Od početka najave implementacije projekta Južne interkonekcija nakon višegodišnjeg čekanja, postalo je jasno da se megaprojekat poput tog neće moći implementirati bez konačnog rješavanja pitanja državne imovine.

U Bosni i Hercegovini na snazi je zabrana raspolaganja državnom imovinom koju su donosili i proširivali visoki predstavnici zbog potrebe da se imovina kao obilježje države sačuva od uzurpacije i prepisivanja, odnosno knjiženja na entitete koji bi time sebi dodjeljivali elemente državnosti.

Imovinsko – pravni odnosi na trasi Južne interkonekcije u nadležnosti su općinskih organa onih administracija kroz čije područje ona prolazi, nakon što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila javni interes za izgradnju gasovoda. To znači da će parcele u privatnom vlasništvu biti otkupljene procesom eksproprijacije, ali se upravo pitanje gradnje na jedinicama državne imovine dovodi u pitanje.

Odluke Ustavnog suda BiH

Posljednju presudu u pogledu državne imovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 2024. godine kada je presuđeno da šume i šumsko zemljište predstavljaju državnu imovinu kao što je već odlučeno u predmetima iz 2019. i 2021. godine. Osim toga sud je objasnio da se pod raspolaganjem u kontekstu državne imovine smatra direktni ili indirektni prijenos vlasništva.

Tako će bez obzira na odredbe drugih zakona državnom imovinom raspolagati isključivo njen titular Bosna i Hercegovina. Ostavljena je mogućnost da Komisija za državnu imovinu koja je osnovana 2005. godine odlukom Vijeća ministara, razmatra izuzimanje jedinica državne imovine od privremene zabrane raspolaganja. No, ta komisija je godinama u blokadi, prije svega zbog strukrura iz manjeg bh. entiteta Republika Srpska.

Ukoliko se komisija nema namjeru uključivati po bilo kojem osnovu, preostaju dva rješenja u kontekstu rješavanja državne imovine u svrhu izgradnje Južne interkonekcije. To su ili odluka visokog predstavnika ili donošenje zakona koji bi usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Državna imovina, kako je to objasnio i Ustavni sud BiH reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet, pa nije moguće da bilo kojim nižim pravnim aktom takvo nešto dovesti u pitanje, što su i vlasti FBiH i RS-a pokušavale.

Stoga razlog zašto se insistira na rješavanju pitanje državne imovine jeste činjenica da izvođači i investitori Južne interkonekcije neće uživati pravnu zaštitu ukoliko se to poglavlje ne zatvori.

Od kraja prošle godine otkako se implementacija projekta Južne interkonekcije pokušava maksimalno konkretizirati, skoro svi akteri političkog života u BiH pokušavaju raspravljati o državnoj imovini na način izvlačenja maksimalne koristi za svoj politički blok.

RS decenijama flagrantno ignorira odluke visokog predstavnika, državnog Ustavnog suda i nastavlja koristiti državnu imovinu te je i knjižiti kao entitetsko vlasništvo. Ono gdje im to nije pošlo za rukom ponajviše je očigledno na primjeru planirane izgradnje hidrocentrale na Drini Buk Bijele jer su kineski investitori odustali zbog problematiziranja državne imovine pred Ustavnim sudom BiH. A sada su navodno i za taj projekat zainteresirani investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.

Kantoni u kojima je vlast HDZ-a također godinama raspolažu državnom imovinom, samo što takve poteze upakuju u formulaciju “javnog dobra”, bez obzira što se unutar presuda Ustavnog suda BiH jasno govori da granica javnog dobra ne može ni indirektno utjecati na karakter državne imovine.

Tako se posljednjih mjeseci u kontekstu državne imovine aktivirao i Dragan Čović, lider HDZ-a koji pokušava naći polugu za pregovor u unutrašnjim političkim prilikama, a koje bi onda u State Departmentu kojeg uskoro namjerava podsjetiti, koristio za ustupke po pitanju Izbornog zakona BiH. Čović je nedavno upravo govorio o tome da smatra kako državna imovina ne smije biti prepreka investicijama u BiH.

Vlasti iz RS-a posebno nakon ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, stranke koja suvereno vlada tim prostorom, čini se ostvaruju sve bolje odnose sa predstavicima američke administracije, pa je i Siniša Karan odmah po preuzimanju dužnosti predsjednika manjeg bh. entiteta počeo govoriti o investicijama.

Poznato je kako vlasti u RS-u već dugo najveće probleme imaju upravo po pitanju investicija koje vide kao način punjenja budžeta koji tone u sve veće dugove, a upravo im zabrana raspolaganja državnom imovinom koči mogućnost da se korištenjem državnog puni kasa njihovih separatističkih nastojanja.

Moguća rješenja

Predstavnici američke administracije već su napravili krug po državnim institucijama te se sa predstavnicima vlasti razgovaralo o problematici državne imovine.

Navodno se insistira da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt bude taj koji će napraviti iskorak i nametnuti zakon o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, što je tema o kojoj OHR već dugo godina raspravlja sa predstavnicima akademske zajednice te političarima, no tome se prije svega protivi Njemačka.

Osim nje još neke članice PIC-a (Vijeće za provedbu mira) generalno su protiv djelovanja Schmidta te se samo čeka da on napusti poziciju visokog predstavnika.

Mogućnost da se konačno usvoji zakon o državnoj imovini Bosne i Hercegovina u Parlamentu BiH također se doživljava dvostruko. Ukoliko bi se konačno taj zakon usvojio na pozitivan način, te se u njega inkorporirale sve odluke Ustavnog suda BiH pa čak i ostavio prostor da se napravi revizija upisa vlasništva kako bi se poništilo djelovanje svih nivoa vlasti koji su sebi ipak ranije davali za pravo da prisvajaju državnu imovinu, to bi bio više nego pozitivan događaj za sve u našoj zemlji. Investicije bi bile stabilne i ne bi bilo pravne nesigurnosti ni za državu niti za razvoj.

No, ukoliko bi se kompromisno izašlo u susret vlastima u bh. entitetu RS, na način da se ne reagira na njihove prethodne postupke te da se zakon definira na način na koji to odgovara entitetima, onda bi se država našla u sivoj zoni oduzimanja elemenata državnosti pa bismo narednih dvadeset godina kao što je to slučaj sada, iz RS-a slušali hvalospjeve o entitetu kao državi te o BiH kao nekoj “državnoj zajednici”.

(Stav)

Related posts:

Avion Vlade RS-a iz Beograda stigao u Banju Luku, pretpostavlja se da je Dodik napustio letjelicu u Srbiji RAMO ISAK O MEĐUNARODNOJ POTJERNICI: “Stevandića doživljavam kao seoskog lolu, vjerujem da je sletio na livadu” Dodik tvrdi da ga hoće strpati u zatvor jer pobjeđuje na izborima: Vrag je odnio šalu Margetić pozvao Tužilaštvo BiH da naredi obdukciju tijela Slavka Aleksića UZBUNA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: Krešić piše ono što Čović ne smije izgovoriti… Milorad Dodik bi da trguje s Trumpom, ali ne mijenja retoriku: Ne bude li po mome… NEBOJŠA VUKANOVIĆ OTKRIVA PAKLENI PLAN: “Dolazak Aleksandra Vučića na otvarenje bolnice u Trebinju je trik da se sačuva…” Hoće li zloglasni Mladićev kasapin i zločinac Krstić preostalu kaznu zatvora služiti u BiH: To je jedini način da mu sudi Sud BiH po optužnici Tužilaštva MUJANOVIĆ NEMA DILEMU: “Američki dogovor s Dodikom je…” MAGAZINOVIĆ O DENISU BEĆIROVIĆU: “Primjer odgovornog, efikasnog i vrijednog nadstranačkog djelovanja”

Powered by YARPP.

Južna interkonekcija: Državnost na testu investicija – ko će presjeći politički čvor