S očekivanim odlaskom Barnee i imenovanjem Gofmana, Netanyahu će praktično biti posljednji visoki izraelski zvaničnik koji je još uvijek na funkciji od 7. oktobra 2023.

 

 

 

Novi direktor izraelske obavještajne agencije Mossad vjerovao je da bi rat s Iranom mogao izazvati brzi kolaps režima, prema navodima tri izraelska izvora upoznata s unutrašnjim konsultacijama, što je procjena koja se nije obistinila ni nakon više od 40 dana borbi.

 

 

Roman Gofman, koji trenutno obavlja funkciju vojnog sekretara premijera Benjamina Netanyahua, rekao je izraelskom lideru tokom sastanaka o planiranju da bi iranski režim mogao biti srušen. To je stav koji dijeli i agencija koju će voditi, a koji se pokazao pretjerano optimističnim.

 

 

Gofman bi dužnost trebao preuzeti u junu na petogodišnji mandat, zamijenivši Davida Barneu, koji je također vjerovao da bi rat mogao srušiti Islamsku Republiku.

 

 

Barnea, koji vodi Mossad od 2021. godine, odigrao je ključnu savjetodavnu ulogu u pripremi za američko-izraelski napad na Iran 28. februara kojim je započeo rat, navode dva izraelska sigurnosna izvora. New York Times je izvijestio da je Barnea predložio Netanyahuu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu ideju da bi atentati na iranske lidere, praćeni nizom operacija vođenih obavještajnim podacima, mogli mobilizirati iransku opoziciju i izazvati proteste, nerede i činove otpora koji bi doveli do sloma režima.

 

 

Stav Mossada bio je da je promjena režima vjerovatan ishod i da oni to mogu ostvariti – rekao je jedan od izraelskih sigurnosnih izvora za CNN.

 

 

Izraelske odbrambene snage (IDF) imale su rezerve i bile su suptilnije u svojim ciljevima, dodao je izvor, zalažući se umjesto toga za slabljenje režima i stvaranje uvjeta za narodnu pobunu.

 

 

Mossad je dao niz obećanja koja nije ispunio – rekao je izvor.

 

 

Ubistvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u početnom talasu napada i naknadno američko-izraelsko uništavanje iranske vojne i vladine infrastrukture do sada nisu donijeli nikakve značajnije promjene u vodstvu Teherana niti u njegovim tvrdokornim stavovima. Vjeruje se da je novi vrhovni vođa, sin ubijenog vladara, još radikalniji od svog oca i bliskiji iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC).

 

 

Barnea je, u svojoj prvoj javnoj izjavi od početka rata, rekao da je izraelska misija u Iranu nepotpuna.

 

 

Svakako smo planirali da se naša kampanja nastavi i manifestira čak i u periodu nakon napada u Teheranu. Naša obaveza će biti ispunjena tek kada se smijeni ekstremistički režim – rekao je u utorak povodom izraelskog Dana sjećanja na Holokaust.

 

 

Teško ranjen 7. oktobra

 

 

Gofman je rođen u Bjelorusiji, a u Izrael je imigrirao s 14 godina. Proveo je više od tri decenije u Oklopnom korpusu Izraelskih odbrambenih snaga, obavljajući brojne dužnosti na prvoj liniji fronta i na komandnim pozicijama.

 

 

Teško je ranjen u 7. oktobra 2023. godine, kada je došlo do obračuna Hamasa i Izraela. Od oporavka služi kao Netanyahuov glavni vojni pomoćnik i bio je uključen u sve ključne strateške i operativne odluke u regiji tokom protekle dvije godine, uključujući Iran, Liban, Gazu i Siriju. Kao govornik ruskog jezika, on je također Netanyahuova glavna osoba za kontakt s Kremljom.

 

 

Premijer je u decembru objavio kako namjerava da imenuje Gofmana u Mossad, izabravši ga među kandidatima unutar same obavještajne agencije. Iako to u Izraelu nije nečuveno, ipak je neobično izabrati šefa špijuna iz vojske, a ne iz redova same agencije.

 

 

Kada je Netanyahu imenovao Gofmana, opisao ga je kao “izvanrednog, hrabrog i kreativnog oficira koji je tokom cijelog rata pokazao nekonvencionalno razmišljanje i impresivnu snalažljivost”.

 

 

Iskusni odbrambeni analitičar Amir Oren rekao je za CNN da Gofman ima malo ili nimalo iskustva u specijaliziranim vještinama potrebnim za Mossad, uključujući prikupljanje obavještajnih podataka, specijalne operacije i saradnju s drugim špijunskim agencijama. Oren je te vještine opisao kao nešto “u čemu neko mora biti usavršen godinama, a vjerovatno i decenijama, prije nego što se usudi komandovati drugima”.

 

 

Umjesto toga, Oren tvrdi da je Gofman, za kojeg se zna da ne govori engleski jezik, odabran zbog svoje lojalnosti Netanyahuu.

 

 

Postoji jednoglasna ocjena aktivnih vojnih i sigurnosnih stručnjaka, kao i veterana, da ova imenovanja nisu bila namijenjena sigurnosti Izraela, već ličnoj i političkoj pomoći Netanyahuu – rekao je Oren.

 

 

Međutim, proces Gofmanovog imenovanja odlagan je mjesecima zbog kontroverze proizašle iz incidenta iz 2022. godine, u kojem je Gofman, tadašnji komandant regionalne divizije IDF-a, navodno koristio tinejdžera za objavljivanje povjerljivih informacija u sklopu online operacije utjecaja. Tinejdžera su kasnije sigurnosne službe dugo držale u pritvoru i optužile za objavljivanje povjerljivog materijala, sve dok optužnica nije odbačena nakon što je otkriveno da je njegova aktivnost bila odobrena.

 

 

List Times of Israel citirao je Gofmana koji je rekao da u to vrijeme nije bio svjestan starosne dobi te osobe, te da je samo naredio da mu se daju neklasificirane informacije.

 

 

Tinejdžer, koji sada ima 21 godinu, postao je jedan od najglasnijih Gofmanovih kritičara i žalio se Vrhovnom sudu protiv njegovog imenovanja.

 

 

CNN je kontaktirao Gofmana za komentar putem Ureda izraelskog premijera i IDF-a.

 

 

Gofmanovo imenovanje odražava širi Netanyahuov napor da preoblikuje izraelski sigurnosni establišment nakon napada 7. oktobra, koji se smatraju najvećim sigurnosnim neuspjehom u historiji Izraela. Od tada je gotovo cijeli vrh sigurnosnog vodstva zemlje podnio ostavke, smijenjen ili je došao do kraja mandata, uključujući ministra odbrane, načelnika Generalštaba IDF-a, te direktore vojne obavještajne službe i Shin Beta.

 

 

S očekivanim odlaskom Barnee i imenovanjem Gofmana, Netanyahu će praktično biti posljednji visoki izraelski zvaničnik koji je još uvijek na funkciji od 7. oktobra 2023. godine.

 

(Stav)

Roman Gofman, novi šef Mossada: Netanyahuov lojalista bez obavještajnog iskustva