Rizik koji proizlazi iz primjene starih obrazaca ponašanja političkih elita u BiH prijeti ogromnom štetom, što je najgore, čini se da toga akteri koji bi trebali raditi na brzom uspostavljanju konsenzusa nisu niti svjesni, zaključio je Gjenero.

 

 

 

Politički predstavnici iz Federacije Bosne i Hercegovine održali su sastanak u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, na kojem se razgovaralo o daljim koracima u realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije, jednog od ključnih energetskih infrastrukturnih projekata u BiH.

 

 

Sastanku su prisustvovali premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, lideri političkih stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović i Sabina Ćudić, kao i državni ministri Elmedin Konaković i Edin Forto. Razgovor je inicirao otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel, s ciljem razmjene stavova o projektu za koji je ranije postignut načelni dogovor da bi njegovu realizaciju trebala voditi američka kompanija.

 

 

Iako politički akteri u javnosti iskazuju podršku Južnoj interkonekciji, u praksi postoje različita tumačenja zakonskih rješenja i politički interesi koji utiču na tempo realizacije. Posebnu pažnju izazvala je apelacija predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, kojom je Ustavnom sudu FBiH upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.

 

 

ČOVIĆ POVLAČI RUČNU

 

 

Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila je da je pitanje ustavne apelacije bilo otvoreno i tokom sastanka, te da je o tome razgovarano direktno s predstavnicima HDZ-a.

 

 

“Ukoliko se pristupa izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču neophodnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti”, kazala je Ćudić.

 

 

Dodala je da su dobili poruku da se takvi zahtjevi mogu povući ukoliko dođe do političkog dogovora o zakonu.

 

 

“Jasna poruka je da se neće tolerirati blokade i igrice koje se možda koriste u dnevno-političke svrhe”, naglasila je.

 

 

Otpravnik poslova SAD u BiH John Ginkel i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH sastali su se danas kako bi razgovarali o daljnjem napretku ka obezbjeđenju pouzdanog i predvidivog snabdijevanja energentima za regiju kroz gasovod Južna interkonekcija.

 

 

Američka kompanija će razviti taj gasovod i upravljati njime.

 

 

Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske.

 

 

Administracija predsjednika Trumpa snažno podržava projekat Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji tog projekta – objavljeno je iz Ambasade SAD-a na platformi X.

 

 

JASNE PORUKE IZ WASHINGTONA

 

 

Zahvaljujući postupcima američkoig predsjednika Donalda Trumpa američki izvoz LNG-a igra vitalnu ulogu u energetskoj sigurnosti diljem svijeta. Sjedinjene Države sada predvode napore za otvaranje Bosne i Hercegovine za američki LNG, a Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju spremno je dovršiti ovaj ključni sporazum za američki izvoz energije, poručio je Doug Burgum, ministar unutarnjih poslova SAD-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju.

 

 

Epilog sastanka u Američkoj ambasadi u BiH za “Slobodnu Bosnu” komentirao je Davor Gjenero, politolog i neovisni analitičar.

 

 

Nažalost, američka diplomacija je i dalje daleko više posvećena pripremi izgradnje Južne plinske interkonekcije Bosne i Hercegovine, nego što su to političke elite Federacije. Sastanak održan u utorak, praktički na početku Božićnih praznika, u tjednu kad je velik dio diplomata već napustio zemlju primateljicu, nije jedino što su američki diplomati radili u korist ovog projekta u posljednje vrijeme.

 

 

Diplomatski profesionalac, otpravnik poslova američke ambasade u Sarajevu, John Ginkel, nije jedini američki diplomat ili političar koje se nakon dogovora o izgradnji interkonekcije koncesijskim modelom, angažirao na zagovaranju efikasnog provođenja tog projekta. Isti posao je još prošlog mjeseca radila i američka ambasadorica u Zagrebu Nicole McGraw, prateći dvojicu američkih ministara, ministra unutarnjih poslova Douga Burguma i ministra energetike Crisa Wrighta, analizira Gjenero, te dodaje:

 

 

Valja znati da je američka ambasadorica u Zagrebu, koja je „political apointee”, jedina američka predstavnica u rangu ambasadora u širem prostoru, a ujedno i osobni odabir predsjednika Trumpa, a da je u pragmatičnoj Trumpovoj administraciji ministar energetike izrazito važan akter, a da je energetika ključ pristupa sadašnjeg američkog predsjednika prostoru Balkana.

 

 

Istovremeno, elita u BiH govori o tome kako je važno osigurati „dodatni izvor” dobave plina, izgleda nesvjesna kako kratko se još može računati na dobavu ruskog plina posredstvom Turskog toka i interkonekcije kod Višegrada.

 

 

Optimistična projekcija govori o tome kako bi Turski tok kroz Bugarsku i Srbiju mogao ostati živ do prethodnog krajneg roka što ga je definirala Europska unija, dakle do kraja 2027, ali realnije je da bi taj rok mogao isteći sredinom godine, dakle pred početak sezone grijanja.

 

 

VRIJEME CURI

 

 

Ni to nije najcrnji scenarij, jer je zapravo sigurno samo to da će Turski tok funkcionirati do isteka kraktoročnog ugovora što ga Srbija upravo sklapa s Rusijom, dakle do kraja marta mjeseca iduće godine. Veliko je pitanje što će se događati nakon toga, jer oprezna Mađarska je već sklopila dogovor s SAD o nabavi ukapljenog plina, a veliko je pitanje hoće li EU otvoriti mogućnost Srbiji da nastavi dobavu plina po kratkoročnim ugovorima i nakon što istekne kratkoročni ugovor sklopljen prije kraja ove godine.

 

 

Paradoksalno je da diplomacija i administracija SAD više brine o vitalnim interesima bosansko-hercegovačke energetike, ali i dobrobiti građana ove države, nego što to čine elite u Federaciji. Ako je već propuštena prilika da BiH uz pomoć hrvatske kompanije Plinacro sama sagradi interkonekciju, onda je vrijeme da se postigne i tehnički i politički konsenzus elita u Federaciji, koji će omogućiti donošenje kvalitetnog i provedivog Zakona, kao osnove za izvođenje projekta.

 

 

Vrijeme kojim BiH raspolaže za postizanje takvog konsenzusa izrazito je kratko, Amerikanci nastoje pragmatično pomoći, ali rizik koji proizlazi iz primjene starih obrazaca ponašanja političkih elita u BiH prijeti ogromnom štetom, što je najgore, čini se da toga akteri koji bi trebali raditi na brzom uspostavljanju konsenzusa nisu niti svjesni, zaključio je Gjenero.

 

(SB)

GJENERO, NAKON SASTANKA U AMERIČKOJ AMBASADI: Političke elite u BiH nisu svjesne što se sprema, najcrnji scenarij je izvjestan…