Rusija je prije 166 godina izgubila rat u kojem je očekivala pobjedu: Može li to ponuditi naznake onoga šta slijedi?

Prije jednog i pol stoljeća Rusija je izgubila rat u kojem je očekivala pobjedu. Posljedice su bile dalekosežne..

 

 

Rat u Ukrajini doživjet će svoju mračnu obljetnicu 24. kolovoza. Šest mjeseci ranije, 24. veljače, započeo je sukob kojem se kraj još ne nazire. No, može li povijest ponuditi naznake onoga što slijedi?

 

 

 

Loše obučeni vojnici se loše bore

 

Prije Krimskog rata, cijela Europa bojala se ogromne ruske vojske. Ali njezina slabost ubrzo je postala očita. S demoraliziranim trupama, mnogim mladim vojnim obveznicima ili kmetovima bez zemlje, Rusija je završila rat s ozbiljno narušenim vojnim ugledom. Njezino oružje bilo je znatno inferiorno u odnosu na britansko i francusko. Te dvije zemlje imale su fregate na parni pogon i puške koje su precizno pucale na velike udaljenosti.

 

Unatoč tim prednostima, pobjeda je došla uz visoku cijenu i došlo je do napetosti unutar saveza. Ozbiljne taktičke pogreške zaustavile su Francuze i Britance u odlučnijoj pobjedi i svaka je strana pretrpjela oko 250.000 žrtava, od kojih je većina ljudi umrla od bolesti. To je dovelo do treće lekcije.

 

 

Teško je voditi nepopularan rat

 

Izum kamere i telegrafa omogućio je novoj vrsti svjedoka da detaljno prate Krimski rat. Širenje fotografija i brze poruke s fronta prigušile su staromodnu vrstu pisanja. Radeći na vinskom vagonu pretvorenom u mobilnu mračnu komoru, britanski fotograf Roger Fenton uspio je uhvatiti vizualnu stranu rata slikama zapanjujuće jasnoće. Bio je ovo i prvi rat iz kojeg su izvještavali reporteri pa su čitatelji u Londonu i Parizu mogli doživjeti rat iz svojih fotelja. To je pomoglo u izgradnji podrške kad je rat išao dobro, ali je također povećalo pritisak kada nije.

 

Čak su i američki čitatelji pratili rat, zahvaljujući izvanrednom izvješćivanju njemačkog izvjestitelja Karla Marxa iz Londona, koji je objavio 113 članaka za New York Tribune. Marx je bio oštar kritičar ruske vojne avanture, ističući njenu stratešku neodređenost, nesposobnost i gubitak ljudskog života. Osuđujući cara kao “carskog varalicu”, iznio je žestoku kritiku: “Samo ga čudo može izvući iz poteškoća koje su sada nagrnule njemu i Rusiji zbog njegova ponosa, plitkosti i imbecilnosti.”

 

 

Nejasan mir dovest će do novih problema

 

Pariškim ugovorom neprijateljstva su okončana 1856., ali su mnoga pitanja ostala neriješena, uključujući poroznost granica jugoistočne Europe – “Istočno pitanje” mučilo je vođe sve do Prvog svjetskog rata 1914. Nakon relativno dugog mira nakon Napoleonove ere, Krimski rat pokrenuo je novu kolebljivost u politici velikih sila. Europa će vidjeti niz malih, gadnih ratova prije golemog pokolja 20. stoljeća.

 

 

Ratovi imaju dalekosežne posljedice

 

Nikola I. umro je 1855. Njegov sin, Aleksandar II., prihvatio je poraz, ali je potom učinio nevjerojatnu stvar. Gledajući uzroke katastrofe, prepoznao je da su rezultati ruske borbe izravno bili povezani s njezinom krutom klasnom strukturom i velikim oslanjanjem na kmetove. U skladu s tim, ukinuo je kmetstvo Proglasom o emancipaciji 3. ožujka 1861. godine.

 

Igrom slučaja, bilo je to dan prije inauguracije Abrahama Lincolna za predsjednika SAD-a. Lincoln je shvatio snagu presedana i izdao vlastiti Proglas o emancipaciji, prvog dana 1863. Drugim riječima, rat koji nije imao nikakve veze sa slobodom, kada je počeo, omogućio je jedno od najvećih oslobođenja u povijesti, na drugom kontinentu, desetljeće kasnije.

 

 

Image

 

(Danas.hr)

Rusija je prije 166 godina izgubila rat u kojem je očekivala pobjedu: Može li to ponuditi naznake onoga šta slijedi?

| Slider, Vijesti |
About The Author
-