Ruski dronovi zabijali su se u skladišta u američkom vlasništvu jedan za drugim. Svaki je svoj dolazak najavio jezivim zavijanjem, a potom su uslijedile eksplozije koje su razdirale golemi žitni terminal u južnoj Ukrajini i osvjetljavale noćno nebo. Sedam dronova u tri minute.

 

 

 

Meta je, prema snimci napada iz sredine aprila koju je zabilježio jedan vozač kamiona, bio američki poljoprivredni div Cargill.

 

 

“Ovo je ludost”, ponavlja vozač na snimci koju je nabavio i verificirao The New York Times.

 

 

Taj je napad samo jedan u nizu ruskih udara na velike američke kompanije koji traju od prošlog ljeta, a mete su bili i pogoni povezani s Coca-Colom, Boeingom, proizvođačem grickalica Mondelez i duhanskim divom Philip Morrisom.

 

 

Korporacije su uglavnom izbjegavale javno govoriti o tim napadima, pazeći da ne prestraše ulagače i osiguravatelje. Iako je Ukrajina otkrila nekoliko napada na američku imovinu, o udarima na Cargill i Coca-Colu do sada se nije izvještavalo, piše The New York Times.

 

 

Cilj je otjerati američke investitore

 

 

Ruski motivi za gađanje američkih firmi nisu sasvim jasni. Neki ukrajinski poduzetnici kažu da su napadi dio šire kampanje usmjerene na sve vrste imovine, bez obzira na nacionalnost vlasnika, s ciljem gušenja privrede.

 

 

Drugi vide konkretniji cilj: odvraćanje američkih ulaganja upravo u trenutku kada Kijev pokušava produbiti poslovne veze s Bijelom kućom koja insistira na sklapanju poslova.

 

 

Firme su potiho izrazile zabrinutost američkim dužnosnicima zbog, kako kažu, namjerne i sve jače kampanje protiv američkih poslovnih interesa u Ukrajini. Bijela kuća je, uprkos obećanju da će braniti američke komercijalne interese u inostranstvu, ostala suzdržana.

 

 

Trumpova administracija nije osudila nijedan od napada koje je Ukrajina ove godine javno objavila. Nakon što su američki diplomati u Kijevu te ukrajinski poslovni krugovi i dužnosnici upozorili na napade, administracija je ponudila odgovor koji se svodio na tek puko primanje na znanje, tvrde tri osobe upoznate s tim razgovorima koje je citirao The New York Times.

 

 

Dvostruka mjerila Bijele kuće

 

 

Istovremeno, Washington je poručio Kijevu da se suzdrži od napada na ruski naftni terminal na Crnom moru preko kojeg se izvozi nafta iz kazaških polja u kojima američke firme imaju udjele.

 

 

Te je informacije potvrdila ukrajinska ambasadorica u SAD-u Olga Stefanišina.

 

 

Ovakav kontrast potaknuo je optužbe o dvostrukim mjerilima Trumpove administracije u vođenju rata. To se nadovezuje na višekratne pritiske predsjednika Trumpa na Ukrajinu da prihvati nepovoljne uslove za okončanje rata, dok se istovremeno žmiri na odbijanje Moskve da učini bilo kakve ustupke.

 

 

Glasnogovornik State Departmenta izjavio je da je Washington “pozvao obje strane da se suzdrže od gađanja američkih poslovnih interesa”.

 

 

Glasnogovornica Bijele kuće nije odgovorila na konkretna pitanja, poručivši samo da Trump i njegov tim “jako naporno rade na okončanju rata između Rusije i Ukrajine”.

 

 

Senatori potvrdili namjerno ciljanje

 

 

U februaru su predstavnici nekoliko američkih firmi, uključujući Coca-Colu, Cargill i Bunge, razgovarali s dvostranačkom skupinom američkih senatora koji su posjetili Ukrajinu.

 

 

“Slušajući nekoliko njih, rekli su kako vjeruju da ih se namjerno gađa”, izjavila je u telefonskom intervjuu senatorica Jeanne Shaheen, najviše pozicionirana demokratkinja u Odboru za vanjske poslove.

 

 

Andy Hunder, šef Američke trgovačke komore u Ukrajini, kaže da Rusi “šalju te rakete i dronove u nadi da će zaustaviti dolazak američkog biznisa u Ukrajinu”.

 

 

Prisutnost američkih firmi u zemlji je skromna, oko 120 poduzeća, ali tu su veliki brendovi poput McDonald'sa i Coca-Cole, kao i svi glavni američki trgovci žitom.

 

 

Mnoge su firme pretrpjele gubitke još u prvim sedmicama invazije 2022. godine. U mjestu Velika Dimerka ruski su vojnici tada opljačkali punionicu u djelomičnom vlasništvu Coca-Cole, kradući, između ostalog, boce viskija Jack Daniel's. Nakon što su vojnici viđeni kako pijani slave na ulicama, mještani su se šalili da je upravo viski pomogao zaustaviti rusko napredovanje.

 

 

Fokus napada na Coca-Coli

 

 

Nakon što su ruske trupe potisnute, punionica je nastavila s radom u maju 2022. Sljedeće tri godine radila je bez incidenata, kao i većina američkih firmi.

 

 

“Ne sjećam se da je Rusija specifično ciljala američke firme prije 2025. godine”, rekao je Jim O’Brien, koji je do januara ove godine služio kao pomoćnik državnog tajnika za evropska pitanja.

 

 

Sve se promijenilo prošlog ljeta. Sredinom juna oštećen je Boeingov pogon u Kijevu.

 

 

Dva mjeseca kasnije, ruski krstareći projektili pogodili su fabriku Flex Ltd., američkog proizvođača elektronike u zapadnoj Ukrajini, stotinama kilometara od fronta. Trump je tada novinarima rekao da “nije sretan” zbog napada, ali Rusija nije prestala.

 

 

Možda najsimboličniji napad bio je onaj na punionicu Coca-Cole. Fabriku okruženu poljima teško je promašiti; dva vodotornja na ulazu obojena su u crveno s prepoznatljivim bijelim logotipom.

 

 

Krajem prošle godine ruski dron pogodio je pogon, a nekoliko mjeseci kasnije ukrajinska odbrana srušila je još jedan dok se približavao fabrici. Treći je pogodio obližnju solarnu elektranu. Za gradonačelnika Velike Dimerke nema sumnje: “Ciljali su baš Coca-Colu.”

 

 

Intenziviranje udara u 2026. godini

 

 

Ulaskom u 2026. godinu napadi su se intenzivirali.

 

 

U samo četiri sedmice pogođeni su pogoni firmi Bunge, Philip Morris i Mondelez. Nekoliko ukrajinskih poduzetnika primijetilo je da su udari postali učestaliji upravo kada je Ukrajina prošle godine počela produbljivati ekonomske veze sa SAD-om.

 

 

Prošlog proljeća Kijev i Washington potpisali su sporazum koji SAD-u daje povlašteni pristup ulaganjima u ukrajinski energetski sektor. U januaru je ukrajinska vlada dodijelila ugovor za iskopavanje litija firmi u vlasništvu Trumpovog prijatelja milijardera i firmi u djelomičnom vlasništvu američke vlade. Udari bi trebali potkopati taj pristup tako da “američke fabrike, skladišta i uredi izgledaju kao neprihvatljiv rizik”, pojašnjavaju stručnjaci za The New York Times.

 

 

Opasan presedan kroz šutnju

 

 

Javno alarmiranje o tim napadima pokazalo se osjetljivim pitanjem. Neke firme odbijaju priznati da su napadnute jer se boje panike među dioničarima. Neke i dalje posluju u Rusiji uprkos ratu, što dodatno komplicira sliku. Ukrajina pak ne želi previše isticati te udare kako ne bi pojačala imidž zemlje kao rizičnog mjesta za poslovanje.

 

 

Senatorica Shaheen potpisala je rezoluciju kojom se osuđuje “specifično ciljanje američkih firmi”, ali ističe da je odgovor Trumpove administracije bio – ništa. “Samo šutnja”, kaže senatorica. Washington nije javno reagovao na udare na Bunge, Mondelez i Philip Morris.

 

 

Oleksandr Romanišin, bivši zamjenik ukrajinskog ministra privrede, kaže da je američki odgovor važan i za sam SAD. Ili će Washington poslati jasan signal da će američke firme biti zaštićene, ili će tiho prihvatiti presedan koji će drugi autoritarni režimi pažljivo proučiti: da možete nekažnjeno napadati firme povezane sa SAD-om.

 

(Raport)

Ruski udari na američke kompanije u Ukrajini sve brutalniji: Washington bez konkretne reakcije