ga prećutno podržavaju. Krajem prošle godine predsjednica Kitarović i premijer Plenković su se zalagali za federalizaciju Bosne i Hercegovine, mada nisu pominjali treći entitet.

Slavo Kukić: Taj odnos bio je korektan samo u vrijeme predsjednikovanja Stipe Mesića. U svim drugim periodima nije se znalo što hrvatska politika doista zastupa. Zadnje dvije-tri godine Hrvatska koristi svoju poziciju u Europskoj uniji da vrlo snažno lobira u korist bosanskoherecgovačkih Hrvata. Govori o federalizaciji BiH, ne izjašnjavajući se koji je to tip federalizacije. Ako federalizacija podrazumijeva decentraliziranu državu koja je podijeljena na pet ili šest prirodnih regija, ja nema ništa protiv takovog koncepta, ali sam protiv etničke federalizacije, a bojim se da je takva federalizacija u podtekstu zalaganja Hrvatske.

Vehid Šehić: Mislim da je odnos vrha Hrvatske prema trećem entitetu nekorektan. Bosna i Hercegovina ima problema sa svojim susjedima. Svi oni na riječima poštuju teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje, ali njihov odnos prema Bosni i Hercegovini kao državi nije korektan. Kad je govorio o prijedlogu izmjena izbornog zakona Čović je rekao: “To je naš prijedlog, ali ima i drugih koji će predlagati“. Ko su ti drugi, ko to Bosni i Hercegovini radi iza leđa? I devedesetih godina Bosni i Hercegovini su radili iza leđa. Sjetimo se sastanaka Tuđman – Milošević. Tada se govorilo o podjeli Bosne i Hercegovine na dva dijela. Sada se govori o podjeli na tri dijela, ali to je politika koja je osuđena na propast, jer je protivna evropskim vrijednostima.

 

'Sarajevo Resort', arapska investicija u Oseniku

‘Sarajevo Resort’, arapska investicija u Oseniku

 

Erdogan i Merkel

Omer Karabeg: U posljednje vrijeme u štampi, uglavnom hrvatskoj, bilo je spekulacija o tome da Njemačka razmišlja o uvođenju principa građanske države u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je Njemačka, navodno, došla u sukob sa Hrvatskom i podržala Sloveniju u sporu između Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaliva. Mislite li da u tome ima istine?

Slavo Kukić: Mislim da ima dio istine. Vjerujem da je Hrvatska pokušala iskoristiti svoje tradicionalno dobre odnose s Njemačkom kako bi lobirala za etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mislim da je Njemačka reagirala na način koji Hrvatskoj nije odgovarao, a onda je to tobože tajnim kanalima došlo u novine, iako mislim da nisu u pitanju nikakvi tajni kanali, nego je bosanskohercegovački HDZ preko javnog spinovanja htio opipati puls domaće i međunarodne javnosti.

Njemačka ima vrlo visok stupanj razumijevanja za specifičnosti BiH, pa i za potrebu zaštite kolektivnih prava, ali ne vjerujem da ih ona reducira na etnička prava. Može biti da je Njemačka u razgovorima sa Hrvatskom inzistirala da na prvom mjestu ne smiju biti kolektivna, nego građanska i ljudska prava – što hrvatskim vlastima nije odgovaralo.

Omer Karabeg: U hrvatskoj štampi cijela stvar je predstavljena kao da je Erdogan lobirao kod Angele Merkel da Bosna i Hercegovina bude uređena kao građanska država, kako bi Bošnjaci, kao najbrojnija nacija, imali prevlast. To je, zaista, apsurdno kada znamo da su odnosi između njemačke premijerke i turskog predsjednika gori nego ikada. Sjetimo se samo da je Erdogan prije nekoliko mjeseci o Njemačkoj govorio kao o nacističkoj državi.

Slavo Kukić: Mislim da taj spin nije došao iz Zagreba, već iz Čovićevog medijskog odjela, kako bi se pojačala frustriranost bosanskohercegovačkih Hrvata na ono što im se iz svijeta navodno “pakira“, pa su se tako na istoj strani našli Merkel i Erdogan, što je na razini naučne fantastike. To je priča za domaće političke potrebe kojoj je cilj ponovno homogeniziranje Hrvata po principu jedan narod, jedna partija, jedan vođa.

Vehid Šehić: I ja sumnjam da je taj tekst inicirao neko iz Hrvatske. Inače, ja imam poseban odnos prema Njemačkoj. Volio bih da ta država ima daleko veći uticaj u Bosni i Hercegovini nego što ga ima. Od Nijemaca možemo mnogo toga naučiti. Taj narod je pokazao kako se može proći kroz kolektivnu katarzu i istinski se suočiti s onim što je nekada u njihovo ime radio Hitler. Nama to na ovim prostorima apsolutno treba, a Nijemci imaju moralno pravo da nas na to natjeraju.

Omer Karabeg: Postoji jedna nelogičnost u savezu Čović – Dodik. Kako Čović može da paktira sa Dodikom, kada je Dodiku krajnji cilj rušenje Bosne i Hercegovine, a bez Bosne i Hercegovine ne bi bilo ni trećeg entiteta, ni Čovićevog neprikosnovenog liderstva u njemu?

Slavo Kukić: Osobno mislim da je i jednom i drugom važno da talasaju političkom scenom i tako održavaju status quo kako bi se osigurali od mogućeg kaznenog gonjenja.

Vehid Šehić: Pošto u Ustavu BiH nije predviđen referendum, nema ništa od otcjepljenja. U ustavu, koji je usvojen u Dejtonu, naglašava se da Bosna i Hercegovina nastavlja svoj državno-pravni kontinuitet sa modificiranim unutrašnjim uređenjem, koje se sastoji od dva entiteta. Prema tome, teza da je Republika Srpska unijela u Bosnu i Hercegovinu svoj suverenitet apsolutno ne stoji. Ne treba zaboraviti ni to da je Međunarodni sud pravde jasno utvrdio da su snage Republike Srpske počinile genocid u Srebrenici, pa se u slučaju secesije otvara mogućnost da se Republika Srpska kao država tuži za genocid koji je utvrdio Međunarodni sud pravde. Mnogo toga je u igri. Ali ja sam siguran u jedno – rata u Bosni i Hercegovini neće biti, jer u ovom regionu nema tako jakih lidera, koji bi se usudili da naruše mir ne samo u BiH, nego u čitavom regionu, jer bi rat u BiH značio rat u regionu.

 

Upozorenje kardinala Puljića

Omer Karabeg: Kakve su šanse da se ostvari Čovićev san o trećem entitetu?

Slavo Kukić: Po mom sudu – nikakve. Za tu svoju namjeru Čović ne može osigurati konsenzus na nivou BiH, a za nešto takvo nema ni razumijevanje svjetskih centara moći. Na koncu, sve je jači otpor trećem entitetu i među bosanskohercegovačkim Hrvatima. Tu prije svega mislim na sve veće protivljenje Katoličke crkve, koja je veliki autoritet među hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.

U vrijeme božičnih praznika Katolička crkva je vrlo oštro istupila protiv izmjena izbornog zakona i priče o trećem entitetu, a kardinal Puljić je nedavno rekao da se izmjenama izbornog zakona hoće Hrvate iz BiH žive pokopati. Sve više je i političkih stranaka s hrvatskim predznakom, koje se tome opiru. To otvoreno radi Hrvatska stranka sa Zubakom i Skopljakovićem, a oglašava se i HDZ 1990. godine. Otpor je jak i zato Čović ne zagovara otvoreno treći enitet, nego ga pokušava uvesti na mala vrata preko zakonskih procedura poput prijedloga izmjena izbornog zakona.

Vehid Šehić: I ja mislim da su šanse za formiranje trećeg eniteta nikakve. Iza toga neće stati velike sile, u prvom redu Sjedinjene Američke države. Da su oni željeli da se BiH podijeli na tri etnička dijela, oni bi to uradili u Dejtonu. Današnja Bosna i Hercegovina je faktički produkt američke administracije. Vrlo često zaboravljamo da je Bosna i Hercegovina opstala zahvaljujući Sjedinjenim Američkim Državama. Zahvaljući Amerikancima danas postoji i Republika Srpska. Jer, da nije bilo naredbe Vašingtona i NATO pakta da se prekine ofanziva združenih snaga Armije BiH i HVO – pitanje je da li bi danas bilo Republike Srpske.

 

Izvor: Slobodna Evropa

OTKRIVAMO: Može li Čović uz pomoć Dodika dobiti treći entitet?!

Foto/Video, Intervju, Slider, Vijesti |
About The Author
-