nestati!
O tome kako bi nova američka administracija mogla biti angažovana u Bosni i Hercegovini i njenom okruženju, za Glas Amerike su govorili analitičari iz Sjedinjenih Država koji dobro poznaju prilike na Zapadnom Balkanu. Svi se slažu da je još rano govoriti o konkretnim potezima, imajući u vidu da je Biden funkciju preuzeo prije manje od mjesec dana, ali i da je izvjesna veća saradnja sa Evropom.
Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu organizacije International Republican Institute, koja je aktivna i u BiH, kaže da je pozitivno što su Biden, još iz vremena kada je bio u Senatu i na čelu Odbora za vanjske poslove, te neki od njegovih saradnika, dobro upoznati sa dešavanjima na Zapadnom Balkanu.
„Također znamo da je su Joe Biden i Angela Merkel, njemačka kancelarka, razgovarali i o Zapadnom Balkanu. To je interesantno“, kaže McCarthy. „Mislim da od nove administracije možemo očekivati da će politike za Zapadni Balkan pobliže koordinirati sa Briselom.“
Koordinacija Vašingtona i Brisela
David L. Phillips, direktor Programa za izgradnju mira i ljudska prava na univerzitetu Columbia, ima slično mišljenje: „Biden će se obavezati na transatlantsku saradnju. Njegov pristup Balkanu imat će snažnu osnovu u zajedničkom radu Sjedinjenih Država i Evropske unije (EU).“
McCarthy kaže da će zanimljivo biti posmatrati ponašanje Evrope koja je u protekle četiri godine počela da djeluje samostalnije u odnosu na Sjedinjene Države, pa je tako, na primjer, njemački političar Christian Schmidt predložen za novog visokog predstavnika u BiH. Kao važnu temu navodi i pregovore Srbije i Kosova, dodajući da će nova administracija željeti zadržati elemente sporazuma kojeg su dvije strane potpisale u Washingtonu u septembru 2020. godine.
Uzimajući u obzir američke interne probleme, te dešavanja u drugim dijelovima svijeta, sagovornici Glasa Amerike kažu da nisu sigurni koliko će zapravo Zapadni Balkan biti u fokusu administracije Joe Bidena. Kao izazov navode i razmimoilaženja sa evropskim partnerima po različitim pitanjima. Primjerice, Njemačka i Rusija sarađuju na izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2), čemu se Sjedinjene Države protive.
„Ne možemo očekivati da će Zapadni Balkan biti prioritet prvog reda za administraciju“, kaže McCarthy. „Moramo uzeti u obzir ne samo međunarodnu scenu, nego i domaća pitanja kojima se nova administracija mora baviti, poput odgovora na pandemiju i političke polarizacije, koja nažalost raste u našoj zemlji. Tako da će se morati fokusirati na to, jer to očekuju i birači.“
McCarthy objašnjava da će Bidenova administracija Balkan posmatrati kao priliku da bude uključena u dešavanja, što je radila i administracija Donalda Trumpa, ali je imala drugačiji pristup i djelovala samostalno:
„Bidenova administracija će vjerovatno veći prioritet staviti na saradnju sa Evropljanima. Ali mislim da ćemo vidjeti razlike u politikama koje zbog takvog samostalnog (američkog) pristupa nisu bile toliko uočljive tokom protekle četiri godine. Ne mislim da će se Brisel i Washington slagati po svim pitanjima, ali će biti mnogo otvoreniji za razgovore.“
BiH: Mali, ali konkretni koraci
Pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država u decembru 2020. je održano saslušanje o preporukama novoj administraciji za politike prema Zapadnom Balkanu. Najviše pažnje bilo je posvećeno BiH, te odnosima Srbije i Kosova.
Učesnici, među kojima i bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, u više navrata su isticali važnost zajedničkog djelovanja Sjedinjenih Država i EU, te govorili o neophodnosti obimnijih promjena u BiH, uključujući i nadogradnju Daytonskog sporazuma.
„Da bi riješili zastoj u Bosni, američki i evropski predstavnici moraju napraviti plan djelovanja za ustavne, administrativne i izborne reforme“, rekao je tada ekspert za Zapadni Balkan Janusz Bugajski, dodajući da je potrebno jačati centralnu vladu, a smanjivati finansiranje entiteta i kantona.
Daniel Serwer, dugogodišnji poznavalac dešavanja u regionu, govorio je da bi Sjedinjene Države morale vršiti pritisak na Evropu da i ona sankcionira zvaničnike koji narušavaju cjelovitost BiH: „Kantoni i entiteti, kao i nacionalna ograničenja, te mogućnost veta, morat će nestati. Amerikanci i Evropljani bi trebali pozdraviti perspektivu novog građanskog ustava.“
Sagovornici Glasa Amerike navode kako nije izvjesno da su Amerika i Evropa spremne za toliko značajan angažman, te da je postepen pristup realniji.
(SB)
Related posts:
Pripadnik OS BiH prijavljen zbog veličanja Ratka Mladića
Udruženje ‘Žena-žrtva rata’ reagovalo na izjavu Munire Subašić
„SLOBODNA BOSNA“ OTKRIVA: Ovo je prijetnja Gordani Tadić koja je podigla na noge sigurnosni aparat u BiH
NIKŠIĆ ŠOKIRAO HADŽIFEJZOVIĆA: Fahro mi rekao da napušta vladu FBiH; Bakir me zvao da Osmica ostane; Direktor OSA-e kaže da sam četnik, da radim za HDZ i Dodika…
MIKI JE MALO NERVOZAN: Ovo je ta ogromna “kost u grlu” Dodiku i SNSD-u…
JE LI OVO OTVORENA POBUNA: Klub SNSD-a protiv Dodika, na sjednici Vlade Republike Srpske nije razmatran…
IMA DODIK DA POLUDI, OGLASILA SE AMBASADA SAD-a: Status BiH je neupitan, nema mogućnosti da se RS…
OVO BI MOGAO BITI RAZLOG: Zašto Njemačka žuri s novim visokim predstavnikom u BiH, JE LI PREDUHITRILA BIDENA?
PONOVO SE OGLASILA GORICA DODIK; IMA HIT: Preuredila tekst pjesme srbijanske pjevačice i POSLALA PORUKU INZKU
“SLOBODNA BOSNA” SAZNAJE: Bivši “Zukorlićevi akademici” Asim Kurjak i Suad Kurtćehajić osnivaju novu akademiju nauka i umjetnosti, ne zna se kako će se zvati!?
