Prema njegovoj ocjeni, Primorčevi “maksimalistički zahtjevi” nemaju za cilj samo ideološko nametanje narativa o BiH kao “propaloj državi”, već i ostvarivanje konkretnih političkih koristi.
Novinar i politički analitičar dr. sc. Mirnes Kovač upozorio je da je svjedočenje Maxa Primorca pred američkim Kongresom, ranije ovoga mjeseca, dio šire i dugoročne lobističke strategije čiji je cilj promjena dosadašnje politike Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, na štetu i BiH i američkih interesa.
Kovač navodi da je Primorac sumirao svoje dosadašnje teze o Bosni i Hercegovini, kombinirajući informacije s terena i vješto ih pakujući u narativ koji može naići na prihvatanje kod nove Trumpove administracije, upozoravajući da je upravo u tome najopasniji momenat njegovog djelovanja.
“Postoji kontinuitet američke politike prema BiH koji traje tri decenije, ali s obzirom na šokantne promjene koje nova Trumpova administracija najavljuje, moguće je da se taj kontinuitet sruši – i na tome Primorac i njemu slični neumorno rade”, ističe Kovač.
Prema njegovoj ocjeni, Primorčevi “maksimalistički zahtjevi” nemaju za cilj samo ideološko nametanje narativa o BiH kao “propaloj državi”, već i ostvarivanje konkretnih političkih koristi.
“Vrlo je moguće da ovim nastupom Primorac pokušava osigurati političke ustupke za HDZ, poput usvajanja novog Izbornog zakona koji bi ‘na miran način’ inaugurirao treći entitet”, navodi Kovač.
On podsjeća da je Primorac karijeru gradio unutar američke administracije još od vremena Georgea W. Busha, a da je posebno utjecajan bio tokom prve Trumpove administracije kao zamjenik administratora USAID-a. Upravo tu poziciju, tvrdi Kovač, Primorac je iskoristio kako bi bio autor i inicijator reforme USAID-a kroz kontroverzni Projekt 2025 Heritage Fondacije.
“Nekoliko sati nakon Trumpove inauguracije uslijedila je izvršna naredba o pauziranju inozemne pomoći, a USAID je u julu 2025. praktično ugašen. To pokazuje koliko su ideje iz tog lobističkog kruga već operacionalizirane”, naglašava on.
Pomjeranje granica javne rasprave
Govoreći o sadržaju Primorčevog svjedočenja, Kovač ocjenjuje da se radi o svjesnom pomjeranju granica javne rasprave.
“Primorac zna da njegovo svjedočenje samo po sebi neće imati odlučujući učinak. On konstantno i polako nameće dosad neprihvatljiv narativ, suplementirajući ga lažnim tezama i predrasudama”, kaže Kovač.
Posebno problematičnim smatra tvrdnje o navodnoj “muslimanskoj dominaciji” u Sarajevu i optužbe da takva politika gura Srbe u separatizam, a Hrvate u diskriminaciju.
“On nudi ‘čarobno rješenje’ – treći entitet – dok istovremeno prešućuje ili relativizira politike koje otvoreno krše suverenitet BiH. Suverenitet, po njemu, treba ‘obnoviti’ ukidanjem OHR-a, a ne suzbijanjem secesionističkih politika”, ističe Kovač.
Kovač podsjeća da su, za razliku od Primorca, drugi govornici na saslušanju, poput Edwarda Josepha i Lukea Coffeyja, iznijeli znatno uravnoteženiju sliku stanja u BiH, naglašavajući da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku bila pogrešna odluka te da OHR treba ostati.
“Znakovito je da su se gotovo svi sagovornici složili oko potrebe snažnijeg američkog pristupa prema Srbiji zbog ruskog i kineskog utjecaja, što dodatno demantira Primorčevu pojednostavljenu i pristrasnu sliku BiH”, dodaje on.
Na kraju, Kovač kritizira i nedovoljnu aktivnost probosanskoherčegovačkog političkog bloka na međunarodnom planu konstatujući da jasan odgovor ostaje fragmentiran i uglavnom usmjeren na domaću publiku.
Mirnes Kovač je novinar, publicista i politički analitičar, koji je doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu sa disertacijom o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine i međunarodnim odnosima. Njegov doktorski rad fokusiran je na odnose Bosne i Hercegovine sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom i ulogu Sjedinjenih Američkih Država u tim procesima.
(SB)










