Ginuli godinama za teritorij, a nijedan jedini cilj nije ostvaren
DANA 20. augusta 1988. stupio je na snagu prekid vatre između Irana i Iraka, čime su završene gotovo osam godina borbi u jednom od najkrvavijih ratova druge polovine 20. vijeka. Rat nije donio jasnog pobjednika, granice su nakon ogromnih ljudskih i materijalnih gubitaka ostale gotovo tamo gdje su bile prije sukoba, a obje zemlje izašle su iz njega iscrpljene.
Sadam je očekivao brz rat
Rat je počeo 22. septembra 1980., kada je Irak pod vodstvom Sadama Huseina napao susjedni Iran. Odnosi dvije države već su godinama bili opterećeni teritorijalnim sporovima, posebno oko strateškog plovnog puta Šat el-Arab, ali je situaciju dodatno promijenila Islamska revolucija u Iranu 1979.
Sadam je strahovao da bi revolucionarne ideje ajatolaha Ruholaha Homeinija mogle potaknuti šiitsku većinu u Iraku protiv njegove vlasti. Istovremeno je procijenio da je Iran nakon revolucije politički i vojno oslabljen te da postoji prilika za brzo osvajanje spornih područja i jačanje iračkog položaja u regiji.
Procjena se pokazala pogrešnom. Iračke snage su u početku napredovale, ali je iranski otpor zaustavio ofanzivu. Iran je tokom 1981. i 1982. prešao u kontranapad i vratio gotovo sav izgubljeni teritorij. Irak je tada pokušao okončati rat, no iransko rukovodstvo odlučilo ga je nastaviti i prenijeti borbe na irački teritorij.
Rat iscrpljivanja bez pravog pobjednika
Naredne godine pretvorile su sukob u dugotrajan rat iscrpljivanja. Front se malo pomicao, a obje strane slale su desetine hiljada vojnika u napade koji su često završavali velikim gubicima i malim teritorijalnim dobicima.
Rat se nije vodio samo na ratištu. Iran i Irak raketirali su gradove i civilne ciljeve u takozvanom Ratu gradova, dok su napadi na tankere u Perzijskom zaljevu ugrozili međunarodni transport nafte i u sukob sve snažnije uvukli velike sile.
Posebno mračan dio rata bila je iračka upotreba hemijskog oružja. Iračke snage koristile su bojne otrove protiv iranskih jedinica, ali i protiv kurdskog stanovništva u samom Iraku. Najpoznatiji je napad na Halabdžu u martu 1988., u kojem su poginule hiljade ljudi, većinom civila.
Iran je pristao na ono što je godinama odbijao
Do 1988. odnos snaga ponovo se promijenio. Irak je pokrenuo niz uspješnih ofanziva i vratio teritorije koje je prethodnih godina držao Iran. Teški vojni gubici, ekonomska kriza, međunarodna izolacija i strah od daljnjih iračkih hemijskih napada dodatno su oslabili Iran.
Vijeće sigurnosti UN-a još je u julu 1987. usvojilo Rezoluciju 598, kojom je zatražen prekid vatre, prestanak vojnih operacija i povlačenje snaga na međunarodno priznate granice. Iran ju je dugo odbijao, ali ju je u julu 1988. napokon prihvatio.
Za Homeinija je odluka bila izuzetno teška. Prihvatanje prekida vatre opisao je poznatom metaforom o ispijanju “čaše otrova”, dajući do znanja da ga smatra nužnim porazom vlastitih ratnih ambicija.
Iranska fregata IS Sahand gori nakon što ju je u aprilu 1988. pogodilo 20 američkih projektila i bombi lansiranih iz zraka. U napadu je poginula trećina posade.
Oružje je utihnulo 20. augusta 1988.
Ujedinjene nacije objavile su da će prekid vatre početi 20. augusta u 3 sata prema GMT-u. Tog trenutka Iran i Irak trebali su obustaviti sve vojne operacije na kopnu, moru i u zraku, a na granicu su raspoređeni posmatrači UN-a.
Rat je tako završen bez spektakularne pobjede bilo koje strane. Procjene žrtava se razlikuju, što je kod ovog sukoba i danas predmet rasprava. Često se navodi oko pola miliona poginulih, dok procjene ukupnog broja poginulih i ranjenih dosežu milion i više. Materijalna šteta bila je ogromna, a obje države ekonomski iscrpljene.
Ironično, nakon osam godina rata i stotina hiljada mrtvih nijedna država nije ostvarila ciljeve zbog kojih je sukob započeo. Granica je u osnovi ostala ista, Sadam Husein nije srušio iranski režim, a Iran nije uspio srušiti Sadama.
Samo dvije godine poslije irački diktator pokrenuo je novi rat. U augustu 1990. njegove su snage napale Kuvajt, čime je započela kriza koja će dovesti do Zaljevskog rata i nove velike vojne intervencije na Bliskom istoku.
(Index.hr)
