U utorak navečer, u vjetrovitom Castel Gandolfu, postavio sam pitanje papi Leu XIV. Dok rat na Bliskom istoku potencijalno eskalira, želio sam znati ima li poruku za predsjednika Donalda Trumpa i druge lidere Sjedinjenih Država i Izraela.
Njegov odgovor je bio rječit. Prvi američki papa govorio je na engleskom jeziku i rekao kako se nada da će Trump pronaći „izlaznu strategiju“ (off-ramp) za okončanje rata s Iranom. Pozvao je na prekid nasilja i na to da lideri počnu pregovarati.
Rijetkost je da pape po imenu spominju svjetske vođe, a ovo je jedan od prvih puta da je Leo javno spomenuo Trumpa. Njegov odgovor ukazuje na to koliko ga rat teško pogađa, a govorio je jezikom koji će se čuti i razumjeti u Bijeloj kući.
Kontrast dvojice lidera
Ovo je u oštar kontrast stavilo razliku između dvojice trenutno najvidljivijih američkih lidera na svjetskoj sceni. Na jednoj strani je papa Leo, u Chicagu rođeni avgustinski fratar, poznat kao nježan i povučen karakter. Na drugoj je predsjednik Trump, sveprisutna figura i disruptor globalne politike.
Dok Leo nije konfrontacijski papa, on sve češće govori protiv američko-izraelskog rata s Iranom. Čini to dok Pete Hegseth, američki ministar odbrane, uokviruje ratne napore kao božanski podržane, koristeći čak i citate iz pisama kao opravdanje.
„Ruke pune krvi“
Leo se usprotivio ovoj ideji. „Isus je Kralj mira, koji odbacuje rat, kojeg niko ne može koristiti da opravda rat“, rekao je na Cvjetnu nedjelju. „On ne sluša molitve onih koji vode rat, već ih odbacuje.“ Poput Hegsetha, i Leo je citirao Sveto pismo, ali u njegovom slučaju kako bi poručio da oni koji vode rat imaju ruke „pune krvi“.
Kardinal Robert McElroy, nadbiskup Washingtona, dodao je za CNN: „Mislim da papa Leo poručuje da trebamo biti oprezni s trijumfalističkom pretpostavkom da je Bog na našoj strani čak i u ratu koji je moralno nelegitiman.“ McElroy ne vjeruje da rat u Iranu ispunjava kriterije katoličkog učenja o „pravednom ratu“.
Odjeci Ivana Pavla II
Izbor kardinala Roberta Prevosta (papa Leo XIV) na konklavi 2025. godine, nakon smrti pape Franje, prekinuo je trend da Amerikanac ne može biti papa dok su SAD dominantna sila. Njegov izbor ima odjeke izbora pape Ivana Pavla II 1978. godine. Neki vide paralele između protivljenja Ivana Pavla II ratu u Iraku 2003. godine i onoga što Leo danas govori o Iranu.
Sohrab Ahmari, konzervativni iransko-američki kolumnista, opisao je rat kao „očigledno nepravedan“ i napomenuo da se papina upozorenja ignorišu, dok neki katolički podržavaoci Trumpa pokušavaju „zamagliti“ Leovo učenje.
U dobi od 70 godina, Leo ima vrijeme na svojoj strani, a njegov pontifikat će vjerovatno nadživjeti trenutnu američku administraciju. Kako se približava prva godišnjica njegovog izbora, on izranja kao nježan, ali čvrst glas u turbulentnim vremenima.
(Raport)










