Prošlo je 11 godina od napada krajnjeg desničara i teroriste Andersa Behringa Breivika u Norveškoj 2011. godine, koji je ubio 77 ljudi, među kojima najviše maloljetnika, zbog čega je osuđen na 21 godinu zatvora, javlja Anadolu Agency (AA).

Breivik je 22. jula 2011. godine, nakon što je detonirao automobil napunjen eksplozivom parkiran ispred zgrada ministarstava u Oslu, prešao na otok Utoya i nasumice otvorio vatru na ljetni kamp Laburističke stranke.

U bombaškom napadu u Oslu poginulo je osam osoba, a na otoku Utoya 69 osoba, ukupno je povrijeđeno 319 osoba.

Breivik, koji je uhvaćen na mjestu napada, osuđen je na 21 godinu zatvora, što je najduža zatvorska kazna otkako je u toj državi ukinuta smrtna kazna, no još uvijek postoji mogućnost zamjene ove kazne u doživotni zatvor.

Breivik, koji je dobio nadimak “norveški ubica”, tvrdio je da su teroristički akti bili neophodni da bi se njegova zemlja “zaštitila od muslimana”.

Zlo koje je nadahnjivalo Breivika oličeno je u ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. Breivik je negirao da je Karadžić masovni ubojica i rasist, te je tvrdio da je bivši nacionalistički ratni vođa iz RS, “zbog svojih napora da oslobodi Srbiju islama, uvijek smatran i pamćen kao časni križarski ratnik i europski ratni junak”.

Žalio se na zatvorske uvjete

Breivik, koji je 2015. prijetio štrajkom glađu žaleći se na uvjete u zatvoru u kojem je bio zatvoren, 2016. podnio je i tužbu protiv norveške države tvrdeći da je prekršila dvije odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Breivik, istaknuvši nacistički pozdrav nakon što su mu skinute lisice u dvorani u kojoj je održano ročište, rekao je da su zatvorski uvjeti “mučenje” i ustvrdio da je držanje u izolaciji od vanjskog svijeta kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.

Prema službenom sporazumu o standardima i praksi, Breivikovi zatvorski uvjeti bili su “dobri unutar dopuštenih granica”, navedeno je u saopćenju ureda državnog tužioca.

Osim toga, Okružni sud u Oslu objavio je svoju odluku o Breivikovim pritužbama 20. aprila 2016.

Norveški sud presudio je u korist masovnog ubice Andersa Beringa Breivika, koji se žalio na nehumane uvjete u zatvoru, no odbacio je tvrdnje da mu je prekršeno pravo na privatni i porodični život.

Norveška vlada uložila je žalbu na odluku Okružnog suda u Oslu 26. aprila iste godine, koji je presudio da su vlasti povrijedile Breivikova ljudska prava.

U slučaju “kršenja ljudskih prava” koji je Breivik dobio protiv vlade, norveški Vrhovni sud presudio je 1. marta 2017. da Breivikova prava nisu povrijeđena. Tako je odluku lokalnog suda u korist Breivikovih zatvorskih uvjeta poništio viši sud.

ECHR odbio zahtjev

U junu 2018. Breivik se obratio Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR), navodeći da uvjeti njegovog pritvora krše njegova ljudska prava. Međutim, sud je odbacio zahtjev teroriste.

U priopćenju suda navedeno je da Breivikovi uvjeti pritvora nisu prekršili nijedan članak Evropske konvencije o ljudskim pravima iz 1950, stoga je odlučeno da nema potrebe za podizanjem tužbe.

Ove godine odbijen Breivikov zahtjev za uvjetno oslobađanje
Ekstremni desničar Anders Behring Breivik pojavio se na sudu 18. januara, tražeći uvjetno puštanje na slobodu.

Stručnjaci su izjavili da Breivik još uvijek nije pokazao nikakav znak kajanja za svoj zločin, dok su porodice žrtava masovnog ubistva izrazile zabrinutost da Breivik koristi saslušanje za iznošenje svojih ekstremističkih stavova.

Psihijatrica Randi Rosenqvist, koja je bila vještak na sudu na kojem je Breivik tražio uvjetno puštanje na slobodu, dijelila je mišljenje da je zatvorenik i dalje opasan za društvo.

Norveški sud je 1. februara odbio Breivikov zahtjev za uvjetno puštanje na slobodu.

Rasistički manifest

Tokom boravka u zatvoru Breivik je završio srednjoškolsko obrazovanje u Poslovnoj školi u Oslu koje je prekinuo 1998. godine te dobio diplomu, potom je upisao političke nauke na Univerzitetu u Oslu i započeo fakultetsko obrazovanje.

Objavljeno je da je rasistički manifest pod nazivom “Evropska deklaracija o nezavisnosti 2083”, koji se sastoji od rasističkih tekstova koje je norveški terorist napisao u zatvoru, objavljen i prodavan online putem web stranice Adlibris 2019. godine.

Nemogućnost sprečavanja Breivikovih terorističkih akcija, koji je u napadima na Oslo i otok Utoya 22. jula 2011. ubio 77 ljudi, stručnjaci pripisuju i tome što se norveška policija uglavnom fokusirala samo na napade muslimana.

(AA)

Related posts:

ŽRTVA UBICE EDINA GAČIĆA: PORODICI UBIJENOG POLICAJCA 35… „KOLIKO KOŠTA JEDAN ŽIVOT“: Danas je godišnjica smrt Dženana Memića, u Sarajevu se sprema nešto veliko… DAVOR OBJAVIO FOTOGRAFIJU: Ovo je auto kojim JE OTET DAVID! “MOLIM DA MI SE DOSTAVI ODGOVOR”: Arijana Memić postavila nekoliko pitanja i zatresla Tužilaštvo Kantona Sarajevo MURIZ MEMIĆ NAKON HAPŠENJA U SARAJEVU: “Iznenađen sam, drago mi je, BIT ĆE TOGA JOŠ…” DAN KADA JE UGAŠENA LJUBAV: Banjalučki portal o godišnjici ubistva sarajevskih Romea i Julije GORKA ISPOVIJEST IZ VLASENICE Vukosava Klanco: ‘Opet bih branila moga Muju, šutali su me kao loptu… Nisam htjela da… POTRESNO OBRAĆANJE OCA UBIJENOG DŽENANA MEMIĆA: “Doći ćemo mi do ubica, imamo i snage i… Šta je policija oduzela od Muamera Budnje: Zašto nije prijavio da su… TUŽNO SJEĆANJE Igor Puljić za “Avaz”: Niko se ne bavi ubistvom mog brata Vedrana, kao da ništa nije bilo

(UZNEMIRUJUĆE) Jedanaest godina od Breivikovog masakra: Terorista kojeg je inspirirao Karadžić