RAZOČARAO GA I “ROĐENI BRAT”: Hladno Putinu zabili nož u leđa, sigurno nije očekivao ovakav preokret. Šta se krije iza neočekivanih poteza?

Zanimljiv razvoj situacije na istoku Evrope

 

 

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, pomalo iznenađujuće, čestitao je ukrajinskom narodu Dan nezavisnosti.

 

“Rat se odužio”

 

 

Bjeloruski lider poželio je Ukrajincima “mirno nebo, toleranciju, hrabrost, snagu i uspjeh u ponovnom uspostavljanju dostojanstvenog života”. Zaista, vrlo neobična čestitka zemlje u koju je Putin stacionirao veliki broj ruskog oružja. Međutim, to nije prvi put da se bjeloruski lider koleba po pitanju podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu.

 

 

Podsjetimo, u maju je Lukašenko dao naznačiti da rat u Ukrajini ne ide po planu. Kako je rekao agenciji AP, “specijalna operacija” se otegla. Ruski predsjednik Vladimir Putin pomogao je Lukašenku da ostane na vlasti 2020. nakon što je njegov nadaleko osporavani predsjednički reizbor izazvao masovne proteste.

 

 

S druge strane, dugogodišnji lider Bjelorusije dao je podršku ruskoj invaziji, a kritičari su rekli da je on tek nešto više od vazala i suučesnika gospodina Putina. U intervjuu za AP, Lukašenko je rekao da ruski lider nije imao izbora nego djelovati jer Ukrajina “provocira Rusiju”. Međutim, dodao je: “Nisam dovoljno udubljen u ovaj problem da bih mogao reći ide li po planu, kao što kažu Rusi, ili kako ja to osjećam. Želim još jednom naglasiti: osjećam da se ova operacija odužila.”

 

 

Lukašenko je rekao da želi da rat završi, rekavši da je Bjelorusija “učinila i čini sve” da ga zaustavi. Je li ova čestitka Ukrajini zaista izraz Lukašenkove dobre volje ili primjer nevjerojatnog cinizma, vrijeme će pokazati, iako Lukašenkova pozicija bez ruskog patronata nije naročito blistava. No, još jedan lider, i to prilično moćniji i glasniji igrač od Lukašenka, dao je izjavu koja Putinu sigurno neće dobro sjesti.

 

 

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

 

 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da Ankara podržava teritorijalni integritet Ukrajine i odbacio rusku aneksiju Krima 2014., objavila je državna agencija Anadolija a prenosi u srijedu CNN. Erdogan je u video poruci drugom samitu Krimske platforme koji je održan u utorak u Kijevu uživo i online, poručio da se Krim mora vratiti Ukrajini.

 

 

“Turska ne priznaje aneksiju Krima i otvoreno od početka govori da je taj korak nelegitiman i nezakonit. To je načelno stajalište koje nema samo pravne nego i moralne temelje”, rekao je. “Povratak Krima Ukrajini, čiji je on neodvojiv dio, u biti je zahtjev po međunarodnom pravu”, naglasio je turski šef države.

 

 

On je istaknuo da će Ankara nastaviti podržavati Krimsku platformu, forum koji je ustanovljen kako bi se riješilo pitanje Krima mirnim načinom.

 

 

Turski je predsjednik naglasio da je zaštita ukrajinskog teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva ključna, ne samo za regionalnu nego i za globalnu sigurnost i stabilnost.

 

 

“Jedan od turskih prioriteta je zajamčiti sigurnost i dobrobit našim sunarodnjacima krimskim Tatarima”, kazao je.

 

 

Zanimljiva je današnja Erdoganova izjava ako se uzme u obzir da je početkom kolovoza s Putinom sjedio u Sočiju, gdje su dogovorili daljnje jačanje privredne i energetske saradnje. Putin mu je čak zahvalio zbog svih napora oko postizanja sporazuma Moskva-Kijev o izvozu ukrajinskih žitarica iz luka na Crnom moru, nakon višemjesečne blokade.

 

 

Erdoganovi ciljevi: Ne laje pas zbog sela

 

 

Međutim, ne laje pas zbog sela nego zbog sebe, a nije neobično da ratni strvinari kruže oko izmrcvarenog plijena. Iako nije direktno pokazao koje su mu tačno namjere, Erdogan i sam ima itekako interesa na Krimu, a koje bi lakše ostvario s Ukrajinom nego Rusijom kao vlastodršcem poluotoka.

 

 

Sasvim sigurno nije bez razloga spomenuo jamčenje sigurnosti krimskim Tatarima, muslimanskoj manjini turskog porijekla na Krimu koja nikada nije željela odcjepljenje tog poluotoka od Ukrajine.

 

 

U maju 1944. sovjetski diktator Josif Visarionovič Staljin je naredio da se Krimske Tatare prisilno preseli u Uzbekistan. Protjerani su iz svoje historijske domovine zato što se Staljin bojao da bi oni mogli Sovjete izdati u borbi protiv Hitlerove Njemačke. I to nije bila samo nasilna deportacija. To je bio napad na dostojanstvo Krimskih Tatara, na njihovo pravo postojanja.

 

 

I prije ruske aneksije Krima 2014. godine krimski Tatari nadali su se pomoći iz Turske. Ankara se etnički i kulturno osjeća povezana s, kako ih u Turskoj nazivaju “Krimskim Turcima”, i nastoji da se konflikt riješi mirnim putem.

 

 

Nakon aneksije bili su krajnje nezadovoljni svojim položajem. Primjerice, ruske vlasti zabranile su povorku kojom se svake godine podsjećalo na deportaciju Tatara. Brojni opozicioni Krimski Tatari tada su preselili u Ukrajinu.

 

 

“Turski sultan” poznat je kao političar koji igra za turske interese, a mnogi njegovu vladavinu opisuju kao realpolitik, odnosno politici koja se temelji na realnoj procjenu, prilagodbi, a koja ne podliježe idealima ili vizijama, već je čisto pragmatična, a nekad i oportunistička.

 

 

Erdogan je za sebe već ispregovarao brojne ustupke zbog “puštanja” Finske i Švedske u NATO, a biti će zanimljivo vidjeti je li sada proširio apetite i bacio oko na nove političke ciljeve na Krimu.

 

 

No, kako god bilo, jedinu istinu rekao je šef NATO-a.

 

 

“Rat će završiti za pregovaračkim stolom”

 

 

Rat u Ukrajini “najvjerovatnije će završiti za pregovaračkim stolom”, kaže Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATO-a.

 

 

“Podržavat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je za Sky News. “Podržat ćemo Ukrajinu da prevlada kao nezavisna suverena država u Evropi i onda će ovaj rat najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom.

 

 

“I ishod toga će u potpunosti zavisiti o snazi na bojnom polju, to je razlog zašto ih podržavamo.”

 

(SB)

RAZOČARAO GA I “ROĐENI BRAT”: Hladno Putinu zabili nož u leđa, sigurno nije očekivao ovakav preokret. Šta se krije iza neočekivanih poteza?

| Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-