BOSNA ĆE ‘ŠUTKE PASTI’ U BRUXELLESU: Intelektualci se bude – je li prekasno za Bosnu?!

Bosanski intelektualci imaju nesanicu od pomisli da će se pregovori o novom ustroju Bosne i Hercegovine voditi tajno, a pregovarači biti trojica nacionalnih lidera…

 

 

Bosna i Hercegovina je opet u fokusu evropskih političkih i svjetskih centara moći. Kako njemački mediji dobro primjećuju, dok se Bosna bori s pandemijom, neuspjelim Covax-programom i vlastitim političarima, nekoliko dokumenata – takozvanih “non-papera” o BiH otišlo je za Bruxelles. Radi se o neslužbenim dokumentima, napravljenim da testiraju mogućnost prihvatanja političkih prijedloga.

 

Prvo je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman predstavio 22. marta u Bruxellesu “non-paper” koji su potpisale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar, a kojim Hrvatska želi uglavnom da “pomogne” Bosni Hercegovini na njenom putu u EU.

 

Potom je član Predsjedništva BiH Željko Komšić napisao je vlastiti opsežni “non-paper” kao odgovor na “non-paper” Hrvatske i poslao ga 2. aprila u Bruxelles. U tom dokumentu on osvjetljava, prema njegovom mišljenju, „nejasnu politiku EU, koja je pod snažnim utjecajem Hrvatske i tamošnje vladajuće stranke HDZ, te nedostatak neutralnosti delegacije Evropske unije u BiH”.

 

Samo nekoliko dana nakon toga Željko Komšić je potvrdio da je predsjednik Slovenije Borut Pahor prilikom nedavne posjete Sarajevu 5. marta pitao je li moguća “mirna disolucija” BiH.

 

 

Blinkenovo pismo na tragu ‘non papera’?

 

Moglo bi se zapitati, zašto jedna tako važna informacija tek sada izlazi u javnost. Jedan od vjerovatnih razloga je informacija da je u opticaju još jedan “non-paper” o “neriješenim nacionalnim problemima Srba, Albanaca i Hrvata” nakon raspada Jugoslavije. Premijer Slovenije,

 

Janez Janša, dobar prijatelj Viktora Orbana, očigledno je u februaru neslužbenim kanalima, poslao “non-paper” predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. Janša, međutim, poriče da je autor dokumenta.

 

Taj „non paper” pod naslovom “Zapadni Balkan – put naprijed”, koji je ove sedmice objavio slovenački portal “necenzurirano.si” sve je drugo samo ne takav, kakav se u naslovu predstavlja. To je prije svega nastavak nacionalističke politike Srbije i hrvatske vladajuće stranke HDZ prema BiH. Prema nekim informacijama, dio dokumenta je napisan čak u Budimpešti, ali u Bruxellesu ga nazivaju “slovenskim papirom”.

 

Američka ambasada u Sarajevu odgovorila je na planove iz slovenačkog „non-papera” jasnom izjavom u kojoj se poziva na Daytonski mirovni sporazum i odbila povlačenje bilo kakvih novih granica: “Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i neovisna država sa neporecivim teritorijalnim integritetom.” Stav Evropske unije u pogledu zapadnog Balkana i granica također se čini vrlo jasnim: “Ne postoji ništa što se treba promijeniti”, rekao je glasnogovornik Evropske komisije.

 

Tih dana, možda čak i istim povodom, američki državni sekretar Antony Blinken uputio je pismo članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine u kojem poziva na ograničene ustavne promjene u BiH.

 

Pojedini hrvatski analitičari tvrde da je Blinkenovo pismo grosso modo bilo na tragu „non-papera“ Hrvatske i pet drugih članica EU. U Blinkenovom pismu se kaže da su potrebne ustavne promjene, ali se naglašava da treba da budu ogranične. Za ishod dogovora o promjenama ustava bitno je da li će to biti dogovor iza zatvorenih vrata lidera nacionalnih stranaka – Hrvatske demokratske zajednice, Stranke demokratske akcije i Saveza nezavisnih socijaldemokrata – ili će to biti otvoreni proces u kome će moći da učestvuje i široka javnost.

 

Ugledni njemački analitičar Bodo Weber uočava da je bilo zabuna oko interpretacije Blinkenovog pisma i oko toga šta znači ograničena ustavna reforma. „Problem je u tome što su i prije Blinkenovog pisma praktično od februara počeli pregovori iza zatvorenih vrata između HDZ i SDA pod patronatom tri zapadna pregovarača – gospodina Matthewa Palmera i ambasadora Erica Nelsona sa američke strane i gospodina Johanna Sattlera, šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini“, smatra Weber.

 

 

Na pomolu deal stranaca na domaćim nacionalnim liderima?

 

To Webera podsjeća na pregovore o Kosovu koje su vodili gospođa Federica Mogherini, a kasnije i gospodin Richard Grenell, koji su išli u pravcu razmjene teritorija jer se, kao što smo vidjeli u slučaju Mostara, ide ka daljem osnaživanju etničkog odlučivanja unutar Bosne i Hercegovine ili čak teritorijalne podjele.

 

Dakle pregovori idu ka tome da se napravi deal sa domaćim liderima, prije svega sa zahtjevima Dragana Čovića i HDZ-a BiH koji više idu u pravcu devedesetih nego ka euroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

 

Nakon što su pisma i „non paper“ prijedlozi uzburkali duhove u Sarajevu pljuštale su reakcije političara koje se mogu shvatiti više kao da su iznuđene i da su političari reagirali „po službenoj dužnosti“.

 

Jedno psimo koje su potpisali sarajevski inteleetualci, njih petnaestak, poslato je na ruke američkom predsjedniku Joeu Bidenu. Pismo je inicirao Rusmir Mahmutćehajić, ugledni bošnjački intelektualac.

 

„Nikakvi dogovori o budućnosti Bosne i Hercegovine ne mogu biti postignuti, ne može se izaći iz sadašnjeg stanja sve dotle dok mi to svodimo na razgovore Dodik, Čović, Izetbegović i tome slično. Ne! Time mi produbljujemo agoniju bosanskohercegovačkog društva“, izjavio je za intervju „Jedan“ akademik Rusmir Mahmutćehajić.

 

Primadona bošnjačke politike Haris Silajdžić, kao bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, komentirao je pojave navodnog “non papera”.

 

On je uočio kako se Timothy Less, vođa projekta “Studije dezintegracije” pri Centru za geopolitiku Univerziteta Cambridge, ponovo javlja povodom “non papera” i scenarija prekrajanja granica na Balkanu, ovaj put u razgovoru za beogradski Danas.

 

„Bilo bi dobro da svi bosansko-hercegovački političari, koji odbacuju prekrajanje granica i legaliziranje genocida, sačine zajedničku izjavu i da se omogući da putem interneta građani Bosne i Hercegovine podrže takvu izjavu”, zaključio je Silajdžić.

 

Mahmutćehajić i Silajdžić su se razišli sa Alijom Izetbegovićem i distancirali se od njegove politike. U biti može se reći da su se obojica zalagala za reafirmaciju bosanstva kao ključnog koncepta za opstanak Bosne, za razliku od Izetbegovića koji je pristajao na etno-nacionaolni princip ustrojstva države.

 

Inače, sarajevski intelektualci sa velikom zebnjom i skepsom gledaju na „non paper“ aferu i smatraju da je pravo pitanje šta su političari čekali 40 dana, budući da je non-paper toliko star.

 

 

Sidran: Postoje krupne stvari koje će se vremenom otkrivati

 

„Stvar postaje sumnjiva i neugodna, ali me ne iznenađuje, a zašto se to nije kazalo odmah. Nama nisu važne protivničke strane, one neskriveno rade na uništenju BiH. Meni je važna naša strana kod koje uočavamo kontradiktornosti i nelogičnost, a to da Beograd i Zagreb žele raspad BiH, to nije ništa novo“, naglašava akademik Abdulah Sidran.

 

Na pitanje da li je ikada čuo da je i bošnjačka strana koketirala sa mogućnosti podjele BiH, Sidran kaže:

 

„Kako prolaze godine izlaze detalji koji imaju snagu da probude svakakve pretpostavke. Postoje krupne stvari koje će se vremenom otkrivati putem dokumenata, ali ja u četiri oka nikada, nikada nisam čuo od rahmetli Alije Izetbegovića da je dogovorio raspad BiH, niti ikakve indicije o tome nikada nisam čuo. Najveća greška je što je rahmetli Alija vjerovao u saradnju sa etno-nacionalistima, smatra on.

 

Sidran je ispričao kako je čuo da je Esad Duraković imao Deklaraciju o proglašenju muslimanske republike BiH, ali da je to ostalo u džepu jer su shvatili da to neće proći kod normalnih Bošnjaka.

 

Ovo je problem zbog kojeg mnogi bosanski intelektualci imaju nesanicu jer ako se pregovori o novom ustroju Bosne i Hercegovine budu vodili tajno, a pregovarači budu trojica nacionalnih lidera, a Bakir Izetbegović mora biti jedan od njih, „Bosna bi mogla šutke pasti“. I to u Bruxellessu.

 

(TBT)

BOSNA ĆE ‘ŠUTKE PASTI’ U BRUXELLESU: Intelektualci se bude – je li prekasno za Bosnu?!

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-