Uglavnom se koriste za snimanje vjenčanja, rođendana i sličnih događaja. U pogrešnim rukama mogu biti opasnost po ljude.

 

 

 

Dronove u svom radu koriste mnoga pravna lica i institucije, policijske agencije, filmska industrija, muzička produkcija za snimanje spotova, gradovi i općine tokom određenih događaja i manifestacija.

 

 

No posljednjih godina koriste ih i građani, za svoja privatna dešavanja.

 

 

Uglavnom se koriste za snimanje vjenčanja, rođendana i sličnih događaja.

 

 

Međutim, koliko god su dronovi korisni, toliko su i potencijalno opasni. Za upravljanje ovim letjelicama potreban je određen nivo znanja, a imajući u vidu da su ovi uređaji komercijalno dostupni, u pogrešnim rukama mogu biti opasnost po ljude. Isto tako, jače letjelice mogu ići više u zrak i tako biti smetnja za druge u zračnom saobraćaju.

 

 

Ko može upravljati dronom?

 

 

Kako je ova oblast zakonski regulisana, kakve su procedure, ko izdaje odobrenje, te ko smije upravljati dronovima, raspitali smo se u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH.

 

 

Pravilnikom o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima definisane su kategorije dronova na osnovu njihove težine, te kategorije operacija koju izvode i to: nekomercijalne operacije, komercijalne operacije i radovi iz zraka. U zavisnosti od toga, definisano je i ko može upravljati dronom.

 

 

Tako za izvođenje nekomercijalnih operacija kategorijama drona A1 i A2 mogu upravljati osobe od 14, odnosno, 16 godina. Za sve ostale operacije i kategorije dronova potrebno je da upravljač drona bude punoljetan – kaže za Faktor Aleksandar Lalović iz Direkcije za Civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).

 

 

Da li se poštuju propisi?

 

 

No iako je spomenutim pravilnikom predviđeno da upravljači drona treba da polažu ispit iz poznavanja zrakoplovnih propisa, ta obaveza, zbog nedostatka resursa BHDCA, još nije zaživjela, te operatori drona još nisu u obavezi polagati spomenuti ispit. Također, upravljači mogu položiti taj ispit online na web stranici EUROCONTROL-а i dobiti certifikat koji BHDCA priznaje.

 

 

Nas je zanimalo da li je potrebna dozvola odgovаrаjućih nadležnih organa za korištenje drona pravnim i fizičkim licima.

 

 

Kako su Pravilnikom definisane zabranjene zone i operativna ograničenja, saglasnosti i odobrenja određenih institucija potrebne su u slučajevima kada upravljač drona izvodi operacije izvan operativnih ograničenja.

 

 

U slučaju da upravljač drona, prilikom letenja dronom, namjerava da odstupa od bilo kog operativnog ograničenja, potrebno je da pribavi posebno odobrenje BHDCA.

 

 

Također, a prije izvođenja operacija, ukoliko se operacije dronom obavljaju u zoni aerodroma, potrebna je, pored odobrenja BHDCA, i saglasnost nadležne Јedinice kontrole zračnog saobraćaja, te Granične policije ukoliko se operacije izvode u graničnom pojasu unutar 300 m od granične linije.

 

 

Izvođenje operacija radova iz zraka dronom može da se vrši i na visinama koje su više od propisanih i na udaljenosti manjoj od 1,5 km od aerodroma, ali uz obaveznu saglasnost nadležne kontrole letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom i odobrenje BHDCA, bez obzira na to da li se letenje dronom vrši u kontrolisanom ili nekontrolisanom zračnom prostoru. Također, letovi iznad vojnih objekata i vojnih zona mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje Ministarstva odbrane BiH – kaže Lalović.

 

 

Svjedoci smo da se posljednjih godina dronovi sve češće upotrebljavaju u privatne svrhe. Zanimalo nas je da li su zabilježene neke nesreće, da je dron nekoga udario ili da je došlo do sudara dronova u zraku. Lalović kaže da su 2024. godini Direkciji ukupno prijavljena tri događaja u vezi sa dronovima, od kojih su dva u vezi sa potencijalnim ugrožavanjem sigurnosti letenja, dok se jedan događaj odnosio na vuču zastave dronom u toku sportskog događaja.

 

 

U 2025. godini, BHDCA je, do sada, zaprimila sedam izvještaja o događajima u kojima su učestovali dronovi. Od tog broja, dva događaja su u vezi sa potencijalnim ugrožavanjem sigurnosti letenja, dok se ostali događaji odnose na neodobrene letove i eventualno snimanje dronovima u naseljima, iznad objekata Oružanih snaga, neodobren let na sportskom događaju i slično.

 

 

Da li dron mora biti evidentiran i registrovan

 

 

– Svi vlasnici i upravljači dronova (fizička i pravna lica), čija je masa pri polijetanju između 0,249 i 25 kg, imaju obavezu upisa drona u evidenciju BHDCA. Što se tiče procedure upisa drona u evidenciju, ona podrazumijeva da podnosilac zahtjeva (vlasnik ili upravljač drona) BHDCA podnese Zahtjev za upis drona u evidenciju i uz njega priloži ovjerenu fotokopiju lične karte, uvjerenje o prebivalištu / boravištu, ukoliko je riječ o fizičkom licu, ili JIB, ukoliko je riječ o pravnom licu, kopiju police osiguranja (ukoliko je potrebno u zavisnosti od deklarisane kategorije operacija koju planira obavljati), kao i ovjerenu izjavu o vlasništvu drona.

 

 

Zahtjev za upis drona u evidenciju i Izjavu o vlasništvu drona podnosioci zahtjeva mogu pronaći na zvaničnoj internet stranici BHDCA.

 

 

Uz navedeno, podnosilac zahtjeva je obavezan uplatiti 5 KM administrativne takse i dokaz o tome (kopiju uplatnice) priložiti uz zahtjev. Nakon toga, BHDCA šalje podnosiocima zahtjeva Potvrdu o upisu drona u evidenciju, kao i evidencionu oznaku koju je potrebno zalijepiti na dron.

 

 

Ovim putem pozivamo sve vlasnike i upravljače dronova u BiH, koji još nisu podnijeli Zahtjev za upis drona u evidenciju BHDCA, da to učine – kaže Lalović.

 

 

Da li je ova oblast dovoljno zakonski regulisana

 

 

Naime, Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima na snazi je od 2020. godine. Ovim propisom definisani su uvjeti, odnosno obaveze, zabrane i odgovornost kojih operator mora da se pridržava kako prije izvođenja operacija, tako i prilikom izvođenja samih operacija dronom u pogledu maksimalnih visina, horizontalne udaljenosti i zabrana (operativnih ograničenja) u skladu sa kategorijom operacija.

 

 

Upravljač drona je odgovoran za sigurno letenje dronom, a izvođenje operacija, osim sa navedenim pravilnikom i tehničkom dokumentacijom drona, mora biti usklađeno i sa drugim propisima koji se odnose na sigurnost, privatnost, neovlašteno snimanje, zaštitu podataka, materijalnu odgovornost i zaštitu životne sredine. No promjene su ipak potrebne.

 

 

Kako se ova oblast stalno mijenja i napreduje, tako je potrebno prilagođavati i propise koji regulišu ovu oblast. Važeći Zakon o zrakoplovstvu BiH donesen je 2009. godine, te kao takav ne pokriva oblast dronova.

 

 

 

 

BHDCA je trenutno u procesu izrade novog nacrta Zakona o zrakoplovstvu BiH kojim bi se detaljnije uredila i oblast upotrebe dronova, te jasno definisale prekršajne odredbe. Također, konačan cilј BHDCA jeste da propis kojim se reguliše ova oblast bude u potpunosti usklađen sa evropskim zakonodavnim okvirom – zaključuje za Faktor stručni saradnik za odnose s javnošću Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH Aleksandar Lalović.

 

(Faktor)

Ko ima pravo upravljati dronovima u BiH i kako je ta oblast zakonski regulisana