Iransko zatvaranje Hormuškog moreuza pokazalo se efikasnim i potencijalnim sredstvom odvraćanja od daljnjih napada.

 

 

 

Rat koji je 28. februara započeo masovnom izraelsko-američkom kampanjom bombardovanja Irana potresao je cijeli Bliski istok, nanijevši ogromnu štetu infrastrukturi i privredama te iz temelja promijenivši dosadašnje pretpostavke o regionalnoj sigurnosti. Na drugom glavnom ratištu, Izrael je u martu pokrenuo kopnenu invaziju i bombardovanje Libana u potjeri za borcima Hezbollaha, nakon što je ta oružana grupa ispalila rakete preko granice u znak solidarnosti s Iranom, piše Reuters.

 

 

Iran

 

U napadima su ubijeni vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei te niz visokih zvaničnika i generala, ali čini se da je vladajući sistem jednako čvrst kao i prije. Hameneija je naslijedio njegov sin, a Revolucionarna garda postala je moćnija nego ikad.

 

 

Hiljade Iranaca ubijene su tokom šest sedmica nemilosrdnih američko-izraelskih zračnih napada, uključujući desetine djece u školi pogođenoj prvog dana rata. Iako je sukob izbio samo nekoliko sedmica nakon što su vlasti ubile hiljade demonstranata kako bi ugušile narodni ustanak, od tada je bilo malo znakova organiziranog domaćeg otpora.

 

 

Iransko zatvaranje Hormuškog moreuza pokazalo se efikasnim i potencijalnim sredstvom odvraćanja od daljnjih napada. Vjeruje se da Iran još posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranija, čijeg se odricanja SAD odrekao.

 

 

Ipak, američko-izraelski napadi i blokada iranskih luka prouzrokovali su ogromnu štetu, prijeteći katastrofom za iransku privredu i potičući mogućnost daljnjih unutrašnjih nemira. Iranski napadi na zaljevske države i kontinuirani izraelski udari na libanski Hezbollah mogli bi Teheran dodatno izolirati u široj regiji.

 

 

Izrael

 

Izraelska vojska postigla je niz uspjeha u napadima na visoke iranske komandante i vojne objekte te u obaranju većine iranskih projektila, iako su neki ipak pogodili ciljeve.

 

 

Međutim, prvobitni ratni ciljevi daleko su od ostvarenja: Islamska Republika i dalje opstaje, njeni arsenali dalekometnih balističkih projektila i dronova i dalje su prijetnja Izraelu, a nuklearni program moguće je obnoviti.

 

 

U Libanu je Izrael nanio teške gubitke Hezbollahu i stvorio tampon-zonu na libanskoj teritoriji. Tu strategiju smatra ključnom za zaštitu svojih granica, ali ona bi mogla dovesti do dugotrajne okupacije s malim izgledima za trajni mir.

 

 

Nakon međunarodnih kritika zbog razornog sukoba u Gazi, izraelska odluka da pokrene rat koji je pogodio globalnu privredu mogla bi ugroziti odnose s ključnim zapadnim saveznicima.

 

 

Liban

 

S hiljadama ubijenih, Liban je pretrpio više štete i veće gubitke od bilo koje druge zemlje. Izraelski napad u početku je protjerao četvrtinu stanovništva iz njihovih domova. Iako su se neki uspjeli vratiti, veliki dijelovi juga ostaju depopulirani i u izraelskim rukama.

 

 

Uprkos primirju dogovorenom u aprilu, Izrael nastavlja s zračnim napadima širom Libana, a izraelske snage sravnile su sa zemljom cijela sela na jugu. Sjedinjene Države i Izrael pojačali su pritisak na vladu da razoruža Hezbollah, koji podržava Iran.

 

 

Takav potez mogao bi produbiti sektaške podjele u zemlji koja još nosi duboke ožiljke građanskog rata od 1975. do 1990. Hezbollah ima duboke korijene među libanskim šijitima, dok mu neki pripadnici drugih zajednica zamjeraju što je zemlju ponovno uvukao u rat.

 

 

Ujedinjeni Arapski Emirati

 

Iranski napadi na zaljevske države, kao odgovor na američko-izraelske udare, ciljali su UAE više nego komšije, pogađajući civilnu infrastrukturu i energetska postrojenja. UAE je odgovorio jačanjem veza sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, s kojim je normalizirao odnose Abrahamovim sporazumom 2020. godine, te se zalagao za oštar stav u svim mirovnim pregovorima s Iranom.

 

 

Za razliku od nekoliko zaljevskih zemalja, UAE ima naftovod koji mu omogućuje da dio izvoza nafte preusmjeri oko blokiranog Hormuškog moreuza, što ga čini otpornijim na dugotrajne poremećaje. Međutim, rat prijeti ozbiljnim narušavanjem njegove uloge globalnog privrednog centra koje nudi sigurnost i lakoću poslovanja u regiji.

 

 

Saudijska Arabija

 

Kao najveća, najbogatija i najmoćnija zaljevska monarhija, Saudijska Arabija ima naftovod koji joj omogućuje izvoz većine nafte preko Crvenog mora. To joj dopušta da profitira od visokih cijena i nadoknadi gubitak pošiljki blokiranih u Hormuškom moreuzu. Ipak, dugoročna ekonomska šteta od rata mogla bi dodatno potkopati veoma ambiciozne privredne planove.

 

 

Katar

 

Uprkos izgradnji mostova s ​​Teheranom, Katar nema izvoznu rutu oko moreuza i morao je zaustaviti proizvodnju ukapljenog prirodnog plina koji je njegov glavni izvor bogatstva. Nakon što je Izrael napao iranske energetske ciljeve, Katar je pretrpio jedan od najštetnijih iranskih napada kao odgovor, pogodio je svoja plinska postrojenja Sjevernog polja, čija će popravka zahtijevati godine rada.

 

 

Poput drugih zaljevskih država, zemlja koja je domaćin najveće američke zračne baze na Bliskom istoku suočit će se s dilemom oko regionalne sigurnosne politike kada se prašina slegne, posebno ako Iran pokuša proširiti svoju kontrolu nad Hormuškim moreuzom.

 

 

Jemen

 

S Iranom povezana grupa Huti koja kontrolira glavni grad Jemena i najnaseljenija područja gotovo je u potpunosti ostala izvan sukoba, uprkos strahovima da bi to moglo pojačati iransko zatvaranje Hormuškog moreuza pucanjem na brodove u ušću Crvenog mora – drugoj pomorskoj uskoj tački regije.

 

 

Razlog za komparativnu suzdržanost Huta nije preciziran, a njihov stav bi se mogao promijeniti. Međutim, manje je blizak Iranu nego libanski Hezbollah i čini se da je fokusiran na prekid vatre u dugotrajnom građanskom ratu u Jemenu s frakcijama koje podržava bivši ljuti neprijatelj Saudijska Arabija.

 

 

Irak

 

Iako je fizička šteta ograničena, uprkos napadima na iračke naftne projekte, ekonomski utjecaj će biti sumoran – većina izvoza nafte, koji predstavlja gotovo sve državne prihode, bit će prekinuta zatvaranjem Hormuškog moreuza.

 

 

Otkako je njegova vlada, kojom dominiraju šiiti, uspostavljena nakon invazije predvođene SAD-om 2003. godine, Irak je prošao težak put kao jedina zemlja u regiji koja je tako blisko povezana i sa Sjedinjenim Državama i s Iranom.

 

 

Rat je znatno otežao upravljanje tim odnosima, dok je Baghdad sve više pod pritiskom Washingtona da obuzda moćne proiranske paravojne grupe koje su postale sve agresivnije.

 

 

Kuvajt

 

Još jedan bogati proizvođač energije koji nema izlaz iz Zaljeva osim kroz Hormuški moreuz, Kuvait je doživio da su mu prihodi od izvoza pali gotovo na nulu. Iako historijski nije bio toliko agresivan u geopolitici kao Saudi Arabia, United Arab Emirates ili Qatar, ima jednako mnogo za izgubiti kao i bilo koja druga zemlja u slučaju dugotrajnog poremećaja.

 

(Raport)

Od Teherana do Bejruta: Kako je rat s Iranom uzdrmao cijeli Bliski istok