Centralna izborna komisija potvrdila je sve svoje slabosti, nesređene biračke spiskove na kojima rade decenijama, brojanje unedogled u jednom veoma jednostavnom izbornom procesu.

 

 

 

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavila je preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, po kojima je novi predsjednik ovog bh. entiteta Siniša Karan iz SNSD-a.

 

 

Nakon što su prebrojani glasovi s 92,79 posto biračkih mjesta, Siniša Karan (SNSD) je osvojio 200.116 ili 50,89 posto glasova, a Branko Blanuša (SDS) 188.010 glasova ili 47,8 posto.

 

 

NOVI ENTITETSKI PREDSJEDNIK – DODIKOV ČOVJEK IZ SJENE

 

 

Siniša Karan rođen je u naselju Grabovac, u općini Čeminac, blizu Belog Manastira u susjednoj Hrvatskoj, 17. maja 1962.

 

 

Osnovnu školu i srednju školu završio je u Kupresu. Diplomirao je političke nauke na Univerzitetu u Sarajevu, a magistrirao pravo na Univerzitetu u Banjoj Luci, gdje je i doktorirao. Redovni je profesor na dva privatna pravna fakulteta, na Panevropskom univerzitetu Apeiron u Banjoj Luci i Nezavisnom univerzitetu Banja Luka.

 

 

Od 1985. do 2008. služio je kao policajac. Bio je komandir stanice milicije u Kupresu, nakon toga sekretar MUP-a u Kupresu, načelnik Kriminalističkog odjeljenja za Centar (Sarajevo), a kasnije i načelnik Ureda za sprečavanje kriminala u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

 

 

Također je bio načelnik Odjela za kriminalističke istrage Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i načelnik Odjela za finansijsko-obavještajne poslove. Od 2008. bio je savjetnik predsjednika bh. entiteta Republika Srpska za sigurnost, a od 2009. do 2019. njegov generalni sekretar. Od januara 2019. bio je generalni sekretar Vlade Republike Srpske.

 

 

Dana 21. decembra 2022. postao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a 2. septembra 2025. imenovan je za ministra naučnotehnološkog razvoja i visokog obrazovanja Republike Srpske.

 

 

Američke informacije potvrđuju da on aktivno radio na razbijanju Bosne i Hercegovine.

 

 

Karan je bio predsjednik komisije za sprovođenje referenduma o 9. januaru kao Danu Republike. Nelegalni referendum je sproveden 25. septembra 2016. godine. To je potvrdio Ustavni sud BiH koji je dva puta proglasio neustavnim Dan RS-a.

 

 

Uprkos činjenici da je bio šef za sprovođenje referenduma i da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega, kao osumnjičenog, i još nekoliko osoba, nije osuđen. Karan je oslobođen što mu je dalo vjetar u leđa da nastavi s provođenjem plana secesije.

 

 

U julu 2017. godine sudac za prethodno saslušanje Suda BiH odbio je optužnicu Tužilaštva BiH, kojom su optuženi Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković zbog krivičnog djela “Neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se privremeno obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu Republike Srpske.”

 

 

Karan je decenijama profesionalno vezan za policiju ali i za obavještajne strukture.

 

 

Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke Jovica Radulović izjavio je da u ovoj stranci ne priznaju rezultate druge strane, odnosno Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koji je proglasio pobjedu Siniše Karana, te da će od Centralne izborne komisije BiH tražiti da se ponove izbori u Zvorniku, Doboju i Laktašima.

 

 

Radulović tvrdi da se dogodila velika krađa na izborima i da je neozbiljno proglasiti pobjedu.

 

 

 

 

Ovo je početak kraja Milorada Dodika. Ovi izbori se ne završavaju večeras, već kad se ponove u Doboju, Zvorniku i Laktašima, rekao je Radulović.

 

 

Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika RS, izjavio je da bi mogao proglasiti pobjedu da nije bilo nepravilnosti u tri grada u RS.

 

 

 

 

Bila je i mala izlaznost, vjerovatno zbog loših vremenskih prilika, dodao je Blanuša.

 

 

 

 

Vanredne entitetske izbore u RS-u za „Slobodnu Bosnu“ komentirali su politolog i neovisni analitičar s Krka Davor Gjenero i politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić.

 

 

VUČIĆ STAO UZ DODIKA

 

 

Izborni rezultati, a prije svega vrlo nizak odaziv birača na izbore u manjem BiH entitetu jasno pokazuju da su tamošnji birači prije izbora procijenili da „vlast nije na raspolaganju”, nego da je održanje postojeće vladavinske strukture vrlo izvjesno.

 

 

Kad je vlast na raspolaganju, tada se pokreću „birači promjene”, oni koji inače ne izlaze na izbore, ali žele sudjelovati u smjeni režima kojeg ne podržavaju.

 

 

Da bi se pokrenulo biračke promjene, međutim, valja učiniti daleko više nego što je entitetska opozicija učinila prije ovih izbora. Problem je što Branko Blanuša, protukandidat sistemskom kandidatu Siniši Karanu, biračima očito nije bio uvjerljiv, navodi politolog davor Gjenero, te dodaje:

 

 

 

 

Prednost mu je bila što ne dolazi iz političkog establišmenta, ali dolazi iz stranke koja ima gori povijesni teret nego SNSD. Naime, ako SNSD u tri riječi možemo opisati kao stranku ratnih profitera, SDS je nešto puno gore – stranka ratnih zločinaca.

 

 

Ideja da bi „demokracija” Bjeljine, koja je SDS-ova utvrda i gdje je izgleda Blanuša ostvario najbolji rezultat, mogla biti alternativa onome što je oblikovano u Banja Luci, jednostavno je naivna.

 

 

Osim toga, kad se dan prije izbora Dodik sastao s Aleksandrom Vučićem, jasno je pokazano tko je kandidat „Srpskog svijeta” na izborima za entitetskog predsjednika. Uz sve priče o tome kako je došlo do velikog loma između Vučića i Dodika, Vučić na ovim izborima nije lansirao nekog poput Jelene Trivić, nego je pragmatično prihvatio Dodikov status quo.

 

 

Dakle, odlučio se za očuvanje postojećih pozicija, a ne za dodatno jačanje utjecaja Beograda nad Banja Lukom. Ipak, zanimljivo je da i pored niskog odaziva na izbore, Karan nije ostvario relevantnu prednost pred Blanušom, i da u pobjedu u Dodikovom timu nisu mogli biti sigurni bez mobilizacije Vučićevih sljedbenika s BiH državljanstvom, koji žive u Srbiji, što govori o tome da je vlast u manjem BiH entitetu postala još ovisniji o Beogradu nego što je bila do sada, zaključio je Gjenero.

 

 

POGLED IZ BANJE LUKE

 

 

Bila je ovo burna noć, sa mnogo iznenađenja, uzbuđenja i obrata, koje je malo ko mogao predvidjeti. Ukratko, ovo je „Pirova pobjeda“ aktuelne vlasti uz sumnju koja je postala sastavni dio izbornog folklora – sumnja u regularnost izbora, posebno u Doboju, koji je postao čuven po izbornim krađama, te Zvorniku, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

 

 

 

 

Ovog puta na izbore nisu izašle pristalice a dijelom i članovi SNSD-a, što su stranački lideri pokušavali nemušto opravdati. Zamišljen kao referendum na kojem bi građani „otjerali“ Visokog predstavnika, i dali crveni karton „okupatoru“. To se nije desilo.

 

 

Čovjek, koji je prije koji mjesec izašao iz političke anonimnosti, bio je dostojan protivnik daleko nadmoćnijoj mašineriji vladajućih, gdje se satima čekalo na brojke iz Doboja i Zvornika, pokazao je da je građanima RS-a dosta buke, galame, prijetnji i da žele mirne i skromne političare.

 

 

Centralna izborna komisija potvrdila je sve svoje slabosti, nesređene biračke spiskove na kojima rade decenijama, brojanje unedogled u jednom veoma jednostavnom izbornom procesu.

 

 

Mnoge slabosti su potvrđene, kao i da mnoge lekcije nisu naučene, zaključila je Topić.

 

(SB)

ANALIZA VANREDNIH IZBORA U RS-u: “Kako je stranka ratnih profitera pobijedila stranku ratnih zločinaca…”