Na Balkanu su stvari dosta komplicirane, a prema nekim najavama, mogao bi postati poligon za političko sukobljavanje Zapada i Rusije.

 

Srbija i njen premijer uskoro bi mogli naći u nezavidnoj situaciji da moraju birati između podrške zapadu ili Rusiji, a ruski balkanolog Nikita Dedkov kaže da bi ova odluka mogla imati dalekosežne posljedice, piše u svojoj analizi Jutarnji list.

List dodaje da se “Kremlju žuri” i da želi “što više vezati Srbiju uz sebe, kako bi sačuvali makar mali utjecaj na Balkanu, a time iu Europi” a nedavno poklonjeni zrakoplovi Srbiji mogli bi se tumačiti i kao pokušaj da naša zemlja ne uđe u NATO.

Mihail Aleksandrov, analitičar moskovskog univeriteta Centra za vojno-političku analizu, koji savjetuje Kremlj, smatra da je poklanjanje MiG-ova “stiglo u pravi čas” jer EU i NATO pokušavaju pritisnu Srbiju da se odluči za njih.

“Ako Srbiju ostavimo bez naše potpore, ona može skliznuti u NATO, a to bi bilo ravno nacionalnoj porazu Srbije”, kaže Aleksandrov koji u tome vidi i poraz Rusije koja gubi utjecaj na Balkanu nakon dva puna stoljeća. Rusija tako opet razmatra mogućnost ideje o “vojnom savezu dviju zemalja”. Ta je ideja bila aktualna krajem 90-ih, ali Aleksandrov napominje da je tada Jeljcinova Rusija bila preslaba da je Milošević prihvati.

“Sada su se stvari značajno promijenile i Rusija i Srbija imaju za to svoj interes”, kaže on. Aleksandrov smatra da bi vojna baza u Srbiji, uz Tartus u Siriji, bila pun pogodak jer bi ona, kaže, “zakomplicirala eventualne operacije NATO-a na Balkanu i Sredozemlju, a Rusija bi imala kontrolu”.

Kremlj ionako već dugo zahtjeva od Srbije da dužnosnicima njihove “humanitarne”, zapravo vojne, baze u Nišu daju diplomatski status i slobodu kretanja po Srbiji kakva je nedavno omogućena dužnosnicima NATO-a.

Ruski mediji navode da će nakon MiG-ova Srbija nabaviti i raketne sustave BUK, a Aleksandrov čak ide tako daleko da smatra da bi Srbija mogla biti zemlja gdje bi Rusija instalirala svoj proturaketni štit kao odgovor na NATO proturaketni štit. Aleksandrov dalje smatra da ne treba “isključiti mogućnost novog srpsko-hrvatskog sukoba”.

Jelena Guskova iz Centra za proučavanje suvremenih kriznih situacija na Balkanu sumnja u srpsko-hrvatski konflikt jer, kaže ona, “ovaj put za razliku iz 90-ih iza Srbije stoji Rusija kojoj Balkan sada ulazi u sferu interesa”.

Ali kako i Hrvatska najavljuje kupnju američkog naoružanja, dvije zemlje bi mogle postati poligon preko čijih će se leđa prelamati zapadno-ruski suparnički odnosi.

Ali, nije pitanje samo NATO, već se čini da Rusija preispituje i članstvo Srbije u EU. U vezi pregovora s EU, moskovski Komersant donosi zanimljivu opservaciju. I Hrvatska, kažu, u toj igri na liniji Bruxelles – Moskva – Beograd – ima svoju ulogu. Kommersant iznosi tezu da Andrej Plenković ne blokira Srbiju na svoju ruku nego po nagovoru Bruxellesa, a s porukom Vučiću da se uvijek može naći način onemogućavanja ako se nastavi “očijukanje” s Rusijom.

(Jutarnji.hr)

SAVJETNIK KREMLJA O OBRAČUNU RUSIJE I SAD NA BALKANU: Sukob će početi obračunom Hrvatske i Srbije

Slider, Vijesti |
About The Author
-