Zvaničnici su povezali Pahlavijevu eskalaciju sukoba sa stranim miješanjem, posebno optužujući SAD i Izrael. Tvrdili su da su nemiri “Plan B” američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon završetka 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u maju prošle godine.

 

 

 

Decenijama je Reza Pahlavi bio uljudno lice iranske opozicije u egzilu – bivši pilot borbenog aviona koji je iz svog doma u Sjedinjenim Državama govorio o nenasilnom otporu i sekularnoj demokratiji.

 

 

Ali ovog vikenda, ton 65-godišnjeg “prijestolonasljednika” i sina posljednjeg iranskog šaha dramatično se promijenio.

 

 

U direktnom izazovu iranskoj vladi, Pahlavi je pozvao Irance da “zauzmu gradske centre” i pripreme se za njegov skori povratak, što je izazvalo ono što su iranski državni mediji opisali kao “oružane terorističke napade” širom zemlje.

 

 

Naš cilj više nije samo izaći na ulice – izjavio je Pahlavi u saopćenju objavljenom na njegovom X nalogu.

 

 

Cilj je pripremiti se za zauzimanje gradskih centara i držati ih u svojim rukama.

 

 

Od nasljednika do izgnanstva

 

 

Pahlavi je rođen u Teheranu 31. oktobra 1960. godine, sedam godina nakon što su SAD i Velika Britanija izvele državni udar protiv tada izabranog iranskog premijera Mohameda Mosaddegha, koji je 1951. godine nacionalizirao imovinu anglo-perzijske naftne kompanije, danas poznate kao BP.

 

 

Pahlavi je zvanično imenovan prijestolonasljednikom sa sedam godina. Činilo se da je njegov put predodređen za prijestolje sve dok revolucija 1979. nije preokrenula regiju.

 

 

Sa 17 godina napustio je Iran kako bi se obučio za pilota borbenih lovaca u SAD-u u zračnoj bazi Reese u Teksasu. Dok je bio odsutan, represivna monarhija se raspala, a uspostavljen je trenutni politički sistem koji je spriječio njegov povratak.

 

 

Pahlavi je završio obuku, a kasnije je stekao diplomu političkih nauka na Univerzitetu Južne Kalifornije. Tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, bio je poznat po tome što se dobrovoljno prijavio da služi kao pilot borbenog aviona za svoju zemlju, ali su ga vlasti u Teheranu odbile.

 

 

Od tada živi u egzilu, u SAD-u sa suprugom Yasmine Pahlavi i njihove tri kćerke.

 

 

‘Priprema za povratak’

 

 

Više od 40 godina, Pahlavi se zalagao za referendum i nenasilne promjene. Međutim, njegova retorika se posljednjih dana značajno zaoštrila.

 

 

U subotu je pozvao radnike u ključnim sektorima – transportu, nafti i plinu – da pokrenu štrajkove širom zemlje kako bi “presjekli finansijske žile puteve” države. Posebno je pozvao “mladost Besmrtne garde” – nekadašnje carske snage – i sigurnosne snage da prebjegnu.

 

 

I ja se spremam da se vratim u domovinu kako bih u trenutku pobjede naše nacionalne revolucije mogao biti uz vas – izjavio je.

 

 

Njegov poziv na akciju dolazi usred izvještaja o najvećim antivladinim protestima u posljednjih nekoliko godina. Pahlavi je zatražio od pristalica da istaknu zastavu “Lav i sunce” iz perioda prije 1979. godine, simbol vladavine njegovog oca, i da okupiraju javne prostore počevši od 18 sati po lokalnom vremenu (14:30 GMT).

 

 

Optužbe za ‘terorizam’

 

 

Reakcija Teherana je bila burna. U nedjelju su državni mediji proteste označili kao “novu fazu nesigurnosti” i “unutrašnji oružani rat”.

 

 

U izvještaju konzervativnog lista Vatane Emrooz, koji je citirala novinska agencija Tasnim, Pahlavijev poziv je opisan kao pokriće za “teroristička jezgra” koja će napasti policiju i snage Basija.

 

 

Nemojte se varati; ovo nisu samo neredi… ovo su bili oružani teroristički napadi – navodi se u izvještaju, tvrdeći da su ubijene desetine pripadnika sigurnosnih snaga.

 

 

Zvaničnici su povezali Pahlavijevu eskalaciju sukoba sa stranim miješanjem, posebno optužujući SAD i Izrael. Tvrdili su da su nemiri “Plan B” američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon završetka 12-dnevnog rata između Izraela i Irana u maju prošle godine.

 

 

Opozicija protiv opozicije?

 

 

Iako je Pahlavi ponovo stekao popularnost na ulicama, suočava se s oštrim kritikama unutar fragmentirane iranske opozicije.

 

 

Alireza Nader, stručnjak za Iran, u nedavnom je članku tvrdio da su Pahlavijeve političke aktivnosti postale razdorne. Kritičari optužuju njegov krug za napade na druge istaknute disidente, poput dobitnice Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, nazivajući ih “ljevičarima” ili “teroristima”.

 

 

Pahlavi je udvostručio pritisak na svoje savjetnike uprkos zabrinutosti drugih zbog njih – napisao je Nader, dovodeći u pitanje da li je princ postao „opozicija protiv opozicije“.

 

 

Postoji i zabrinutost zbog manipulacije. Nader je napomenuo da Pahlavijevu online podršku djelimično pokreću cyber-armije povezane s iranskom vladom, osmišljene da siju razdor, što postavlja pitanja o tome “ko koga kooptira”.

 

 

Uprkos ovim unutrašnjim podjelama, Pahlavi ostaje najvidljivija figura u trenutnom valu nemira. Dok Trumpova administracija održava stav nemiješanja – tvrdeći da je “na Irancima da izaberu svoje vođe” – i dok ulice Teherana gore, prognani princ izgleda da se posljednji put kladi na prijestolje koje je izgubio prije 47 godina.

 

(Stav)

Ko je Reza Pahlavi? Netanyahuov prijatelj najavljuje povratak i poziva Irance da “osvoje gradove”