Da belaj bude veći kapacitet bolnice Podhrastovi u koji se smještaju najteži pacijenti koji su oboljeli
od koronavirusa i drugih bolesti koja napadaju pluća je već odavno popunjen, pa će bolesnici
morati u ustanove koje se ne nalaze na mjestima u Sarajevu za koja možemo reći da su na čistom
zraku.
Zagađenje zraka u Sarajevu je stara boljka koja već decenijama muči stanovnike glavnog grada
Bosne i Hercegovine. Početkom svake grijne sezone, dolaskom hladnijih dana i temperaturne
inverzije uvjeravamo se u kakvom loncu živimo, koliko nam je saobraćajna infrastruktura
zapuštena i koliko se u privatnim kućama na obroncima okolnih brda loži uglja, drveta i još
koječega. Na to sve sada nam se na leđa natovarila i pandemija koronavirusa koja najviše udara
na pluća bolesnih, ali i zdravih ljudi.
Svake, pa će tako biti i ove godine pomislimo da li su vlasti mogle nešto uraditi da se smanji
zagađenost zraka u Sarajevu. Međutim, i ove, kao i prethodnih godina skoro ništa epohalno nije
urađeno da konačno počnemo udisati zdraviji zrak. Nema ništa od najavljenog toplovoda iz TE
Kakanj koji je u Sarajevo trebao dopremiti toplu vodu i smanjiti loženje drva i uglja. Još je daleko i
izgradnja južne interkonekcije koja bi, osim alternativnog pravca snabdijevanja Bosne i
Hercegovine plinom, mogla donijeti i nešto nižu cijenu ovog energenta s obzirom na to da veća
potrošnja treba rezultirati i nižu otkupnu cijenu ovog energenta. Oni koji su se u posljednjih
nekoliko godina smjenjivali na vlasti nisu izgradili dovoljan broj saobraćajnica po kojima će se brže
kretati 150.000 automobila koliko je ih je registrovano samo u Kantonu Sarajevo, a nisu sredili ni
GRAS i uveli veći broj ekološki prihvatljivih vozila, odnosno tramvaja i trolejbusa.
KOLIKO ZA GRAS TOLIKO ZA ZRAK
Da belaj bude veći kapacitet bolnice Podhrastovi u koji se smještaju najteži pacijenti koji su oboljeli
od koronavirusa i drugih bolesti koja napadaju pluća je već odavno popunjen, pa će bolesnici
morati u ustanove koje se ne nalaze na mjestima u Sarajevu za koja možemo reći da su na čistom
zraku. Izolatorij u Željezničkom školskom centru u Buća Potoku, osim što se nalazi tik uz dječiji
vrtić smješten je na lokaciji koja se ne može pohvaliti čistim zrakom.
Martin Tais, ekspert za kvalitet zraka za “Slobodnu Bosnu” kaže da se problem može riješiti ako se
iz kantonalnog budžeta počne godišnje izdvajati 30 miliona KM, što je oko tri posto ukupnog
budžeta. Taj novac bi išao na promjenu ložišta koje bi došlo utopljavanjem zgrada, uvođenje plina,
izgradnja saobraćajnica koje će ubrzati saobraćaj jer su veliki zagađivači automobili i prašina koju
podižu.
„Koliko su izdvojili za rješavanje GRASA, a to je 300 miliona KM za deset godina, toliko isto
tražimo i za zrak. Ništa više. Zrak je najveći problem u Sarajevu. Mnoge se stvari mogu odgoditi,
ali životi ljudi su najpreči. Kanton Sarajevo je u obavezi da se ovim bavi, a svoje zadatke imaju i
općine. Jedna od mjera je utopljavanje zgrada jer utopljavanje jedne zgrade smanjuje potrošnju
energije za oko 40 posto. U toj situaciji se isplati preći na plin, a svima nam je cilj da se ugalj izbaci
iz upotrebe. Kad dođe plin s južne interkonekcije biće bolje i sigurnije snabdijevanje ovim
energentom. Sarajevo je zimi lonac s poklopcem. Mi smo kotlina smještena na planini okruženoj
drugim planinama. Ugalj će u narednim godinama biti oporezovan i on je dobar tek za
termoelektrane gdje se može lakše kontrolisati i odsumporavati. Naš ugalj za to treba koristiti, a ne
za zagrijavanje kuća“, rekao nam je Tais.
Dok se ne nađe dugoročnije rješenje za smanjenje zagađenosti zraka u Sarajevu kao jednu od
kvalitetnih mjera Tais predlaže ponovno sufinansiranje cijene plina za sve građane tokom grijne
sezone. Smanjenje cijene plina za krajnje korisnike dovest će do prelaska s uglja na plin.
PRLJAV ZRAK UBIJA
„Zagađenje se iz Sarajeva mora izbaciti. Evo, kao što se i sami rekli izolatorij u Buća Potoku je
sporan i sa aspekta zagađenosti zraka u tom naselju. Pacijenti se moraju liječiti u bolnicama. Neka
se izolatorij pravi u Zetri ili u Skenderiji, a ne u blizini obdaništa. Nije džaba Austro-Ugarska gradila
bolnicu u Podhrastovima jer je ispitivala strujanje zraka. Taj dio grada je poznat po čistom zraku.
Austro-Ugarska je vodila računa o meteorološkim uslovima i provjetravanju. Šta rade naši
političari? Dozvoljavaju gradnju visokih zgrada usred grada, a tokom noći, od osam sati naveče u
zimskim danima dolinom Miljacke spušta se hladni zrak i puše brzinom od dva-tri metra u sekundi.
Dva metra u sekundi je sedam kilometara na sat, a ova kotlina do Ilidže ima deset kilometara. To
znači da bi se zrak mogao očistiti za sat da nema prepreka, odnosno visokih zgrada. Kanton
Sarajevo je velik i neka malo „raširi“ visokogradnju. Tokom dana vjetar puše od Ilidže prema
Baščaršiji i zrak je najzagađeniji kod Vijećnice gdje, također, postoji mjerna stanica. Tu se po danu
skupi 300 mikrograma po kubnom metru. Međutim, naveče tu bude 30-40, a na Otoci između 400 i
500 mikrograma. Dakle, vjetar koji čisti zrak svo zagađenje nabija na Otoku. Da se malo više
računa vodilo o gradnji i koridorima za vjetar to bi bilo bolje. Mi se ne može potpuno očistiti nego
samo smanjiti emisiju i poštovati koridore vjetra od Baščaršije do Ilidže“, upozorio je Tais.
Jedna od mjera kojima su kantonalne vlasti pribjegavali u prethodnim godinama je bila mjera parnepar za automobile, ali ni to nije pravo rješenje jer služi tek da zaustavi porast zagađenosti, a ne
da ga se riješimo trajno. Tais kaže da će jedina korisna stvar od koronavirusa biti činjenica da
ćemo svi nositi maske i koliko-toliko smanjiti udisanje prljavog zraka.
Da bi nam čišći zrak mogao pomoći u efikasnijoj borbi protiv koronavirusa potvrdila je najnovija
njemačka studija Hemijskog instituta Max Planck, Univerziteta Harvard i Centra za istraživanje
klime i atmosfere kiparskog instituta u kojoj se navodi da je čak 15 posto smrtnih slučajeva od
koronavirusa povezano sa zagađenjem zraka.
(Slobodna Bosna)
Related posts:
Jak zemljotres prodrmao Crnu Goru, tresla se i BiH
Očekujte drastičnu promjenu temperature: Iz Rusije u Evropu stiže hladna fronta
Stiže velika promjena vremena, temperature preko…
SILAJDŽIĆEVA ČETIRI ¨NE¨ – HARIS SILAJDŽIĆ PROPUŠTA 14. APRILA 1992. U WASHINGTONU ZATRAŽITI PODIZANJE EMBARGA NA ORUŽJE
MEKTIĆ ŽESTOKO RASPALIO PO KARDINALU PULJIĆU: „Boli vas što Milorad Dodik nije na…
PADA KAO DA JE JANUAR, SNIJEG USUO: Zabijelilo se sve, POGLEDAJTE SNIMAK
ŠOKANTNA IZJAVA NOVOG DIREKTORA SIPA-e: “Volio bih da me neko prisluškuje…”
PROCURILI NOVI DETALJI O VELIKOJ AFERI: Šta se dogodilo s italijanskim otpadom od Drvara do Bihaća i gdje je sada “zarobljen”…
MOMČILO KRAJIŠNIK SVIMA ZLOČINAC: Samo je za Milorada Dodika on…
SAOPĆENJE SDA: “Ovakvim metodama koristili su se ratni zločinci Karadžić i Mladić; Funkcionerima iz RS-a bolje je da se pripreme…”
