Iako je savezni sud u četvrtak privremeno dopustio da carine ostanu na snazi dok traje žalbeni postupak, dužnosnici razmatraju alternativne pravne temelje za uvođenje novih, visokih tarifa za koje Trump tvrdi da će uravnotežiti američk trgovinsk bilans.

 

 

 

Trgovinski tim predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa priprema rezervni plan nakon što je ove sedmice sud presudio da je Trump nezakonito nametnuo carine pozivajući se na hitne ekonomske ovlasti, javlja Wall Street Journal.

 

 

Iako je savezni sud u četvrtak privremeno dopustio da carine ostanu na snazi dok traje žalbeni postupak, dužnosnici razmatraju alternativne pravne temelje za uvođenje novih, visokih tarifa za koje Trump tvrdi da će uravnotežiti američk trgovinsk bilans.

 

 

Ova moguća promjena strategije odražava izazove s kojima se suočava Trumpova agresivna trgovinska politika, koja se uveliko oslanjala na kreativno tumačenje zakona.

 

 

Rijetko korišten zakon

 

 

Naime, predsjednici obično uvode carine temeljem ovlasti koje im izričito delegira Kongres, dok se Trump odlučio za rijetko korišten zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima (IEEPA), kako bi brzo uveo tarife na gotovo sve trgovinske partnere.

 

 

S obzirom na to da je taj pristup sada ozbiljno doveden u pitanje, Trumpov tim razmatra dvostruku alternativu, tvrde izvori upoznati sa situacijom.

 

 

Prvo, Bijela kuća razmatra korištenje nikada prije upotrijebljene odredbe Zakona o trgovini iz 1974. godine – članka 122 – koji omogućuje uvođenje tarifa do 15 posto na 150 dana kako bi se odgovorilo na trgovinske neravnoteže.

 

 

To bi im dalo vremena da zatim pojedinačno pristupe svakom većem trgovinskom partneru koristeći članak 301. istog zakona, kojim se cilja na nepoštene strane trgovinske prakse.

 

 

Drugi korak zahtijeva duži postupak obavještavanja i komentiranja, ali se unutar administracije smatra pravno čvršćim od politike tarifa temeljenih na IEEPA-i, koje su ove sedmice proglašene nezakonitima.

 

 

Članak 301. je već korišten, uključujući i u Trumpovom prvom mandatu za tarife prema Kini.

 

 

Razgovori o novom pristupu su i dalje fluidni, a konačna odluka još nije donesena.

 

 

Administracija bi mogla čekati s provedbom dok god sud dopušta dosadašnje carine tokom žalbenog procesa.

 

 

Ni Bijela kuća ni Ured američkog trgovinskog predstavnika nisu odgovorili na upite za komentar.

 

 

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt samo je izjavila kako administracija razmatra i druge opcije, bez davanja detalja.

 

 

Trumpov savjetnik za trgovinu i proizvodnju Peter Navarro na Bloomberg TV-u je potvrdio da se razmatra kombinacija članaka 122. i 301., dodajući da postoji i mogućnost korištenja Zakona o carinama iz 1930. godine (Smoot-Hawley), koji dopušta uvođenje tarifa zemljama koje diskriminiraju SAD.

 

 

Također se razmatra proširenje korištenja nacionalno-sigurnosnih odredbi za uvođenje tarifa.

 

 

Sve te opcije bile su na stolu još početkom mandata, ali je tadašnja odluka bila ići putem IEEPA-e, zakona koji nikada prije nije korišten za carine, ali je omogućio brzo djelovanje.

 

 

U svojoj presudi, Sud za međunarodnu trgovinu ustvrdio je da IEEPA ne daje ovlasti za rješavanje trgovinskih deficita i izričito naveo članak 122. kao prikladniji pravni okvir.

 

 

Međutim, promjena zakonskog temelja nosi rizike.

 

Sudovi bi takav potez mogli shvatiti kao priznanje poraza u tekućem žalbenom postupku.

 

 

Nagla promjena

 

 

Everett Eissenstat, bivši zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća u Trumpovom prvom mandatu, upozorava da bi “nagla promjena mogla izgledati kao nedostatak povjerenja u pravosudni ishod”.

 

 

Peter Harrell, bivši dužnosnik u Bidenovom Vijeću za nacionalnu sigurnost, kaže kako bi i alternativni plan naišao na sudske izazove, ali stoji na čvršćim temeljima od IEEPA pristupa.

 

 

Sud je jasno naznačio da bi se trgovinski deficit trebao rješavati putem članka 122., dok članak 301. ima dugu sudsku historiju i koristi se protiv konkretnih nepoštenih praksi.

 

 

Prednost Trumpovog rezervnog plana je što bi mogao izbjeći prekid u primjeni tarifa, očuvavši tako američku pregovaračku poziciju.

 

 

Administracija je u svom podnesku tražeći hitnu odgodu presude upozorila da odluka “ugrožava pregovore s desecima zemalja ograničavajući predsjednikovu moć i slabeći pregovarački okvir”.

 

 

To je u suprotnosti s tvrdnjama direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevina Hassetta, koji je izjavio da pregovori teku neometano i da su tri sporazuma blizu zaključenja. Navarro je dodao kako se “u biti ništa nije promijenilo”.

 

 

Presuda je stigla svega nekoliko dana nakon što je predsjednik zaprijetio carinama od 50 posto Evropskoj uniji, da bi potom brzo povukao prijetnju i dao rok do 9. jula za dogovor – rok koji je sada upitan.

 

(Faktor)

Nakon presude da je nezakonito nametnuo carine Trump ide na plan B: U historiji SAD-a to bi bilo prvi put