DALEKO OD OČIJU JAVNOSTI: Pregovori o izmjenama Izbornog zakona, između nečega i ničega

Godinu dana do Opštih izbora u Bosni i Hercegovini niko sa sigurnošću ne zna hoće li oni biti održani po važećem ili novom Izbornom zakonu.

 

 

Čak i ako stranke iz Federacije dogovore izmjene Izbornog zakona, neizvjesno je kada će one biti usvojene zbog blokada rada državnog parlamenta. Sve je manje onih koji vjeruju u optimistične najave da bi uz posredovanje međunarodne zajednice dogovor mogao biti postignut do kraja godine.

 

 

Pregovori oko izmjena izbornog zakona posljednjih mjeseci odvijaju se daleko od očiju javnosti. Zvanično, dogovor je na vidiku, ali detalji su nepoznati. U međuvremenu, Željko Komšić najavljuje kandidaturu za člana Predsjedništva naredne godine. Može li ova najava biti impuls za HDZ da spusti ljestvicu kako bi se došlo do kompromisa?

 

 

BARIŠA ČOLAK, Ustavnopravna pitanja HNS-a (HDZ BiH)

 

 

“Ne vjerujem da njegova kandidatura može nešto ubrzati ili usporiti, ali u svakom slučaju mi smo ovo pitanje pozicionirali kao pitanje broj jedan. Ja vjerujem u narednom razdoblju i malo veće anganžiranje samih predstavnika međunarodne zajednice, što se i najavljuje ovih dana, ne mislim u smislu nametanja rješenja, ali u svakom smislu da se ubrza taj proces i da konačno riješimo to pitanje.”

 

 

Stavovi približeni, kompromis na vidiku, samo su neke od izjava bosankohercegovačkih političara u protekloj deceniji, a koje se odnose na izmjene Izbornog zakona. Same izmjene u teoriji jednostavne, u praksi komplikovane. Kako birati članove Predsjedništa, odnosno u skladu sa presudom Ustavnog suda popuniti Dom naroda Federalnog parlamenta.

 

 

BAKIR IZETBEGOVIĆ, predsjednik SDA

 

 

“HDZ insistira na tome da oni imaju svoje predstavnike, da izaberu Hrvata. Mi možemo ići u tom smjeru, ali onda morate dati nešto što će dopustiti postojanje multietničkih stranaka. Ako je Dodik takav prijatelj gospodina Čovića, neka pristane na indirektni izbor, šta ga to košta?”

 

 

Indirektnim izborom članova Predsjedništva, Bosna i Hercegovina provela bi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci i Zornić i Pilav. Vladajućoj stranci u Republici Srpskoj ovakav način nije prihvatljiv dok opozicija zagovara asimetričan pristup.

 

 

MIRKO ŠAROVIĆ, predsjednik SDS-a

 

 

“Zašto ne bi mogao neposredno u Republici Srpskoj, a posredno u Federaciji? Za nas je to prihvatljivo. Zašto? Sa istim ovlaštenjima, samo se bira jer će biti lakše.”

 

 

RADOVAN KOVAĆEVIĆ, glasnogovornik SNSD-a

 

 

“Stav SNSD-a je potpuno jasan i mi smo od početka u potpunosti na samo jednoj poziciji, a to je da se srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnosno član Predsjedništva iz Republike Srpske bira jedino i isključivo direktno na direktnim i slobodnim izborima, i to je nešto od čega mi ne planiramo odustati.”

 

 

Poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini smatraju da je u ovom trenutku nemoguće govoriti o parcijalnim riješenjima izmjena Izbornog zakona. Izbor člana Predsjedništva i izbor delegata u Doma naroda Federalnog
parlamenta dio su jedne cjeline.

 

 

AMIR SUŽANJ, novinar BH radija 1

 

 

“Teško je i to vjerovati zbog toga što zapravo HDZ-u odgovara da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva. Šta bi to druge političke stranke dobile zauzvrat vrlo je teško govoriti i ne vjerujem u takvu političku trgovinu.”

 

 

U političkim krugovima u našoj zemlji u posljednje vrijeme kao jedan od modela izmjena Izbornog zakona pominje se i takozvani Fileov model iz 2014. godine. Podsjećamo, tada je postojala opšta saglasnost oko principa izbora, a predmet razilaženja postalo je kako te principe primijeniti u praksi.

 

 

(BHRT)

DALEKO OD OČIJU JAVNOSTI: Pregovori o izmjenama Izbornog zakona, između nečega i ničega

| Bosna i Hercegovina, Foto/Video, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-