Odnosi između Bosne i Hercegovine i Mađarske toliko su historijski isprepleteni i dinamični da ih je nemoguće posmatrati jednodimenzionalno i samo iz današnje perspektive.
Samo površni pregled danas pokazuje da Sarajevo zvanično nema vrlo fluidne odnose s Mađarskom, te da je fokus uglavnom preusmjeren na rutu Budimpešta-Banja Luka. Iako je prethodnih godina Mađarska bila jedan od najvećih uvoznika robe u BiH, ali i zemlja u koju BiH izvozi značajne količine robe, politička i diplomatska saradnja zaobilazi Sarajevo i uglavnom se svodi na saradnju sa entitetom RS.
Mađarski premijer Viktor Orban, kao i ministar vanjskih poslova te zemlje Peter Szijjarto, vrlo su česti gosti Banja Luke, kao i zvaničnici RS-a u Budimpešti. U prosjeku, mađarski zvaničnici dolaze u Banju Luku desetak puta, dok u istom periodu posjećuju Sarajevo jednom. I nije riječ samo o posebnoj ljubavi i bezuslovnoj podršci, već o regionalnim ambicijama Mađarske da iskoristi ekonomski ranjivi entitet u BiH, koji ima politički destruktivan pristup unutar BiH, za svoje pozicioniranje.
A kada Mađarska obećava finansijsku podršku entitetu RS, to ne čini bez očekivanja, već sa jasno izračunatim finansijskim i ekonomskim koristima. Najnovije informacije kažu da Mađarska pokreće novi program podrške poljoprivredi u BiH, koji je u suštini vezan samo za entitet RS. To iznosi oko 10 miliona eura, što će omogućiti malim i srednjim preduzećima da kupuju opremu proizvedenu u Mađarskoj, s ciljem povećanja produktivnosti i modernizacije poljoprivrede.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó rekao je da je u prethodnoj fazi programa 1.834 poljoprivrednika iz Republike Srpske kupilo mašine u vrijednosti od 14 milijardi forinti (36,4 miliona eura). Program je direktno koristio 54 mađarske kompanije, koje su prodale više od 4.100 komada poljoprivredne opreme.
Na taj način, Mađarska, baš kao i Hrvatska, pozicionira se u jednom dijelu BiH, jasno koristeći političke odnose u BiH.
Kada je Szijjarto najavio svoj dolazak u Banju Luku, planirao je putovati vojnim avionom jer obično putuje vojnim avionom. Međutim, ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, usprotivio se i odbio dati svoj pristanak. Ipak, Szijjarto je sletio civilnim avionom mađarske vlade. I upravo zbog takvog stava Mađarske prema Bosni i Hercegovini povremeno se iz Sarajeva može čuti ogorčenost, ljutnja i nezadovoljstvo zbog otvorenog favoriziranja jednog entiteta i nepoštovanja BiH kao države. S pravom, moglo bi se reći.
Čak je i Partija za BiH predložila prekid svih komunikacija s Mađarskom zbog očigledne diplomatske saradnje zemlje s entitetom RS. Međutim, takav odnos traje godinama i Mađarska ne skriva saradnju samo sa jednim dijelom zemlje, zvanično ignorišući Sarajevo.
Međutim, tu je i pitanje strategije Sarajeva. Može li Sarajevo zvanično da se nosi u trenutnim geopolitičkim odnosima sa takvim pristupom zemalja sa regionalnim ambicijama, jer bijes i prekidi u saradnji ne mogu biti održivi na duže staze, kao ni ozbiljan odgovor? Da li je moguće da Sarajevo zvanično nema odgovor i da nema šta ponuditi za fer, jednak i ispravan odnos s Mađarskom?
Kako odgovoriti na sve izazove u regiji gdje svi žele iskoristiti tuđu slabost radi boljeg regionalnog pozicioniranja?
Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju vrlo historijsku pozadinu koja datira još iz ranog srednjeg vijeka. Mađarski vladari od Bele IV, preko Luja I, Sigismunda Luksemburškog do Matije Korvina, imali su teritorijalne aspiracije prema Bosni.
Napadali su ga, posjećivali, vladali određenim dijelovima i, u zavisnosti od historijskog konteksta, mijenjali izgovore. Ponekad je to bilo da se zaustavi osmanska invazija na Evropu, ponekad pod izgovorom zaustavljanja širenja hereze u Bosni, i tako dalje.
Kraj 19. stoljeća donio je drugačiji oblik odnosa kada je Bosna i Hercegovina došla pod vlast Austro-Ugarske, a odnosi su se zasnivali na kulturnim, ekonomskim, političkim i raznim drugim osnovama. Danas Sarajevo zvanično djeluje potpuno inferiorno i često bez ideja.
Politika Orbánove vlade prema BiH je neizbježno pogrešna, zasnovana na regionalnoj kontroli i ambiciji, što se vidi i u odnosu između Mađarske i Srbije, jer je jasno da je Orban prikladan za apsolutističke vladare, poput njega. Međutim, ostaje pitanje, može li Sarajevo zvanično pristati samo na ljutnju ili u diplomatskom smislu može i treba insistirati na poštivanju države, a ne samo jednog dijela.
(Klix)
Related posts:
VIŠKOVIĆ PRIJETIO POPUT IMENJAKA IZ HAGA: “Dozovite se pameti!”
Igor Crnadak izbačen sa sjednice NSRS-a, Višković Sud Bosne i Hercegovine nazvao “inkvizicijskim”
AMERIKANCI SU GA POGURALI NA VLAST, ALI I NEKOLIKO HRVATA: “Konačno je došao normalan Srbin”
ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ NAJAVLJUJE: Dosta je bilo, neka Borjana Krišto samo nastavi slušati svoje šefove Dodika i Čovića, stižu nove krivične prijave…
VASKOVIĆ NAJAVLJUJE: Favoriti Igora Dodika za novog premijera Republike Srpske su…
Je li Milorad Dodik došao pijan na sjednicu NSRS? Vukanoviću zaprijetio fizičkim napadom na ulici
ANALIZA SENADINA LAVIĆA: “Bošnjačka politika se ponovo spremno nudi HDZ-u i diskreditira sve bosanske snage koje su se decenijama borile protiv hadezeovskog potkopavanja Bosne”
Serwer: Amerika je vratila uslugu Dodiku, ne sjećam se ničega sličnog na Balkanu
Rasparčavanje BiH: Da li velike sile razmatraju promjenu bh. granica?! Nakon Dodikovog dogovora sa…
“FENOMEN KOMŠIĆ” I ALHEMIČAR GRANIĆ: Laž je postala osnovno sredstvo hrvatske politike u borbi za izmjenu izbornog zakona!
Powered by YARPP.
