Terminal na Krku nema slobodnog plina narednih 13 godina dok BiH radi Južnu interkonekciju

Bez obzira na sva pitanja u vezi sa projektom Južne interkonekcije za koja javnosti nisu ponuđeni odgovori, pored neriješenog pitanja državne imovine ili nepoštivanje obaveza Trećeg energetskog paketa, dolazimo do još jednog krucijalnog izazova – nabavke plina.

Dvije su informacije u vezi Južne interkonekcije sada važne javnosti, nakon što je okončana zakonodavna procedura vezana za taj međudržavni projekat. Jedna se tiče mogućnosti izbora distributera ukapljenog plina za Južnu interkonekciju, a druga samom mogućnošću da se plin nabavlja za potrebe Bosne i Hercegovine.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) nadležna je za donošenje dozvola za rad, odnosno licencu za trgovanje ukapljenim plinom. FERK donosi konačnu odluku o podnesenom zahjevu za izdavanje dozvole nakon sprovedenog postupka, rješavajući po zahtjevu podnosioca. U bh. javnosti već su se mogle čuti spekulacije o tome da bi Aluminij Mostar, kompanija u vlasništvu kontroverznog Amira Gross Kabirija mogla podnijeti zahtjev da postane jedan od distirbutera ukapljenog plina u Bosni i Hercegovini.

O tome je za Stav govorio Almir Bečarević, nekadašnji ministar u Vladi Kantona Sarajevo i bivši direktor BH Gasa.

Prema sadašnjim zakonima to ne bi trebao biti problem jer imate zakon gdje je FERK zadužen za izdavanje dozvola. To je ova federalna Vlada predložila i ne znam da li znaju šta su predlagali. Tačno piše za šta je regulator nadležan. Svako ko se javi, ne mislim na gospodina Kabirija nego na bilo koga, to je regluisano. Dozvolu izdaje FERK – kazao je.

Istakao je da se u javnom prostoru govori da je za te poslove nadležan samo Energoinvest, ali da on radi po uredbi, dok je u slučaju FERK-a i izdavanja dozvola to dio zakonodavne odredbe koja je pravno viši akt.

Što je posebno bitno, imate pismo od gospodina Sorece koje je uputio Vijeću ministara i Vladi FBiH gdje se upravo poziva na pravo slobodne trgovine, odnosno da ne možete vi nekome zabraniti da se bavi određenom djelatnošču. Kod nas još uvijek nije otvoreno tržitšte gasa, ali će biti sa Južnom interkonekcijom, a glavni uslov i ono što EU traži je da je trgovina slobodna – naglašava Bečarević.

Podsjetimo da je Kabirijeva kompanija potpisala memorandum u Sjedinjenim Američkim Državama o opskrbi ukapljenim prirodnim plinom prije dva mjeseca. Ukapljeni plin Kabirijevoj kompaniji isporučivat će kompanija Venture Global Commodities, preko plinovoda Južna interkonekcija.

FERK je trenutno pod kontrolom HDZ-a, stranke koja je bliska Kabiriju te bi mu ta kompanija prema tvrdanjama pojedinih stručnjaka, mogla omogućiti da postane distributer plina. Na pitanje da li će HDZ pomoći Kabiriju, Bečarević odgovara:

– Pomogao ili ne pomogao, zakon je tako omogućio –

Dakle, aktuelna Vlada Federacije BiH je zakonodavnim rješenjem omogućila da HDZ-ovi kadrovi mogu pomoći svakome ko im je blizak da uđe u energetsku igru.

Drugi problem sa Južnom interkonekcijom je kapacitet teminala na Krku.

Kapacitet terminala sa kojega bi plin za BiH bio poslan putem Južne interkonkecje navodno je već zakupljen i to za narednih 13 godina. Planirano je proširenje kapaciteta terminala, ali će to omogućiti dostupnost samo male količine plina i morat će se zakupiti odmah jer bi naša zemlja u suprotnom ostala bez gasa u narednih 15 godina.

Kapacitet terminala na Krku je bilo 2,9 milijardi kubika i proširen je na preko 6 milijardi. Kapacitet Plinacro-a nije mogao preuzeti u svoj sistem ovaj dodatni kapacitet i Plinacro sada završava projekat proširenja transportnog sistema kako bi mogao sve preuzeti. Za to vrijeme i sa onim sa čim je Plinacro raspolagao, a to je preko 3,5 milijardi kubika je rasprodan, dakle ne samo bazni kapacitet nego i dodatni dio – , ističe Bečarević.

Male količine gasa mogu biti dostupne kupujući zalihe plina od preprodavača, ali se radi o nedovoljnim količinama. Stoga se oni koji se odluče za ozbiljniji pristup projektima poput onoga Južne interkonekcije bave činjenicom da se spremnici skladišta ukapljenog plina na Krku unaprijed zakupe nakon objave javnog poziva.

Nije kasno da kad bude ovaj zadnji raspisan javni poziv rasprodaje kapaciteta se neko prijavi, svako se može javiti i zakupiti kapacitet. Da li će doći do ovoga o čemu vi govorite – vrlo lako, jer trenutno je još zainteresovanih iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije. Svi čekaju punu mogućnost Plinacro-a i taj raspis da bi kupili kapacitete – naglašava.

Ukoliko se niko ko planira uvoziti ukapljeni plin kroz projekat Južne interkonekcije iz BiH na ovaj tender ne javi, jedina opcija za narednu deceniju ostaje kupovina male količine plina koja će biti dostupna od preprodajnih kapaciteta koji su puno skuplji, a nema naznaka da li će se ponovno širiti kapacitet terminala na Krku u narednim godinama. Na aukcije kompanije Plinacro ulazi se sa ozbiljnim depozitima, velikim novačnim sumama koje se moraju odmah platiti. Posljednji javni poziv bio je raspisan u januaru ove godine. Oni koji u našoj zemlji trenutno čine vlast, o tome ništa ne znaju.

(Stav)