Norveški historičar upozorava: Svijet opasno podsjeća na stanje pred Prvi svjetski rat dok Kina i Rusija čekaju poteze SAD

U svom najnovijem eseju pod nazivom “Nadolazeća oluja”, ugledni norveški historičar i politolog sa Univerziteta Yale, Odd Arne Westad, povukao je zabrinjavajuće paralele između trenutnih globalnih napetosti i perioda koji je prethodio 1914. godini.

Prema njegovoj analizi, savremena Kina u međunarodnim odnosima zauzima ulogu nekadašnjeg Njemačkog Carstva, dok Sjedinjene Američke Države sve više podsjećaju na Veliku Britaniju iz tog vremena.

Komentarišući očekivanja od predstojećeg samita između Donalda Trumpa i Xi Jinpinga, Westad je istakao da ovaj susret predstavlja ogledni primjer dubokog nerazumijevanja među svjetskim vođama.

On objašnjava da lideri danas komuniciraju intenzivno, što je pozitivno, ali da, baš kao i prije 1914. godine, slabo shvataju stvarne namjere i ciljeve suprotne strane. Zbog toga se od predstojećih razgovora očekuju pomaci u sferama trgovine i tehnologije, dok će ozbiljan dijalog o širim strateškim pitanjima vjerovatno izostati.

Problem američke izolacije i opasnost od pogrešnih procjena

Westad navodi da se Sjedinjene Američke Države trenutno suočavaju sa specifičnim oblikom izolacije koja izvire iznutra, što ponovo asocira na britansko ponašanje s početka dvadesetog vijeka. Velika Britanija je tada iz faze u kojoj je upravljala globalnim zbivanjima prešla u fazu duboke nesigurnosti, povlačeći se iz interakcija sa saveznicima.

Danas to isto čine Sjedinjene Američke Države, stvarajući prostor nestabilnosti koji pažljivo posmatraju Moskva i Peking, procjenjujući snagu američkih bezbjednosnih garancija u Evropi i Aziji.

Ova situacija otvara prostor za opasne zablude o tome šta se može postići vojnim ili političkim pritiskom. Iako danas ne postoje kruti vojni savezi koji automatski uvlače države u rat nakon jednog incidenta, revizionističke sile poput Rusije i Kine sumnjaju u vjerodostojnost postojećih odbrambenih sporazuma. Westad podsjeća da su u ljeto 1914. godine evropske vlade vjerovale da će kriza na Balkanu ostati lokalizovana, sve dok odjednom cijeli svijet nije uvučen u sukob.

Kronični sukobi i kineska računica oko Tajvana

Govoreći o trenutnim ratnim žarištima u Ukrajini i Iranu, norveški historičar upozorava da ovi sukobi postaju kronični i dugutrajni. Ipak, najveća opasnost leži u njihovom potencijalu da postanu endemski i da u slučaju nekog većeg globalnog potresa postupno uvuku velike sile u direktan vojni sukob.

Kada je riječ o Tajvanu, Peking pažljivo analizira razvoj situacije u svijetu i važe svoje opcije, s obzirom na to da je ujedinjenje prioritet kineske politike. Westad zaključuje da su zbivanja oko Irana pokazala slabosti američkih spoljnih intervencija i odvukla pažnju Washingtona sa Dalekog istoka uz istovremeno trošenje zaliha municije. Iako kinesko rukovodstvo neće srljati, nepredviđeni događaji bi ih mogli gurnuti ka uvjerenju da se strateški ciljevi mogu ostvariti brzom i direktnom akcijom, što je upravo način razmišljanja koji je doveo do katastrofe 1914. godine.

(Raport)