Evropska Unija uznemirena: Rusija i Turska prave pometnju na Balkanu …

Turska i Rusija brzo razvijaju svoj utjecaj u jugoistočnoj Europi, dok austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurtz poziva EU da dovede Balkan u svoju orbitu, piše ugledni njemački biznis magazin “Handelsblatt”.

Sljedeća europska kriza, poput mnogih prije, mogla bi započeti na Balkanu. EU i NATO pokušavaju približe zemlje poput Srbije i Crne Gore u svoju orbitu, ali se suočavaju s konkurencijom za utjecaj Sjedinjenih Država, Rusije, Turske, pa čak i Saudijske Arabije, piše u svojoj analizi dopisnik “Handelsblatt” Andre Balin.

Govoreći za Handelsblatt, austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz upozorio je na sve veći utjecaj Turske i Saudijske Arabije.

– U Sarajevu i Prištini, primjerice, žene se plaćaju da javno nose burku – tvrdi, dodajući kako “ne možemo gledati ili ništa učiniti”.

Kurt je pozvao ubrzanje integracije regije u EU kako bi Turska i Rusija ostale izvan regije. Kazao je kako druga važna pitanja, poput Bregzite ili migracije, ne bi trebala odvratiti EU od Zapadnog Balkana. Napetosti su i dalje bile visoke unutar i između zemalja u regiji.

“Moramo nastaviti igrati aktivnu ulogu u ovoj ključnoj regiji, pružajući vjerodostojnu perspektivu EU”, kazao je.

Od 2014. Njemačka je preuzela vodeću ulogu u promicanju odnosa EU u balkanskim zemljama, potičući reforme i suradnju u onome što je poznato kao “berlinski proces”. Međutim, malo je konkretnog napretka koji je ovog ljeta predvodio njemački ministar vanjskih poslova Zigmar Gabriel koji je nazvao programom Berlin Process Plus s posebnim ciljevima za pomoć i integraciju.

Balkan je u prošlosti često bio teren u kojem su bile pod utjecajem vrhunskih snaga. Habsburgovci su stoljećima suočavali s Osmanlijama, a zatim je Zapad radio s Sovjetskim Savezom. Danas su Turska i Rusija glavni konkurenti EU za utjecaj.

Za Tursku, Balkan je emocionalna i racionalna privlačnost. Stoljetni turski vladari napustili su muslimanske manjine i kulturno-arhitektonsku baštinu. Turske vladine agencije obnavljaju mnoge povijesne spomenike.

No, Turska također vodi i težak gospodarski program. Posljednjih mjeseci zabilježene su značajne turske rudarske investicije na Kosovu, kao i suradnja zrakoplovnih tvrtki s Albanijom, kao i novi sporazum o slobodnoj trgovini s Bosnom, potpisan u svibnju. U javnim izjavama na Balkanu, Turska je naglasila svoju ulogu kao stabilizirajući čimbenik u regiji. EU također gleda na svoj stav.

Rusija je još jedan teški igrač na balkanskoj sceni. Moskva ima osobito bliske odnose sa svojim tradicionalnim saveznikom Srbije, ne samo zahvaljujući zajedničkoj slovenskoj kulturi i pravoslavnoj religiji. Ankete pokazuju da je većina Srba pro-ruski i da se ne osjećaju dobro u vezi s NATO-om, koji je 1999. godine jako bombardirao zemlju. Tijekom nedavnog posjeta potpredsjednik vlade Dmitrij Rogozin je ustrajavao kako “Srbija nikada neće postati članica EU”.

Rusija je također optužena za intrigantnu ulogu u drugim balkanskim državama. Prije svega, za navodno pro-rusku zavjeru tijekom crnogorskih izbora, ove će se godine ocjenjivati - što Rusija odbacuje kao “apsurdno”.

Susjedna Makedonija želi ubrzati pristup NATO-u, s obzirom na to što je ministar obrane Radmila Sekerinska nazvao “ruskim pokušajima da steknu utjecaj na našu politiku i sigurnost”. Moskva je ove optužbe odbilazila kao mafijafobiju.

Moguće napetosti koje proizlaze iz turske i ruske politike na Balkanu mogu se vidjeti u Bugarskoj. Ovdje Ankara podupire novu stranku “Dosta” koja predstavlja tursku nacionalnu manjinu u zemlji, s obzirom da se postojeća stranka smatra preblizima Rusiji. Late Dosta, Lutfi Mestan, redovito se sastao s vodećim članovima turske vladajuće stranke AKP, kao i samim turskim predsjednikom Erdoganom.

Kao da to nije dovoljno, Kina također vidi ulogu za sebe u regiji, prvenstveno kroz svoj ogromni infrastrukturni projekt “Put svile”, koji ima za cilj poboljšanje komunikacije preko euroazijske kopnene mase. Prema planu, Peking planira uložiti oko 10 milijardi eura, odnosno oko 11,8 milijardi dolara, u 16 zemalja jugoistočne i istočne Europe.

(Blic)