Otok Bornholm, u Baltičkom moru, najistočnija je tačka Danske. Rusija je udaljena 300 kilometara i upravo odande, upozorava general Boysen, dolazi prijetnja koja ga najviše brine.
Danski turistički otok, otprilike veličine Ibize, priprema se za slučaj da se neki neprijatelj odluči na napad. Posljednjih mjeseci stiglo je više vojnika. Na vojnoj bazi grade se novi hangari. Prošle sedmice raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila, čija je svrha odvraćanje od bilo kakvog pokušaja invazije. Danska je mala zemlja i ne želi riskirati da nuklearna sila zauzme dio njezina teritorija.
“Sve smo bolje pripremljeni i već smo dosegli određenu razinu“, rekao je general Peter Boysen, zapovjednik Danske vojske. “Boriti ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati svoje snage – i upravo to činimo.”
Otok Bornholm, u Baltičkom moru, najistočnija je tačka Danske. Rusija je udaljena 300 kilometara i upravo odande, upozorava general Boysen, dolazi prijetnja koja ga najviše brine. No Danci se istovremeno suočavaju i s drugim izvorom opasnosti. Na drugom kraju kraljevstva, na njegovoj najzapadnijoj tački, i na otoku koji je 3.700 puta veći od Bornholma, prijetnja dolazi od najbližeg saveznika – Sjedinjenih Američkih Država – i njihovog predsjednika Donalda Trumpa, koji namjerava preuzeti Grenland „na lakši ili teži način”, piše El País.
Tako se Danska i ova dva otoka – sićušni Bornholm i Grenland, najveći otok na svijetu – nalaze stiješnjeni između Rusije, starog hladnoratovskog suparnika, i SAD-a, sile koja bi ih (barem teoretski) trebala štititi. „Prvi put u 80 godina prijeti nam opasnost s obje strane“, kaže Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Fondacije Savez demokracija i bivši danski diplomat, iz Kopenhagena. „Živimo u svijetu na rubu kolapsa.“
Let iz Kopenhagena do Bornholma – smještenog južno od Švedske i sjeverno od Poljske – traje 25 minuta. Odjeci grenlandskog pitanja dopiru i do glavnog grada otoka, Rønnea, svojevrsnog laboratorija za ponovno naoružavanje Europe, gdje ljudi polušaljivo govore: „Nadam se da Trump neće baciti oko i na ovaj otok.“
Gradonačelnik Frederik Trolstrup ipak govori ozbiljnije: „Sjedinjene Države nekad su bile pozitivna sila u svijetu. Danas žele dio ovoga kraljevstva. To je tužno.“
Almegaards Kaserne, kasarna u kojoj je od prošlog ljeta smještena Bornholmska pukovnija. Tog je dana Trump u Washingtonu ponovio da ne isključuje upotrebu sile kako bi osvojio Grenland. U isto vrijeme, u jednom od hangara vojarne – koji je još u izgradnji – novopristigla vozila Patria 6×6 predstavljena su novinarima i vojnim vlastima. Riječ je o finskim borbenim vozilima pješaštva, namijenjenima odbrani otoka od drugog predsjednika s teritorijalnim ambicijama – Vladimira Putina.
“Tačka najbliža neprijatelju”
„Trebamo vojnike na Bornholmu. To je tačka kraljevstva najbliža neprijatelju“, kaže pukovnik Lars Nygaard, zapovjednik pukovnije, u hangaru. „Ovo je poput nosača aviona, ali nepomičnog“, dodaje načelnik Glavnog stožera, general Boysen. „Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje i zato je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm.“
U vojarni Almegaards, gdje se grade hangari, vojnici pristižu, a vozila Patria 6×6 prvi se put testiraju. General Boysen sjeda za upravljač jednog od njih i vozi ih preko strmog, zaleđenog i neravnog terena. Po povratku u kasarnu objašnjava: „Trenutačno nema izravnih prijetnji Bornholmu, ali moramo biti spremni. To je najbolji način da se rat izbjegne.“
Na pitanje o Grenlandu Boysen odgovara: „To je političko pitanje i suzdržat ću se od komentara.“ Kada se spomene kraljevski dekret iz 1952., na koji se poziva danska štamša, prenosi N1, a koji obavezuje danske vojnike da se bore ako je njihov teritorij napadnut (čak i ako je agresor saveznik), kaže: „Ako ste vojnik, bilo gdje u svijetu, i napadne vas strana država, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.“
Danska nakon Drugog svjetskog rata nije bila neutralna, poput susjedne Švedske, niti pacifistička. Dovoljna je posjeta ratnom memorijalu u kopenhaškoj Citadeli. „Vrijeme, mjesto, ljudsko biće“, stoji uklesano u kamenu. Popis imena to potvrđuje, kao i mjesta na kojima su poginuli – od Gaze 1950-ih do Afganistana i Iraka, gdje su stradala 52 vojnika – što svjedoči o cijeni lojalnosti Sjedinjenim Državama. No danas Bijela kuća vrši pritisak na Dansku, a prioritet oružanih snaga više nisu daleki ratovi, nego zaštita nacionalnog suvereniteta.
„Teritorijalnoj obrani nismo pridavali gotovo nikakvu pažnju“, kaže Parello-Plesner. „A sada, s Ukrajinom, odjednom nismo na prvoj liniji ratišta protiv Rusije, ali jesmo na drugoj – upravo ovdje, na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati prijatelja, partnera i saveznika.“
Više ne. I sve je to itekako prisutno na ovom baltičkom otoku. „Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama“, kaže jedan vojnik u neformalnom razgovoru, „mogli bismo poslati naše dečke s Bornholma na Grenland.“
(SB)
Related posts:
Najjači svjetski eksperti za audio forenziku analizirali buku s mjesta ‘zvučnog udara‘ – Vučić je u problemu, reagirao i Bruxelles!
Darko Ćulum: ‘Ne vraćam se više u SIPA-u, bit ću savjetnik direktora…”
Vukanović: Dodik, Stevandić i Višković imaju samo jedan izlaz
ŠEFICA AUSTRIJSKE DIPLOMATIJE NAJAVILA SANKCIJE DODIKU, KRITIKOVALI JE KRAJNJI DESNIČARI: “U Republici Srpskoj vidimo jasna kršenja ustavnog prava!”
BEOGRADSKI ADVOKAT ČEDOMIR STOJKOVIĆ: “Obavještajni rat u Bosni i Hercegovini vodi isključivo…”
SUMNJI VIŠE UOPŠTE NEMA: Ova evropska sila se užurbano priprema za rat…
SITUACIJA JE KRITIČNA: Bosna i Hercegovina pod vodom, naselja odsječena od svijeta, obustavljen saobraćaj…
NENAD STEVANDIĆ U PANICI: “Oni su pobjesnili, mi Srbi smo prve mete…”
VALENTIN INZKO PREDLAŽE SLANJE TRUPA U BRČKO: “Ne smijemo ponoviti grešku s Dodikom”
Košarac osuo po Konakoviću zbog lobiranja BiH u SAD: ‘Diplomatski skandal, kršenje Ustava!’
Powered by YARPP.
