DA LI SE PUTINU BLIŽI KRAJ?: Kina ima gumb koji ga sutra može uništiti

Rusko gospodarstvo dosad je bilo iznenađujuće otporno tijekom rata s Ukrajinom, prkoseći predviđanjima da će se srušiti nakon početnog vala svjetskih sankcija.

Kad su ruske specijalne snage 2003. pod prijetnjom oružja izvukle Mihajla Hodorkovskog iz privatnog aviona u Sibiru, to je označilo početak Putinove ere slamanja oligarha i gušenja neslaganja. Nekadašnji šef Yukosa, najbogatiji čovjek u Rusiji, završio je u zatvoru, a uništenje njegove tvrtke označilo je kraj tržišne ekonomije i transparentnosti u zemlji.

Dvadeset dvije godine kasnije, Rusija je postala totalitarna država, a Hodorkovski, danas u egzilu u Londonu, ponovno je meta Kremlja. Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) optužuje ga da s članovima Antiratnog odbora planira puč, što on, s druge strane, naziva lažima. Prema FSB-u, odbor, koji je stvoren da se suprotstavi ruskom ratu u Ukrajini, teži „nasilnom preuzimanju vlasti i rušenju ustavnog poretka u Ruskoj Federaciji“, piše Dnevno.hr.

Analitičari, međutim, tvrde da optužbe otkrivaju paranoju ruskog predsjednika Vladimira Putina i rastući osjećaj nesigurnosti. „To nam govori da je Kremlj paranoidan“, kaže za Telegraph John Herbst, viši direktor Centra za Euroaziju Atlantskog vijeća i bivši američki veleposlanik u Ukrajini. „Putin traži neprijatelje da ojača svoj režim.“

Rastući problemi u Rusiji

Putin ima i druge razloge za brigu. Naime, rusko gospodarstvo posrće: kamate su rekordno visoke, rast staje, a banke su preopterećene lošim kreditima obrambenom sektoru. Ministar gospodarstva Maxim Rešetnikov upozorio je u lipnju da je zemlja „na rubu recesije“. Pojavljuju se pritom i mali prosvjedi. Ranije ovog mjeseca stotine ljudi okupile su se na Trgu u Sankt Peterburgu da pjevaju zabranjenu pjesmu koja poziva na svrgavanje Putina.

U međuvremenu, Ukrajina agresivno pojačava napade dronovima na ruske rafinerije nafte, udarajući na zalihe benzina u zemlji. Situaciju dodatno pogoršavaju nove američke sankcije koje je uveo Donald Trump, ciljajući na ruske naftne gigante Rosneft i Lukoil. Indija i Kina već smanjuju kupnje ruske nafte, a ključni prihodi od izvoza naglo padaju. „Prvi put u tri i pol godine Rusija stvarno osjeća bol“, kaže Timothy Ash, suradnik u programu za Rusiju i Euroaziju Chatham Housea. „Mislim da postoji neka panika.“

🇷🇺🇰🇵 President of Russia Vladimir Putin received Foreign Minister of the DPRK Choe Son Hui at the Kremlin on October 27, 2025.

💬 President Putin: Please convey my very best wishes to Chairman of State Affairs Kim Jong-un.https://t.co/oY5ks0Os4X #RussiaDPRK pic.twitter.com/Y7a1uR6yiQ

— MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) October 27, 2025

Prijeti bankovna kriza

Rusko gospodarstvo dosad je bilo iznenađujuće otporno tijekom rata s Ukrajinom, prkoseći predviđanjima da će se srušiti nakon početnog vala svjetskih sankcija. Jedan od razloga zašto je dosad izdržalo oluju jest taj što je Kremlj prisilio banke da posuđuju obrambenim tvrtkama, umjesto da jednostavno koriste državni novac. Da to učine, dali su im zeleno svjetlo za posuđivanje bez uobičajenih provjera kreditne sposobnosti ili rezervi za pokrivanje potencijalnih neplaćanja. „Financirali su rat posuđenim novcem cijelo vrijeme, samo se to nije vidjelo na državnoj bilanci“, kaže za Telegraph Craig Kennedy iz Centra za ruske i euroazijske studije Davisa na Harvardu.

Uključen iznos je ogroman: oko 23 posto nepodmirenih korporativnih kredita ruskih banaka – ni manje ni više nego 190 milijardi dolara – odnosi se na obrambene tvrtke, prema analizi Kennedyja. To je ekvivalent otprilike 37 posto godišnjeg državnog proračuna. Problem je što je taj novac posuđen bez uobičajenih provjera kreditne sposobnosti, a otišao je u sektor s vrlo lošom kreditnom poviješću. Sergej Čemezov, izvršni direktor Rosteca, najvećeg ruskog proizvođača oružja, upozorio je da su visoki troškovi zaduživanja neodrživi za sektor. „Ako nastavimo ovako, praktički većina naših tvrtki će bankrotirati“, rekao je Čemezov.

U srpnju je Bloomberg izvijestio da se najmanje tri najveće ruske banke tiho pripremaju zatražiti spašavanje od središnje banke jer se gomilaju loši krediti. Viši menadžeri privatno su signalizirali da su portfelji kredita u daleko gorem stanju nego što sugeriraju službene statistike. S druge strane, Elvira Nabiullina, guvernerka središnje banke, inzistirala je da su upozorenja o sistemskoj krizi „apsolutno neosnovana“ i da je ruski bankovni sustav dobro kapitaliziran.

Ipak, nije samo obrana problem. Vladimir Milov, izgnani oporbeni političar koji je nekad bio zamjenik ministra energetike pod Putinom, kaže: „Ono što vidite ove godine su vrtoglavi brojevi restrukturiranja kredita za korporativne dužnike. Restrukturiranje znači da dužnici zapravo ne mogu ispuniti obveze. Ako se sjetite iskustva prošlih kriza u Rusiji, sve se događa vrlo iznenada s bankama. Sve izgleda u redu dok iznenada ne otkriju lavinu dužnika koji ne plaćaju svoje obveze.”

U svibnju je izvješće Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje upozorilo na rastući rizik sistemske bankovne krize. „Može li se to preliti u sistemsku krizu? Preduvjeti za to apsolutno postoje“, kaže Kennedy. „Ne mora nužno, ali prije ili kasnije zemlja će se morati suočiti s ovim velikim viškom lošeg obrambenog duga.“ Što god se dogodi, novac je sada presušio. Prošle jeseni Nabiullina je poduzela korake da ograniči bankovno kreditiranje u nastojanju da obuzda inflaciju, koja je u ožujku dosegnula vrhunac od 10,3 posto.

‘Nitko nema gotovine’

Rat pogađa i obične građane. Gusti oblaci dima dižu se iz ruskih rafinerija nafte diljem zemlje ove godine nakon neviđenog baraža ukrajinskih napada dronovima. Od siječnja Ukrajina je pogodila 21 od 38 najvećih ruskih rafinerija gdje se sirova nafta prerađuje u proizvode poput benzina. Toliko je zaliha izbačeno iz pogona da su cijene benzina porasle za 40 posto od početka godine. Dužnosnici su uveli racioniranje u okupiranom Krimu, dok su male benzinske postaje u Sibiru zatvorene. Društvene mreže pune su videosnimaka ogromnih redova automobila koji čekaju na točenje.

Napadi dolaze u pozadini stagnacije. U 2024. realni ruski BDP porastao je za 4,3 posto. Ove godine Međunarodni monetarni fond očekuje rast od samo 0,6 posto. Vojna proizvodnja postala je jedini izvor rasta gospodarstva. Sergej Aleksašenko, šef ekonomije u Centru za nove euroazijske strategije i bivši zamjenik ministra financija Rusije, kaže da je civilni sektor „u velikoj mjeri u recesiji“. „Nitko nema gotovine“, rekao je član uprave velikog ruskog konglomerata istočnoeuropskoj novinskoj publikaciji IntelliNews ranije ove godine.

Prevelika ovisnost o Kini

Hodorkovski je za Telegraph upozorio i na druge značajne probleme za zemlju. „Prvi je rastuća tehnološka zaostalost“, kaže Hodorkovski. „Rusija postaje sve arhaičnija, nesposobna ne samo proizvoditi inovacije, već čak i usvajati tuđe. To nije vrlo vidljivo kratkoročno, ali za 10 do 20 godina dovest će do velikih problema.“

Drugo pitanje je nova kritična ovisnost Rusije o Kini. Hodorkovski kaže: „Putinova ratna mašinerija uvelike se oslanja na suradnju s NR Kinom. Xi Jinping mogao bi srušiti rusko gospodarstvo i zaustaviti rat sutra ako to odluči.“ Naime, Kina je spas za Rusiju jer kupuje njezinu naftu, ali Telegraph piše da Xi ne podržava Moskvu potpuno. Primjerice, Peking je uveo carine na ruski ugljen i preplavio tržište jeftinim čelikom i automobilima, što otežava domaćim tvrtkama, poput Avtovaza, da se natječu.

Katastrofa deficita

Ruske javne financije nalaze se u krizi. Deficit za 2025. podignut je s očekivanih 0,5 na 2,6 posto BDP-a, što je najveći godišnji deficit od pandemije, oko 5,7 bilijuna rubalja. Niske cijene nafte i zapadne sankcije smanjuju prihode, dok državni izdaci rastu zbog rata. Nacionalni fond bogatstva istrošen je s 10 na 4,2 bilijuna rubalja, a vlada pokriva deficit kombinacijom novih poreza i povećanog zaduživanja. Izdavanje obveznica poraslo je 104 posto, a kamatne stope na državni dug dosegle su 15,2 posto.

Američke sankcije i smanjena potražnja Kine i Indije dodatno pritišću rusko gospodarstvo, a cijene nafte padaju unatoč povećanju cijena od 7 posto nakon objave sankcija. Telegraph smatra da ruska ekonomska slabost povećava pritisak na Putina i otvara prostor za Trumpove diplomatske manevre, koji sada guraju Moskvu prema rješenju sukoba. Intenzivan pritisak bit će ključan ako Trump stvarno želi zaustaviti rat, kaže Hodorkovski. „Sve ustupke koji su se mogli ponuditi Putinu već su ponuđeni. Vrijeme je da Trump igra ulogu ‘lošeg policajca’.“ Čini se da to upravo radi, gurajući rusko gospodarstvo na rub. Trump je rekao novinarima u Ovalnom uredu: „Odjednom će ovo gospodarstvo propasti.“

(SB)