ANALIZA “SLOBODNE BOSNE”: Evo zašto je Čovićev HDZ izgubio izbore u Mostaru

Prije samo sedam godina, u Mostaru je živjelo više Hrvata nego Bošnjaka i Srba zajedno. No, taj odnos se rapidno promijenio, za šta najvećim dijelom zasluge pripadaju Draganu Čoviću i njegovom HDZ-u.

 

 

Nedjeljni izbori u Mostaru, održani nakon 12 godina, otkrili su surovu istinu pred kojom lider HDZ-a Dragan Čović godinama uporno zatvara oči. Hrvatski građani intenzivnije od Bošnjaka i Srba napuštaju Bosnu i Hercegovinu.

 

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, nacionalna struktura stanovnika Mostara izledala je ovako: najviše je bilo Hrvata, više od 51.200, zatim Bošnjaka 46.500 te naposljetku Srba 4.400.

 

Dakle, prije samo sedam godina, Hrvata je u Mostaru bilo više nego Bošnjaka i Srba zajedno. No, nedjeljni izbori su pokazali da se taj omjer drastično promijenio na taj način što je broj Bošnjaka i Hrvata skoro izjednačen, dok je broj Srba ostao isti.

 

 

 

 

Čović slijep kod očiju

 

Biskupi Katoličke crkve o problemu masovnog iseljavanja Hrvata govorili su na svakom zasjedanju, ali lider HDZ-a Dragan Čović još nikada na sjednicama stranačkih organa nije razmatrao ovaj problem niti se o njemu ozbiljnije izjašnjavao. Čović je godinama u prvi plan stavljao politička pitanja, dok je potpuno zapostavljao ekonomiju, investicije i razvoj, što je dodatno poticalo mlade Mostarce, a i općenito Hrvate, da krenu izvan BiH u potrazi za boljim životom.

 

Tokom posljednje tri-četiri godine, Čović je dosljedno istrajavao na sumanutoj politici potpune blokade svih društvenih procesa, a prvenstveno ekonomskih, dok se ne riješi izborno zakonodavstvo u skladu s njegovim ambicijama. Rezultat toga je katastrofalan: izborno zakonodavstvo nije se riješilo, ali je rapidno pogoršan politički, ekonomski i društveni ambijent, što je pokrenulo novi talas iseljavanja.

 

Kao lider vodeće stranke najmalobrojnijeg naroda u BiH, upravo su Čoviću najmanje odgovarali ekonomska stagnacija BiH, zastoj investicija i pogoršanje političkog ambijenta i međunacionalnih odnosa. No, on je istrajavao baš na takvoj politici, uprkos upozorenjima da svoj narod vodi u potpunu katastrofu.

 

 

 

 

Krivo postavljeni prioriteti

 

Negativna demografska kretanja posebno pogađaju Hrvate kao najmalobrojniji konstitutivni narod. Prema popisu iz 2013., Hrvata je, u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine, manje za čak 27,3 posto. Srba je, s druge strane, manje za 9,3, a Bošnjaka za 3,5 posto. Ovi rezultati pokazali su zabrinjavajuću realnost o padu broja Hrvata u našoj zemlji, ali se ovi negativni trendovi i dalje nastavljaju. Tako je Bosnu i Hercegovinu, prema podacima Biskupske konferencije, od 2013. godine, kada je napravljen posljednji popis, do danas napustilo dodatno 74.580 katolika. Stvarne cifre nesumnjivo su još i gore.

 

I dok HDZ BiH, zajedno s njemu bliskim organizacijama i medijima, kao gorući problem položaja Hrvata u BiH nastoji prikazati pitanja poput toga koliko će ova stranka imati mjesta u Domu naroda i da li će „legitimnom“ Hrvatu biti zakonski osigurano mjesto u Predsjedništvu (i pri tome se, recimo, na položaj Hrvata u RS-u i ne osvrću), dotle na terenu imamo poraznu realnost da je Hrvata u BiH sve manje i da oni, kao demografski faktor, postaju sve manje značajni.

 

Velika je to tragedija za hrvatski narod, ali i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, u kojoj Hrvati sa svojom katoličkom vjerom i kulturom sjećanja na srednjovjekovnu državnost čine jedan od temeljnih naroda koji je kroz historiju, od kulture, preko ekonomije, do sporta, zadužio i dao ogroman doprinos identitetu i razvoju ove zemlje.

 

“Slobodna Bosna” pisala je u niz navrata o razlozima zbog kojih se Hrvati više od druga dva naroda iseljavaju iz BiH, a među nekoliko glavnih razloga navodili smo potpuni izostanak ozbiljnije ekonomske politike na prostoru kantona s hrvatskom većinom. Ta se pogrešna politika prvenstveno ogledala u masovnoj deindustrijalizaciji zapadne Hercegovine i srednje Bosne i sumanutom forsiranju trgovine kao i kladioničarskog biznisa kao kičme privrednog razvoja područja koja većinski naseljavaju Hrvati.

 

Demografski trendovi otkrili su nevjerovatnu činjenicu: Mostar je jedini veći grad u BiH koji ne bilježi porast broja stanovnika. Istina, porast broja stanovnika u Sarajevu, Banjoj Luci, Bijeljini i Tuzli nije pretjerano veliki, ali barem se ti gradovi ne suočavaju s rapidnom depopulacijom kao što se suočava Mostar.

 

Nakon mršavog rezultata na nedjeljnim izborima u Mostaru, lider HDZ-a Čović neuspješno pokušava i svom narodu i međunarodnoj zajednici objasniti kako je HDZ žrtva izbornog inžinjeringa i tako skrenuti pažnju s vlastite odgovornosti za stanje u koje je doveo svoj narod.

 

(A.M.)

ANALIZA “SLOBODNE BOSNE”: Evo zašto je Čovićev HDZ izgubio izbore u Mostaru

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-