Za razliku od prošlih predsjednika, Trump i njegov tim nisu čekali nepristranu istragu prije donošenja presude, niti su ostavili dojam da je žele.

 

 

 

Predsjednik Donald Trump prije dva dana je uputio snažnu poruku solidarnosti protestantima u Teheranu, pozivajući ih online: “NASTAVITE PROTESTOVATI – PREUZMITE SVOJE INSTITUCIJE!!!”. Osuđujući “besmisleno ubijanje protestanata”, dodao je da će odgovorni “platiti veliku cijenu”.

 

 

Samo 63 minute ranije, protestante na ulicama Minnesote nazvao je “anarhistima i profesionalnim agitatorima” koji pokušavaju zataškati skandal s prijevarom te im poručio: “DAN OBRAČUNA I OSVETE DOLAZI!”, piše New York Times.

 

 

Istovremeni protesti na suprotnim stranama svijeta naglasili su Trumpove stavove o demokraciji i pravu na iskazivanje nezadovoljstva. Iako su situacije u Iranu i Minnesoti bitno različite, čini se da se predsjednik vodi jednostavnim načelom: oni koji protestuju za cilj koji on podržava su heroji, dok su oni koji mu se protive nelegitimni radikali.

 

 

Dvostruki pristup protestantima

 

 

Trump je razmatrao vojne udare kao odgovor na gušenje protesta u Iranu, istovremeno odbacujući zabrinutost zbog toga što je agent Imigracijske i carinske službe (ICE) usmrtio Renee Nicole Good u Minnesoti. Dok je iranskim protestantima obećavao da je “pomoć na putu”, njegova administracija pokušavala je blokirati vanjske istrage o ubistvu u Minneapolisu.

 

 

Čini se da je Trump taj čin opravdavao tvrdnjom da je Good bila “nepoštena” prema saveznim službenicima. “Svaki protestni pokret on uokviruje u smislu sebe”, izjavila je Amy Hawthorne, bivša dužnosnica State Departmenta i stručnjakinja za pitanja demokracije na Bliskom istoku.

 

 

“On opravdava državno nasilje protiv protestanata koji izazivaju njega ili njegovu politiku i obećava zaštitu kada misli da demonstranti mogu naštetiti njegovim protivnicima.”

 

 

Selektivna podrška demokraciji

 

 

Podrška ustanku u Iranu dolazi u trenutku kada je Trump uskratio podršku zagovornicima demokracije u Venezueli. Iako je naredio akciju specijalnih snaga za hapšenje predsjednika Nicolása Madura pod optužbama za trgovinu drogom, ostatak represivnog režima ostavio je na vlasti, vodeću opozicionu čelnicu odbacio kao nevažnu i izjavio da će sam voditi zemlju umjesto da uskoro održi izbore.

 

 

Iako se Trump napokon složio sastati u četvrtak s Maríom Corinom Machado, opozicionom čelnicom za koju je rekao da “nema poštovanja” za vladanje, jasno je dao do znanja da je njegov stvarni interes u Venezueli preuzimanje njezine nafte, a ne oslobađanje naroda.

 

 

Predsjednička podrška demokraciji i ljudskim pravima u inozemstvu dugo je bila selektivna. Tokom Hladnog rata, američki predsjednici rutinski su kritizirali komunističke vlade, dok su ignorirali zloupotrebe u diktaturama koje su bile na američkoj strani. Ipak, rijetko je bila toliko situacijska kao pod Trumpom, koji osuđuje tiraniju u Iranu i na Kubi, ali ne i u Rusiji ili Kini.

 

 

Imperijalizam

 

 

Jednom je demokratski izabranog predsjednika Ukrajine nazvao “dikatorom bez izbora” i kritizirao europske demokracije zbog nedovoljne tolerancije prema desničarskim pokretima, dok je opresivnim arapskim državama, gdje je unutarnja opozicija zabranjena, poručio da im SAD više neće “držati predavanja o tome kako živjeti.”

 

 

“Može se reći da je Trumpov pogled prilično sličan Kissingerovom: nacije su zatvorene crne kutije”, rekao je Elliott Abrams, koji je služio trojici republikanskih predsjednika, a u Trumpovom prvom mandatu bio je posebni predstavnik za Venezuelu.

 

 

“Poslujete s vođama koji su na vlasti, a ne s populacijom ili opozicionim vođama. Argumenti o ljudskim pravima i demokraciji mogu naštetiti odnosima s postojećim vladarima. To je posebno značajno za Trumpa jer on toliko cijeni svoje osobne odnose.”

 

 

Ti lični odnosi i instinkti stvorili su izrazito improviziranu vladavinu. Trump, koji je u svom prvom mandatu osuđivao stranu intervenciju, u drugom je bombardirao sedam zemalja. Trump, koji je nekoć prezirao izgradnju nacija, sada govori o obnovi Venezuele i Gaze. S interesom za Grenland, a možda i Panamu te Kanadu, izolacionizam se preobrazio u imperijalizam.

 

 

Usporedba Irana i Minnesote

 

 

Televizijske slike masovnih protesta na podijeljenom ekranu, koje posljednjih dana prikazuju ulice Minneapolisa i Teherana, neizbježno su istaknule složenost i proturječnosti Trumpovog predsjedništva.

 

 

“Diljem svijeta, od Irana do Minneapolisa, ljudi se bore za slobodu i protiv nasilja i autoritarizma”, napisala je na društvenim mrežama zastupnica Summer Lee, demokratkinja iz Pennsylvanije. “Ipak, dok Trump hvali hrabrost iranskih građana dok izlaze na ulice, njegovi vlastiti bezakoniti agenti potiču nasilje protiv onih koji protestuju protiv ICE-a ovdje kod kuće.”

 

 

Karoline Leavitt, tajnica za tisak Bijele kuće, izjavila je da su protestanti u Minnesoti stali u odbranu “ilegalnih stranih kriminalaca”, a ne demokracije. “Očigledno, protestuju protiv uklanjanja gnusnih ubica, silovatelja i kriminalaca”, rekla je novinarima. “Niti jedna osoba na tim prostestima ne bi željela te pojedince u svom susjedstvu.”

 

 

Odjeci u retorici i djelovanju

 

 

Ipak, u odgovorima na demonstracije postoje sličnosti. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian osudio je protestante kao “izgrednike”, a drugi iranski dužnosnici nazvali su ih “teroristima”.

 

 

Sličnu retoriku koristili su i američki dužnosnici: tajnica za domovinsku sigurnost Kristi Noem optužila je Renee Nicole Good za “domaći terorizam”, a potpredsjednik JD Vance nazvao ju je “poremećenom ljevičarkom.”

 

 

Za razliku od prošlih predsjednika, Trump i njegov tim nisu čekali nepristranu istragu prije donošenja presude, niti su ostavili dojam da je žele. Njegova administracija blokirala je lokalne i državne vlasti u istrazi slučaja. U svom prvom mandatu, više puta je pitao dužnosnike mogu li pucati na imigrante koji pokušavaju ući u zemlju.

 

 

Napadači na Kapitol “domoljubi”

 

 

Tu ideju ponovno je iznio 2020. godine tokom protesta nakon ubistva Georgea Floyda, pitajući: “Zar ih ne možete jednostavno upucati? Samo ih upucajte u noge ili nešto slično?” Međutim, protivio se upotrebi sile protiv protestanata koji su bili na njegovoj strani, prenosi Index.

 

 

U pet godina otkako su njegove pristaše 6. januara 2021. upale u američki Kapitol, Trump je izgrednike koji su tukli policajce prikazao kao nepravedno progonjene domoljube. Jedan od prvih Trumpovih poteza nakon polaganja zakletve prošle godine bio je pomilovanje ili ublažavanje kazni za više od 1500 ljudi optuženih u napadu na Kapitol.

 

 

Na službenoj vladinoj web stranici, Bijela kuća je napadače nazvala “mirnim domoljubnim protestantima” i “nevinim Amerikancima”. U Trumpovom svijetu, ti su protestanti bili mučenici. Za one koji sada protestuju protiv njegove imigracijske politike u Minneapolisu, u objavi na društvenim mrežama ove sedmice imao je drugačiji izraz: “pobunjenici.”

 

(Index)

DVOSTRUKI ARŠINI DONALDA TRUMPA: Protestanti u Iranu heroji, a u Americi…