Kremlj i ruski mediji odmah su počeli predstavljati susret ne kao razgovore o Ukrajini, nego kao demonstraciju moći dvojice svjetskih lidera.
Ruski predsjednik Vladimir Putin otišao je s Aljaske itekako zadovoljan. I imao je razloga za to, piše kolumnist Jamie Dettmer u Politicu.
Susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, održan u vojnoj bazi iz doba Hladnog rata kraj Anchoragea, pružio mu je priliku da se na američkom tlu predstavi kao ravnopravan svjetski lider, a ne kao izopćenik optužen za ratne zločine.
Već na protokolarnoj razini summit je bio izniman. Trump je Putina dočekao osmijehom, prijateljskim tapšanjem po ramenu i srdačnim razgovorom na crvenom tepihu. Potom se dogodilo iznenađenje – Putin je ušao u “The Beast”, predsjedničku limuzinu SAD-a, i s Trumpom se zajedno odvezao do summita. Kako piše Politico, ruski se predsjednik pritom očito osjećao oduševljeno.
Iako Ukrajina nije “prodana”, kako su se pribojavali brojni zapadni diplomati, Putin je izvukao maksimum iz sastanka. Osigurao je summit bez ikakvih prethodnih ustupaka – nije pristao ni na prekid vatre, a iz Anchoragea je otišao bez da se na njega obvezao, unatoč Trumpovim tvrdnjama da želi “spasiti hiljade života”.
Politico podsjeća da je susret na Aljasci legitimirao Putina na svjetskoj pozornici. Michael Carpenter, bivši visoki dužnosnik u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a, ocijenio je da je samim održavanjem summita ruski predsjednik dobio ono što mu je trebalo – priznavanje statusa i fotografije rame uz rame s Trumpom.
Kremlj i ruski mediji odmah su počeli predstavljati susret ne kao razgovore o Ukrajini, nego kao demonstraciju moći dvojice svjetskih lidera.
Kremlj diktira narativ
Kako piše Jamie Dettmer, Putin je u javnim nastupima pohvalio Trumpa zbog “napora da se zaustavi rat”. Takav respekt, ocjenjuje Politico, uvijek je bio najsigurniji način da se zadobije američkog predsjednika – za razliku od Volodimira Zelenskog, koji je ranije ove godine u Ovalnom uredu ostao bez riječi i politički pretrpio težak udarac.
Ipak, Putin nije pokazao nikakvu spremnost da promijeni svoj cilj – kontrolu nad Ukrajinom, državom čije postojanje osporava. Govorio je o “uklanjanju uzroka rata” i “fundamentalnim prijetnjama ruskoj sigurnosti”, što u prijevodu znači da NATO i Europa ostaju glavni krivci u njegovom narativu.
Prema podacima do kojih je došla neovisna redakcija Meduza, Kremlj je novinarima u državnim medijima poslao upute da summit trebaju prikazivati kao susret u kojem je Putin “odredio agendu” odnosa SAD-a i Rusije, dok Ukrajinu treba prikazati kao nerazumnu i nespremnu na pregovore.
Rat se ne zaustavlja, pritisak na Europu raste
Politico zaključuje da Putin nema nikakvu žurbu završiti rat. Njegov bi režim time mogao biti ugrožen jer bi izlazak iz ratne ekonomije otvorio prostor za opasne unutarnje sukobe. Osim toga, produženi rat stavlja dodatni teret na europske zemlje i slabi transatlantski savez.
“Summit je omogućio Putinu da nastavi kao i do sada – izbjegne Trumpov bijes, odgodi nove sankcije i predstavi se kao partner za mir, iako do njega očito nije spreman”, piše Jamie Dettmer u Politicu.
(Politico)