Xi Jinping: Nijedna sila ne može spriječiti ponovno ujedinjenje Tajvana i Kine

Kineski predsjednik Xi Jinping jasno je istakao u svom novogodišnjem obraćanju da ujedinjenje Tajvana s kopnenom Kinom nije samo želja, već neizbježna budućnost koja će biti ostvarena bez obzira na prepreke koje predstavljaju vanjske sile i tajvanski separatisti.

Ova dramatična izjava dolazi u vrijeme rastućih tenzija između Pekinga i Taipeija, dodatno pogoršanih snažnom podrškom SAD-a tajvanskom vojnom i političkom rukovodstvu. “Mi Kinezi s obje strane Tajvanskog moreuza pripadamo istoj porodici.

Niko nikada ne može prekinuti srodstvenu vezu između nas,” naglasio je Xi, dodajući da “niko ne može zaustaviti historijski zamah ujedinjenja domovine.”

Njegove riječi nisu samo diplomatska retorika, već jasna poruka međunarodnoj zajednici da Kina neće odstupiti od svog stava o Tajvanu kao nerazdvojnom dijelu kineske teritorije.

Tajvan je pod kontrolom nacionalističkih snaga koje su pobjegle tamo nakon poraza u građanskom ratu 1949. godine, čime je osnovana Republika Kina, dok je Narodna Republika Kina formirana na kopnu.

Peking od tada smatra ostrvo dijelom svoje suverene teritorije prema politici “Jedna Kina”, koju priznaje većina međunarodne zajednice, uključujući Ujedinjene nacije. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te izrazio je želju za zdravim odnosima s Kinom, ali samo “pod principima uzajamnosti i dostojanstva”, stav koji Peking smatra separatističkim, nazivajući Laija “separatistim.”

Kineska Narodnooslobodilačka vojska pojačala je pritisak na Tajvan, nedavno provodeći dvodnevne vojne vježbe oko ostrva. Ove vježbe su simulirale blokadu ključnih luka, precizne napade na pomorske ciljeve i scenarije za suzbijanje stranog uplitanja.

Posebno zabrinjava činjenica da su ove vježbe počele ubrzo nakon što je Washington najavio paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 11,1 milijardu dolara – najveći ikada za ostrvo. Iako SAD formalno priznaju politiku “Jedne Kine”, održavaju bliske veze s Taipeijem, što redovno nailazi na oštre kritike iz Pekinga.

Ruska podrška Kini u vezi sa Tajvanom zasniva se na Ugovoru o dobrosusjedskim odnosima i prijateljskoj saradnji, potpisanom između Moskve i Pekinga u julu 2001. godine. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je naglasio da je jedan od osnovnih principa ugovora “međusobna podrška u odbrani nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta.”

Lavrov je također tvrdio da zapadne zemlje trenutno koriste Tajvan kao alat za “vojno-strateško odvraćanje” protiv Pekinga, dok istovremeno žele profitirati od tajvanskog novca i tehnologije.

Dok Xi Jinping i dalje insistira na “neizbježnom ujedinjenju”, tajvanske vlasti jednako čvrsto brane svoju de facto nezavisnost. Predsjednik Lai Ching-te je naglasio da Peking blokira normalne interakcije, uvodeći ograničenja za kineske turiste koji posjećuju Tajvan ili studente koji tamo studiraju, dok slična zabrana ne važi za Tajvance koji putuju u Kinu.

Takva neravnoteža, prema riječima tajvanskog predsjednika, dovodi u pitanje iskrenost kineskih izjava o “dobroj volji” prema Tajvanu.

(Logicno)