Zbog korona-krize, hrvatskom društvu prijeti prava eksplozija siromaštva, upozoravaju stručnjaci.

Sve će, kažu stručnjaci za Index.hr, zavisiti od toga koliko će dugo trajati kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa, posebno na tržištu rada.

Ipak, mnogo toga će zavisiti od države, odnosno od mjera koje će ona provesti kako bi spriječila padanje stotina hiljada građana u zatvoreni krug siromaštva.

Najugroženiji su nezaposleni i radnici u uslužnim delatnostima, kao i stariji građani.

Koliko bi tačno siromašnih u Hrvatskoj mogla da proizvede korona-kriza, niko se u ovom trenutku ne usuđuje da prognozira.

Ipak, upozoravaju stručnjaci, najugroženije grupe su nezaposleni, kojima korona-kriza dodatno umanjuje šanse za novo zaposlenje, zatim radno neaktivno stanovništvo, kao i stariji građani i zaposleni u djelatnostima koje je korona-kriza bacila na koljena, poput turizma, ugostiteljstva, saobraćaja i ostalih usluga.

Prema tome, prijetnja života ispod granice siromaštva znatno je veća za radnike koji imaju labaviji radni odnos, poput onih s ugovorima na određeno vrijeme, honoraraca, sezonaca i samozaposlenih, nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme.

“Teško je u ovom trenutku prognozirati koliko bi ljudi u Hrvatskoj zbog korona-krize moglo pasti u siromaštvo, ali jasno je da će taj broj rasti. Sve će zavisiti od rasta nezaposlenosti i smanjenja plata, koje je već krenulo. Ako dođe do značajnijeg smanjenja ukupnih dohodaka i većeg rasta nezaposlenosti, to će mnoge gurnuti u siromaštvo. Tu govorimo možda i o nekoliko stotina hiljada ljudi, zavisno od dinamike krize”, kaže za “Index” Predrag Bejaković iz Instituta za javne finansije.

Sve će zavisiti od stanja na tržištu rada

“Kretanje siromaštva povezano je najprije sa stanjem na tržištu rada, sve će zavisiti od toga šta će se događati s radnim mjestima. Ako dođe do šoka na tržištu rada, ako se dogodi velik broj otkaza, onda bi to dovelo do rasta siromaštva”, ističe za “Index” profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur.

Dodaje kako je u dobrim godinama, odnosno u vremenima ekonomskog uzleta, manje ljudi u opasnosti od pada preko ruba siromaštva nego u vremenima krize. To potvrđuje i podatak državne statistike, prema kojem je stopa rizika od siromaštva lani smanjena na i dalje vrlo visokih 18,3 odsto. Rizik od siromaštva u Hrvatskoj znatno je veći nego u Sloveniji i Mađarskoj.

Prema podacima koje objavljuju DZS i Eurostat, Hrvatska po udjelu građana kojima je siromaštvo realna prijetnja spada među članice EU s velikim rizikom od siromaštva. U 2018. godini, naprimjer, u riziku od siromaštva bilo je 19,3 odsto hrvatskih građana ili gotovo svaki peti. To je više od prosjeka EU, koji je iznosio 17 procenata, te znatno više nego u Sloveniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 13,3 odsto, i Mađarskoj, u kojoj je rizik od siromaštva predstavljao prijetnju za 12,8 odsto građana.

Po stopi rizika od siromaštva, Hrvatska je 2018. godine, pokazuju podaci državne i evropske statistike, bila najbliža Italiji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,3 odsto.

Ipak, Hrvati su bili nešto gori od Grčke, u kojoj je siromaštvo ili opasnost od pada u siromaštvo bila izgledna za 18,5 posto građana. Slabu utjehu predstavlja podatak da je opasnost pada u siromaštvo u EU znatno veća u Rumuniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva 2018. godine iznosila 23,5 procenata, i Bugarskoj, 22 posto, kao i u baltičkim državama.

U EU siromaštvo najviše prijeti Rumunima i Bugarima, a najmanje Česima

Siromaštvo, s druge strane, u EU, čini se, najmanje ugrožava Čehe s obzirom na to da je stopa rizika od siromaštva u Češkoj 2018. godine iznosila manje od 10 posto. No, lani je i u njoj, kako pokazuju podaci DZS-a i Eurostata, dosegla taj prag. Bolje od drugih u EU klubu po tom pokazatelju stoje i skandinavske članice EU.

Stopa rizika od siromaštva temelji se na anketi koju provodi DZS i uzima u obzir veličinu dohotka domaćinstva i primanja. Prag rizika od siromaštva u 2018. godini, objašnjavaju u DZS-u, za jednočlano domaćinstvo iznosio je 29.820 kuna (oko 4.000 eura), dok je za domaćinstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosio 62.622 kune godišnje.

U prošloj godini, prag je, zbog rasta plata, nešto porastao pa je, prema podacima DZS-a, iznosio 32.520 kuna godišnje za jednočlano domaćinstvo i 68.292 kune za četvoročlanu porodicu.

Ipak, svi koji su ispod tako definisane granice siromaštva, ne smatraju se automatski i siromašnima, ističu u DZS-u. Taj pokazatelj, naime, uključuje kako one koji su stvarno siromašni, tako i one koji žive na rubu siromaštva.

“U Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva već godinama iznosi između 19 i 21 posto, što znači da je siromaštvo realna prijetnja za, otprilike, petinu stanovnika. No, ako se obistini negativan scenarij na tržištu rada i ako krene masovnije rezanje plata, onda bi rizik od siromaštva svakako porastao i siromaštvo bi moglo, iako se to sada ne može tačno prognozirati, da predstavlja opasnost i za svakog četvrtog građanina”, napominje Bejaković, prenosi B92.

Šta može da učini država?

Za Hrvatsku je, kaže Bejaković, sreća što ima relativno malo apsolutno siromašnih na način na koji to definišu međunarodne institucije. One ipak u kalkulacije svrstavaju sve zemlje svijeta, kako one bogatije, tako i one siromašnije. Sve to, međutim, ne znači da novi talas siromašnih koje je proizvela ili će tek proizvesti korona-kriza, država treba mirno da posmatra.

“Ljudima se može pomoći jačanjem transfera iz državnog proračuna. Jasno je da se ne može pomoći svima, ali mnogima ipak može. Država je do sada pomogla firmama, od čega su korist imali i zaposleni u njima, ali sada je trenutak da se pomogne ugroženim građanima”, napominje Bejaković.

Kao mjere kojima bi država mogla da pomogne, spominje povećanje prava nezaposlenih. Naprimjer, moglo bi da se privremeno, dok traje korona-kriza, produži razdoblje primanja naknada na berzi rada ili poveća socijalna pomoć. Slične prijedloge daje i Šućur.

“Država bi više pažnje trebalo da posveti naknadama za nezaposlene i socijalnoj pomoći za najugroženije grupe. Mogla bi, naprimjer, da olabavi uslove za primanje naknada za nezaposlene ili privremeno, dok traje kriza, produži razdoblje njihovog korištenja, što je uradila Njemačka. Trebalo bi povećati i socijalne naknade, poput dječijeg dodatka, koji je jako mali”, zaključuje Šućur.

Related posts:

Skandal sa salmonelom u hrani za bebe pogodio je 83 države, potvrdio Lactalis NOVI VELIKI PROPUST SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE: Prvo objavili informaciju koja je zabrinula cijeli svijet, a onda sve demantirali… DODIK OTKRIO OPASNE NAMJERE: “Vijeće naroda treba ukinuti, to je… CVIJANOVIĆKA BRANI RADONČIĆA: “Problem je u Sarajevu, preciznije u SDA, ali i međunarodna zajednica namjerno ignoriše…” I DALJE JE GLAVNI VUČIĆEV EPIDEMIOLOG: Bio je na godišnjem tokom najvećeg klastera u Srbiji, tj. derbija Partizana i Zvezde, a sada će… NOVI ŠOK ZA SRBIJU: Skraćen spisak država iz kojih se može ući u Crnu Goru, evo šta to znači za građane BiH… ZAŠTO JE PAO MILO: Hrvati su se zaigrali, a mogli su spriječiti rušenje Đukanovića i ostali bi u izvršnoj vlasti; Kakva je uloga penzioniranog majora JNA… DAČIĆ SINOĆ POGLEDAO U SIMIĆA I OVO MU PRED SVIMA REKAO: Blam uživo, KAD OVO LJUPKA VIDI BIĆE HAOS SVE IMA SVOJU CIJENU: Muharemu Bazdulju dodijeljen novac iz budžeta Federacije BiH da nastavi iz Beograda olajavati Sarajevo PISMO PROFESORKE IZ SRBIJE DIGLO CIJELU ZEMLJU NA NOGE: Odgajamo zombi generacije, NADAM SE DA NIJE KASNO!

STRUČNJACI UPOZORAVAJU PLENKOVIĆA: “Bit ćemo ekstremno siromašni, a evo i zašto…”