Zanimljivo je da su irski, slovenački i španski ministri, kao i rezolucija holandskog parlamenta, naveli izraelsko uvođenje smrtne kazne isključivo za Palestince kao glavni motiv za djelovanje EU.

 

 

 

Najmanje pet ministara vanjskih poslova Evropske unije ove će sedmice pozvati na uvođenje sankcija Izraelu, navodeći kao glavni razlog za taj potez mogućnost onoga što humanitarne grupe nazivaju “vješanjima aparthejda”.

 

 

Irski, slovenački i španski ministri predvodit će ovu inicijativu na sastanku ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu u utorak, 21. aprila, kako su naveli u pismu upućenom u petak.

 

 

Belgijski ministar također namjerava istupiti, dok su holandski zastupnici zadužili svog ministra da učini isto.

 

 

Danska, Finska, Luksemburg, Malta, Portugal i Švedska vjerovatno će ih podržati, s obzirom na njihove dosadašnje stavove.

 

 

Francuski i italijanski ministri spremni su kritizirati Izrael.

 

 

Zvaničnik francuskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da “ne može isključiti” buduće sankcije EU, dok je italijanski zvaničnik rekao da njihovo ministarstvo “ozbiljno” razmatra ove sankcije uoči sastanka u Luksemburgu.

 

 

To je više od polovine svih članica EU27, što ukazuje na to koja će tema dominirati raspravom u utorak.

 

 

Njemačka, u kojoj desni centar i dalje podržava Izrael, mogla bi reći da prekid vatre u Libanu znači da sankcije trebaju ostati “na stolu”, što je zajednički stav EU od septembra 2025. godine.

 

 

Ministri baltičkih država, Bugarske, Poljske i Rumunije skloniji su suzdržanosti prema Izraelu kako bi fokus ostao na Rusiji.

 

 

Kipar i Grčka također su oprezni u izjavama o Bliskom istoku zbog geopolitičkih složenosti u istočnom Mediteranu.

 

 

Međutim, proizraelski mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto ne ide u Luksemburg nakon što je njegova stranka izgubila na izborima.

 

 

To ostavlja češkog ministra Petra Macinku kao jedinog tvrdokornog branitelja Izraela na sjednici Vijeća EU u utorak.

 

 

Nikada neće biti glasanja kvalificiranom većinom (QMV) u EU u korist suspenzije trgovinskih povlastica u Sporazumu o pridruživanju između EU i Izraela, vrijednom oko milijardu eura godišnje, osim ako se Njemačka i Italija ne okrenu protiv Izraela. To bi označilo historijsku prekretnicu u odnosima s jevrejskom državom od Drugog svjetskog rata.

 

 

Zanimljivo je da su irski, slovenački i španski ministri, kao i rezolucija holandskog parlamenta, naveli izraelsko uvođenje smrtne kazne isključivo za Palestince kao glavni motiv za djelovanje EU.

 

 

Vješanja se mogu činiti kao simbolično pitanje u poređenju s onim što je stručnjak UN-a za Izrael nazvao “genocidom” u Gazi, de facto aneksijom Zapadne obale i okupacijom južnog Libana.

 

 

Ali, prema grčkom paradoksu Zenonove gomile, pitanje glasi koliko kamenčića čini gomilu.

 

 

Sudeći prema broju glasova za razgovore u Luksemburgu, čini se da u EU već postoji moralna većina.

 

 

Kada simboli, poput aveti budućih pogubljenja Arapa, dobiju toliku važnost u međunarodnim poslovima, to bi moglo značiti da je EU udaljena samo jedan “kamenčić” od političke većine (QMV) – bilo da je to još jedna značka na reveru koju nosi izraelski zastupnik, uvreda na račun Holokausta od izraelskog ministra na platformi X, ili novi masakr u Libanu.

 

 

Ako bi EU ikada povukla potez u vezi s trgovinom s Izraelom, što je njeno najjače oružje, to bi otvorilo put nizu manjih mjera, poput ukidanja naučnih grantova ili zabrane izdavanja viza ekstremnim izraelskim naseljenicima.

 

 

U međuvremenu, u Luksemburgu će se slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanar naći u još većoj izolaciji po pitanju Rusije nego što će Macinka biti po pitanju Izraela.

 

 

Zbog odsustva proruskog mađarskog ministra Szijjartoa, preostalih 25 članica EU usprotivit će se slovačkom vetu na 20. krug sankcija Rusiji.

 

 

– Ako se naftovod Družba (iz Rusije u Slovačku) ne pusti ponovno u rad i ako se razmatra odobrenje 20. paketa sankcija, nećemo ga odobriti jer nemamo drugih instrumenata kojima bismo prisilili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Evropsku komisiju da obnove rad naftovoda – rekao je Blanar u parlamentu u Bratislavi prošlog četvrtka.

 

 

Mađarski veto bi de jure mogao ostati na snazi još desetak dana, dok nova vlada u Budimpešti ne preuzme dužnost.

 

 

Ipak, Blanarove izjave o Družbi čine se kao povlačenje od dosadašnjeg proruskog pristupa, s obzirom na to da su i Zelenski i Komisija ranije potvrdili da će naftovod biti operativan do maja, piše  EUobserver.

 

(Stav)

Nova mapa utjecaja u EU: Kako su Irska, Slovenija i Španija pokrenule oluju protiv Izraela