Komisija ne smije biti ostavljena sama, a ovi izbori će biti ogroman test i za BiH i za međunarodnu zajednicu.

 

 

 

Pred Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine i njenim službama stoji ogroman posao nakon što je Sud BiH pravosnažno potvrdio odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku, dosadašnjem predsjedniku Republike Srpske.

 

 

Prema Izbornom zakonu BiH, prijevremeni izbori za predsjednika RS trebaju biti održani najkasnije do 18. novembra ove godine, jer krajnji rok za održavanje izbora od 90 dana teče od pravosnažnosti odluke kojom je nekom prestao mandat.

 

 

Rok već teče

 

 

U Dodikovom slučaju, taj rok teče od 18. augusta.

 

 

Odluka o raspisivanju mogla bi, prema saznanjima Raporta, biti donesena već naredne sedmice.

 

 

Ono što CIK BiH sprečava da tu odluku donese već ove sedmice je niz aktivnosti koje moraju biti provedene do donošenja takve odluke.

 

 

Prije svega, CIK mora sagledati sve finansijske aspekte izbora, kao i načelno sagledati sve okolnosti ovih izbora koji su daleko veći izazov od svih dosadašnjih u BiH.

 

 

Za izbore u RS bit će potrebno oko pet miliona KM, koliko je na prijedlog Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, i uvršteno u prijedlog budžeta BiH.

 

 

Cik BiH: Niz aktivnosti moraju biti provedene do konačne odluke

 

 

Međutim, o tome se tek treba izjasniti Parlamentarna skupština BiH.

 

 

Također, CIK BiH mora prije održavanja prijevremenih izbora u RS izabrati 2.500 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

 

 

Hoće li biti pritiska na članove komisija i odbora?

 

 

Jedno od pitanja mimo provedbe procedura za izbor čelnika biračkih odbora jeste i ono da li će režim praviti pritisak na one koji bi se prijavili na te plaćene pozicije, da od toga odustanu.

 

 

Za sada je nepoznato kako će se ponašati članovi općinskih i gradskih izbornih komisija u RS ukoliko, primjerice, dobiju poziv Dodika i režima da odbiju s CIK-om provesti izbore.

 

 

U tom slučaju, CIK bi se suočio s problemom nedostatka izborne administracije.

 

 

Sigurno je da će i to biti jedno od pitanja kojim će se Komisija baviti ovih dana kako bi imala uvid u potpunu sliku i pravovremeno pripremila alternativna rješenja u slučaju zastrašivanja i odvraćanja članova općinskih i gradskih izbornih komisija u RS u provedbi izbora.

 

 

Nakon što raspiše izbore, pred CIK-om je i štampanje glasačkih listića, kao i pravovremena distrubicija glasačkih paketa u dijasporu. CIK mora utvrditi i rok za prijavu kandidata političkih partija za učešće na izborima.

 

 

Sigurnosni aspekt najveći izazov

 

 

Najveći izazov predstojećih prijevremenih izbora u RS bit će sigurnosni aspekt zbog Dodikovih prijetnji o sprečavanju održavanja izbora silom.

 

 

Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, jedino Centralna izborna komisija ima ovlaštenje da raspisuje i organizira izbore.

 

 

Entitetske vlasti, uključujući bilo koji organ a RS-a ili entitetsku policiju, nemaju zakonsko pravo da zabrane ili blokiraju održavanje izbora.

 

 

Hipotetički, ako na nekom biračkom mjestu dođe do pokušaja sprečavanja glasanja, predsjednici biračkih odbora dužni su pozvati policiju.

 

 

No, postavlja se pitanje, hoće li entitetska policija, kojom rukovodi Dodikov kadar Siniša Karan, reagirati?

 

 

Karan: Dodikov kadar na čelu policije RS

 

 

Ukoliko bi policija RS odbila da osigura izbore, tada bi državne institucije morale osigurati njihov nesmetan tok.

 

 

Bilo kakav pokušaj sprečavanja izbornog procesa predstavljao bi direktan udar na ustavni poredak BiH.

 

 

U slučaju da Dodik ili vlasti RS pokušaju fizički ili institucionalno spriječiti izbore, na scenu bi trebale stupiti državne institucije.

 

 

Prije svega Tužilaštvo BiH, koje je dužno reagirati na kršenje Izbornog zakona, kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja može intervenirati ako entitetska policija odbije postupati.

 

 

Ovlasti ima i OHR

 

 

Također, OHR ima ovlasti da zaštiti ustavni poredak BiH i osigura provedbu odluka državnih institucija.

 

 

No, već smo vidjeli Dodikove udare na ustavni poredak i ponašanje I Tužilaštva BiH i SIPA-e u takvim situacijama, kada se Darko Ćulum, direktor SIPA-e, otvoreno stavio na stranu napadača na ustavni poredak i secesionista, zatim napustio SIPA-u, pa se opet vratio u direktorsku fotelju gdje nesmetano sjedi, uprkos tome što je mjesecima neopravdano odsustvovao s posla.

 

 

Vidjeli smo i inertnost međunarodne zajednice, kada je Dodik zajedno s Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem bio više mjeseci nedostupan pravosudnim institucijama BiH uprkos raspisanoj potjernici.

 

 

Visoki predstavnik održao press i pozvao političare da usvoje zakon o državnoj imoviniOHR ima ovlasti da zaštiti ustavni poredak BiH

 

 

Zato je sigurnosni aspekt prijevremenih izbora u RS najveća nepoznanica u cijelom procesu i Centralna izborna komisija BiH ne bi smjela biti ostavljena sama u provedbi Izbornog zakona u ovom slučaju.

 

 

Jer, CIK BiH ima zakonski mandat i obavezu da raspiše i provede prijevremene izbore za predsjednika RS, ali Komisija ne može sama spriječiti eventualni pokušaj entitetskih vlasti da ih opstruiraju.

 

 

Uloga opozicije

 

 

Zato bi i bh. Institucije i svi oni koji imaju mandat štititi Daytonski sporazum u BiH, trebali dati pravovremenu podršku i logistiku CIK-uH da nesmetano može izvršavati svoje zakonske obaveze.

 

 

Također, veliku ulogu u poštivanju ustavnog poretka i provedbi prijevremenih izbora u RS imat će i opozicija.

 

 

Ako opozicionari budu jedinstveni u stavu da se zakoni i Ustav BiH moraju poštovati i provoditi, to će značajno utjecati na cjelokupnu situaciju u tom entitetu i moglo bi dovesti do smirivanja tenzija koje Dodik svakodnevno diže i raspiruje.

 

 

Podsjećamo, u RS su prijevremeni izbori za predsjednika RS održani i 9. decembra 2007., nakon što je 30.septembra te godine iznenada preminuo tadašnji entitetski predsjednik Milan Jelić.

 

 

Drugačija situacija

 

 

Prijevremeni izbori su tada održani nesmetano, pobijedio je SNSD-ov kandidat Rajko Kuzmanović, a do njegovog izbora funkciju predsjednika RS obavljao je po ovlaštenju Narodne skupštine RS Igor Radojičć koji je bio i na čelu entitetskog parlamenta.

 

 

Danas je situacija u RS znatno drugačija.

 

 

Milorad Dodik jasno pokazuje namjeru da opstruira održavanje prijevremenih izbora, pokušavajući produžiti vlastitu političku egzistenciju i zadržati titulu predsjednika koja mu je zakonski oduzeta.

 

 

Međutim, takvi potezi nemaju nikakvu pravnu snagu niti proizvode bilo kakve efekte u pravnom poretku BiH.

 

 

Država BiH je, shodno Ustavu i zakonima, pravosnažno razvlastila Dodika.

 

 

Sada je ključna obaveza državnih institucija da pokažu da nisu samo formalne strukture, već da mogu i moraju osigurati provedbu svojih odluka.

 

 

Prijevremeni izbori u RS nisu test samo za CIK BiH, već i za cjelokupnu državu BiH , ali i međunarodnu zajednicu koja će ovaj put morati pokazati više odlučnosti za provedbu mandata koji joj je dat Daytonskim sporazumom, ali i drugim sporazumima sa BiH.

 

(Raport)

Donosimo sve scenarije: Kako Dodik može sabotirati izbore u RS? Ključno pitanje je kako će se ponašati MUP RS