Može li Evropa da izvrši pritisak na Kinu da pomogne u okončanju rata Rusije u Ukrajini

Francuski predsjednik Emmanuel Macron završio je posjetu Kini gdje je tražio pomoć Pekinga da se izvrši pritisak na Rusiju da pristane na prekid vatre s Ukrajinom u jeku užurbane diplomatije u vezi s američkim prijedlogom za okončanje rata.

Međutim, analitičari i evropski zvaničnici koji su govorili za RSE sumnjaju da će Peking poslušati Makronove pozive kineskom lideru Si Đinpingu da izvrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od svojih maksimalističkih zahtjeva za rješavanje skoro četvorogodišnjeg rata.

Iako ispunjena simbolikom i fokusirana na trgovinske mogućnosti, Macronova posjeta imala je malo opipljivih rezultata. Stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će se pokolebati kontinuirana podrška koju je Kina pružala Rusiji tokom cijelog rata i da Si ima malo razloga da troši svoj uticaj na Putina na mirovni plan koji je ruski predsjednik u suštini odbacio.

Prvobitni američki mirovni plan od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini izgleda da je u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji iako je prijedlog od tada revidiran kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.

“Ne mislim da postoji ikakav podsticaj da Peking interveniše i pokuša da okonča rat”, rekao je za RSE Klaus Sung (Claus Soong), analitičar berlinskog tink-tenka MERICS. Evropa ne vrijedi Kini koliko Rusija, dodao je.

Poslije dobrodošlice s crvenim tepihom i vojne počasne garde u Pekingu 4. decembra, Macron je tokom sastanka sa Sijem upozorio na pritisak na međunarodni politički sistem koji je donio rat u Ukrajini i potrebu za postizanjem trajnog mira.

“Suočavamo se s rizikom dezintegracije međunarodnog poretka koji je decenijama donosio mir svijetu i u tom kontekstu, dijalog između Kine i Francuske je važniji nego ikad”, rekao je Macron.

Francuski predsjednik je takođe pozvao Sija da se pridruži evropskim naporima kako bi se “što prije postigao barem prekid vatre u obliku moratorijuma na napade na kritičnu infrastrukturu”.

Si nije direktno odgovorio na Macronov poziv, ali je rekao da “Kina podržava sve napore koji vode ka miru” i pozvao na sporazum koji će sve strane prihvatiti.

Peking invaziju koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu 2022. nikada nije nazivao ratom već “sukobom”. I dok su višestruki evropski zvaničnici pozivali Kinu da obuzda Moskvu, stav Pekinga se nije mijenjao.

“Kina može nanijeti veoma ozbiljnu ekonomsku štetu EU”, rekao je za RSE Jurij Poita iz Centra za studije vojske, konverzije i razoružanja sa sjedištem u Kijevu.

“Zato su Macronovi pozivi Kini da utiče na Rusiju uglavnom simbolični. Niko u Evropi ne vjeruje da će Peking poslušati”, rekao je.

Zašto je Macron otišao u Kinu? Te ekonomske veze su također bile ključni razlog Macronove posjete koja je završena u petak razgledanjem jugozapadnog grada Čengdua sa Sijem.

Prije posjete, francuski zvaničnici su podijelili nove podatke s novinarima u Briselu o “značajnom” trgovinskom disbalansu između Francuske i Kine ukazujući na deficit od 47 milijardi eura (54 milijarde dolara), dvostruko više nego prije jedne decenije.

Ti zvaničnici su rekli da je cilj posjete Kini “rebalans tih (trgovinskih) tokova” i s Macronom je bilo 35 šefova velikih francuskih kompanija – od proizvođača konjaka do luksuznih brendova.

Sastanak u kineskoj prijestonici u četvrtak donio je samo 12 sporazuma o saradnji koji pokrivaju oblasti kao što su starenje stanovništva, nuklearna energija i zaštita pandi, a nije otkriven nikakav novčani iznos.

EU sa 27 članica ima ogroman trgovinski deficit sa Kinom: više od 300 milijardi eura (348 milijardi dolara) prošle godine.

Analitičari kažu da Peking može iskoristiti prijateljske veze s Francuskom da proširi svoj uticaj unutar EU, ali je trenutno ograničen svojom nemogućnošću da ponudi Parizu veće ustupke.

Ne očekuje se da će biti realizovana dugo očekivana porudžbina 500 aviona Airbus jer bi mogla da utiče na mogućnosti Pekinga u trgovinskim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama koje vrše pritisak na Kinu za nove porudžbine američkih Boeingovih aviona.

Si se također nije obavezao da će ublažiti uslove za francuske proizvođače konjaka ili proizvođače svinjetine jer bi to oslabilo pregovaračku poziciju Pekinga s Briselom oko carina na električna vozila proizvedena u Kini.

Uprkos tim preprekama, Sung iz istraživačkog centra MERICS kaže da Macron i dalje ima “očigledan podsticaj” da se obrati Pekingu pošto zvaničnici u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa sve više pozivaju na usmjeravanje pažnje ka zapadnoj hemisferi.

“Macron treba da iskoristi svoje veze s Kinom i vidi šta može da dobije iz ovog odnosa”, rekao je Sung.

(Raport)