Svi sada razumijemo koliko je bio visok ulog za budućnost kada su se ruski vojnici gomilali s jedne strane ukrajinske granice, a NATO obezbjeđivao s druge. Ukrajinska vojska srušila je rusku maštu, to je odveć jasno; ali Putin još pokušava izvući neku korist od ove avanture.
Bivši ukrajinski ambasador u Hrvatskoj, Srbiji i BiH Oleksandr Levčenko za “Antenu M” je pisao o stanju u Ukrajini.
Rusija u Ukrajini vodi osvajački, imperijalistički rat. Ukrajina pak vodi odbrambeni, nacionalno-oslobodilački Domovinski rat. Moskva razumije da bez Ukrajine ne može sanjati o restauraciji Sovjetskog Saveza ili stvaranju moderne imperije.
A ruska okupacija Ukrajine značila bi skori anšlus Bjelorusije, Moldavije i Kazahstana. Gruzija i Jermenija, kao Tadžikistan i Kirgizija takođe bi bili primorani ući u tješnju integraciju sa Moskvom, a Turkmenistan, Uzbekistan i Azerbejdžan bi morali potpuno koordinisati svoju politiku sa Rusijom, iako bi formalno bile nezavisne države. Ako bi Kijev brzo pao u ruke ruske vojske, nije isključeno da Estonija, Letonija i Litvanija postanu meta. Sjetimo se uplašenog NATO-a krajem februara ove godine. Upitno je da li bi se krenulo u vojnu akciju spašavanja Baltičkih zemalja, no postoji zrnce vjere u član 5. Sjeveroatlantskog ugovora o kolektivnoj bezbjednosti.
Svi sada razumijemo koliko je bio visok ulog za budućnost kada su se ruski vojnici gomilali s jedne strane ukrajinske granice, a NATO obezbjeđivao s druge. Ukrajinska vojska srušila je rusku maštu, to je odveć jasno; ali Putin još pokušava izvući neku korist od ove avanture. S velikim kašnjenjem, napokon je krenula pomoć Ukrajini u naoružanjima, premda najnovije oružje ukrajinska vojska još dobija na kašičici. No, ukrajinski vojnik već je toliko puta spasio zemlju od neizbježne okupacije, pripajanja ili padanja u potpunu zavisnost od Moskve. Svjesni su toga Brisel, Vašington, London i mnogo evropskih prijestonica. Rat u Ukrajini apsolutno ne ide po ruskom scenariju i ulazi u treću fazu taktičkih borbi.
Kada je Moskva pripojila Krim 2014, reakcije međunarodne javnosti bile su vrlo slabašne, što je ohrabrilo Putina da ide dalje u osvajački pohod
Godine 2008. Merkelova Njemačka i Sarkozijeva Francuska gurnule su maltene Gruziju i Ukrajinu u naručje Kremlja. Politika podržavanja agresivnih zahtjeva Putina od strane Pariza i Berlina pretvorila se u katastrofu za evropsku sigurnost. Geografski bliža Rusiji, Njemačka je sada osjetila njeno imperijalističko disanje u vrat. Francuska još ostaje dosta sebična, no barem se vidi promjena pozicije od neutralne s elementima proruske na umjereno atlantsku.
Jasno je ipak da neko mora zaustaviti rusku ekspanziju na Evropu. Poslije reizbora, predsjednik E. Makron opet je krenuo u telefonsku diplomatiju sa Putinom, koja je propala još u martu. Ideja o spašavanju obraza Putinu pokazala se vrlo opasnom i za Ukrajinu i za Evropu. Makron je savjetovao Kijevu da ustupi Moskvi dio svoje teritorije, da ne bi razljutio Kremlj. Politika hranjenja ruskog agresora da bi se osjećao sigurnim je je apsolutno amoralna, sebična i kosi se sa međunarodnim pravom. Takva politika Pariza i Londona je i 1938. dovela do katastrofe. Udovoljavanje Hitleru ga je samo ohrabrilo i on je u roku od nekoliko mjeseci krenuo u rat.
Francuska je i sama bila pod hitlerovskom vojskom. To je diplomatska pouka Makronu – ako agresiju rješavaš na račun tuđih teritorija, uskoro ćeš sam platiti svojima. Sredinom februara ove godine, sedmicu prije rata – nakon sastanka predsjednika Rusije i Bjelorusije u Minsku, oduševljeni Lukašenko izjavio je da je njihova zajednička vojska spremna doći do Lamanša za tri dana. Možda bi onda Makron mogao ponudit Rusima Normandiju ili Bretanju, ne bi li Putin sačuvao obraz? To bi valjda bilo korektnije nego predlagati Kremlju djelove ukrajinskih regija?
Ukrajinski predsjednik izjavio je da je spreman na direktne pregovore sa Putinom bez posrednika, ali bez ugrožavanja i ucjenjivanja. Polazna tačka bi bila povratak ruske vojske na položaje 23 februara, odnosno pozicije prije invazije.
No, ima signala da Moskva traži slabu tačku u Atlantskom jedinstvu. Tu je Mađarska kao tihi saveznik Kremlja, ali i izjave nekih predsjednika država članica NATO o blokiranju učlanjenja Finske i Švedske, kao i veta na putu Ukrajine za članstvo u EU. Još je mnogo skrivenih evropskih političara, kupljenih moskovskim novcem.
Zvanični Kijev upozorava da će takav čin prema Ukrajini biti shvaćen kao akt veleizdaje evropskih vrijednosti i podrške ruskom agresoru. Korišćenje prava veta bilo bi ismijavanje evropskog puta Ukrajine i šamar čitavom ukrajinskom narodu koji je teškom borbom onemogućio rusku ekspanziju na Evropu i moskovsko pokoravanje Kavkaza i Centralne Azije.
Za mjesec ćemo dobro vidjeti ko je Evropi posljednja linija odbrane Kremlja. Moramo napokon riješiti rusku petu kolonu.
(SB)
Related posts:
DVA JARANA ISTU VLAST VOLE: Šta su jedan o drugom govorili veliki koalicioni partneri Radončić i Izetbegović
Internacionalnu osnovnu školu baš briga za Mahira Rakovca
Skandal: Edin Džeko svlačionicu dijelio sa monstrumom!
Točka na U: Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbgović pozirao s ustaškom kapom
PLJUŠTE OSTAVKE Osipaju se članovi bh. košarkaške vlade!
Srpska ministarka ne zna da računa: Pogledajte kako množi Snežana Bogosavljević!
Hrvatskom pjevaču zbog pedofilije prijeti 12 godina zatvora
Tvrdi da je u pilećim prsima koje je kupio u Konzumu našao crva, a onda su mu iz Konzuma…
Gole fotke Šake Polumente kruže internetom!
ADVOKATSKA MAŠTA MOŽE SVAŠTA: Radončićev advokat lansirao nevjerovatnu teoriju zavjere!
