Moguća je i katastrofa.

Nakon što je blokada Hormuškog tjesnaca polučila značajan uspjeh, Iran se okreće novoj skrivenoj arteriji svjetske ekonomije: podmorskim kablovima kroz koje teče značajan internetski i financijski promet između Europe, Azije i Perzijskog zaljeva.

Islamska Republika želi najvećim svjetskim kompanijama naplaćivati korištenje kablova koji leže na dnu Hormuškog tjesnaca, a mediji povezani s državom već su uputili određene prijetnje i poručili da bi promet mogao biti prekinut ako kompanije ne plate. Vlast u Teheranu razmatrala je prošle sedmice plan prema kojem bi mogli ciljati podmorske kablove koji povezuju arapske zemlje s Europom i Azijom, piše CNN.

‘Nametnut ćemo plaćanje za korištenje internetskih kablova‘, objavio je prošle sedmkice na X-u glasnogovornik iranske vojske Ebrahim Zolfaghari.

Kako su objavili iranski mediji, Teheran bi od kompanija poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona tražio da se pridržavaju iranskih zakona, dok bi komoanije koje upravljaju podmorskim kablovima morale plaćati licencu za prolazak kablova, a prava na popravke i održavanje bila bi dodijeljena isključivo iranskim kompanijama.

Neke od tih kompanija ulagale su u kablove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac i Perzijski zaljev, no nije jasno prolaze li ti kablovi kroz iranske teritorijalne vode.

Također, s obzirom na to da je kompanijama zbog američkih sankcija strogo zabranjeno vršiti plaćanja Iranu, nije poznato kako bi se tehnološke gigante uopće moglo prisiliti na poštovanje takvih pravila.

No Teheran, čini se, misli ozbiljno. Državni mediji zaprijetili su da će oštetiti kablove, što bi moglo poremetiti internetsku povezanost i promet podacima vrijedan više biliona dolara.

Dok svi napeto iščekuju Trumpovu odluku u vezi s nastavkom rata s Iranom, Teheran ozbiljno prijeti da je pomorska blokada Hormuškog tjesnaca tek početak.

Ugrožen bankarski sistem, vojne komunikacije, rad na daljinu…

Podmorski kablovi ključni su za svjetski internetski i podatkovni promet. Kad bi oni bili oštećeni, posljedice bi bile znatno dalekosežnije od usporenog interneta – bilo bi ugroženo sve, od bankarskih sistema, vojnih komunikacija i AI cloud infrastrukture do rada na daljinu, online gaminga i streaming servisa.

Iranske prijetnje dio su strategije kojom želi pokazati svoj utjecaj nad Hormuškim tjesnacem i osigurati opstanak režima, što je ključni cilj Islamske Republike u ovom ratu, rekla je Dina Esfandiary, voditeljica za Bliski istok u Bloomberg Economicsu.

„Cilj je nametnuti toliko velik trošak globalnoj ekonomiji da se niko više ne usudi napasti Iran“, rekla je.

Nekoliko ključnih interkontinentalnih podmorskih kablova prolazi kroz Hormuški tjesnac, no kako bi smanjili rizike međunarodni operateri uglavnom su izbjegavali iranske teritorijalne vode i većinu infrastrukture postavljali uz omansku obalu, rekao je Mostafa Ahmed iz Habtoor Research Centera. Ipak, dva važna kabla – Falcon i Gulf Bridge International (GBI) – prolaze kroz iranske vode, upozorio je Alan Mauldin iz TeleGeographyja.

Iran nije izravno zaprijetio sabotažom kablova, ali je kroz izjave dužnosnika, zastupnika i državnih medija više puta najavio kažnjavanje američkih saveznika u regiji. Prema Ahmedu, Iranska revolucionarna garda raspolaže borbenim roniocima, malim podmornicama i podvodnim dronovima koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju podmorskoj infrastrukturi te bi eventualni napad mogao izazvati „lančanu digitalnu katastrofu“ na više kontinenata.

‘Lančana digitalna katastrofa‘

Posljedice bi se osjetile daleko izvan Bliskog istoka. Države Perzijskog zaljeva mogle bi se suočiti s velikim prekidima internetske veze, problemima u bankarskom sektoru te poremećajima izvoza nafte i plina. Indija bi mogla izgubiti velik dio internetskog prometa, što bi ozbiljno pogodilo njezinu outsourcing industriju i izazvalo milijarde dolara štete. Hormuški tjesnac pritom je ključni digitalni koridor između azijskih podatkovnih središta poput Singapura i kablovskih pristaništa u Europi, pa bi svaki ozbiljniji prekid mogao usporiti financijsko trgovanje i prekogranične transakcije između Europe i Azije, dok bi dijelovi istočne Afrike mogli ostati bez interneta.

Sličan incident dogodio se 2024. godine, kada su tri podmorska kabla prekinuta nakon što je brod pogođen u napadu jemenskih hutista povezanih s Iranom vukao sidro po morskom dnu dok je tonuo. Tada je poremećeno gotovo 25 posto internetskog prometa u regiji. Ipak, TeleGeography procjenjuje da kablove kroz Hormuški tjesnac danas čine manje od jedan posto globalnog međunarodnog podatkovnog kapaciteta.

Stručnjaci podsjećaju da ratovanje kablovima nije nova pojava. Još tokom Prvog svjetskog rata Britanija je presjekla ključne njemačke telegrafske kabele kako bi prekinula komunikaciju s vojskom. No danas bi posljedice bile mnogo ozbiljnije zbog gotovo potpune ovisnosti svijeta o digitalnim komunikacijama i prijenosu podataka. Aktualni sukob dodatno otežava eventualne popravke jer brodovi za održavanje moraju dugo ostati nepomični tokom rada, a prema Mauldinu od pet brodova za popravke koji inače djeluju u regiji samo je jedan ostao unutar Perzijskog zaljeva.

Iran svoj plan naplate prolaska podmorskih kabela kroz teritorijalne vode opravdava međunarodnim pravom i poziva se na Konvenciju UN-a o pravu mora (UNCLOS). Iako Iran nije ratificirao konvenciju, pravnici smatraju da su njezine odredbe obvezujuće kroz običajno međunarodno pravo. Iranski mediji pritom kao primjer navode Egipat, koji zahvaljujući strateškom položaju Sueskog kanala godišnje ostvaruje stotine miliona dolara prihoda od tranzita i licenci za podmorske kablove.

No stručnjaci upozoravaju da postoji važna razlika između Sueskog kanala i Hormuškog tjesnaca. Sueski kanal je umjetni plovni put pod egipatskom kontrolom, dok je Hormuški tjesnac prirodni morski prolaz za koji vrijedi drugačiji pravni režim.

Profesorica međunarodnog prava Irini Papanicolopulu za CNN je istaknula: „Za postojeće kablove Iran mora poštovati ugovore koji su već sklopljeni, ali za nove može odlučiti pod kojim će uvjetima dopustiti njihovo postavljanje.“

Dina Esfandiary iz Bloomberg Economicsa smatra da je Iran dugo znao da ima geostrateški utjecaj nad Hormuškim tjesnacem, ali nije bio siguran koliko bi njegove prijetnje imale stvarni učinak. „Sada je Teheran otkrio koliki je doista taj utjecaj“, rekla je.

(CNN)

Related posts:

Ibrahimovića pitali vjeruje li u Boga, on odgovorio: Gdje je taj Bog bio tada da mu… KAKO DODIK DRŽI U ŠACI MANJI BH. ENTITET: Recept “zavadi pa vladaj” doveo do savršenstva NEVJEROVATNE SCENE PRED KAMERAMA: Vojin Mijatović i članovi SDP-a u maskirnim uniformama kod Hadžifejzovića -“Ovi balistički iz Sarajeva…” VAŽAN DETALJ U SLUČAJU DODIKA: Na čelu Interpola nalazi se Ahmed Naser Al-Raisi iz… SVIJET STRAHUJE OD NOVOG RATA: Iran stavio vojsku u stanje visoke pripravnosti, upozorenje Turskoj… PSUJE, VRIJEĐA, DIVLJA ZA GOVORNICOM, PRIJETI RASPADOM DRŽAVE: Ovako je počeo sunovrat vožda iz Laktaša, „nositelja“ američkih i britanskih sankcija… NIŠTA IM NIJE SVETO: Izrael blokira vakcine protiv dječije paralize, ugroženo više od 600.000 djece u Gazi Zora probala izigrati Schmidtovu odluku, uplatila novac SNSD-u, pare završile u Centralnoj banci BiH Čeka li nas ponovo mrak: Balkan na ljeto pred rizikom masovnih nestanaka struje Bill Gates: Želim potrošiti svoje bogatstvo i pomoći Africi sa 200 milijardi dolara – Nemoj, molimo te!!!

Powered by YARPP.

ŠOKANTNA NAJAVA CNN-a: Teheran ima jače oružje od Hormuza, prijete da će ga upotrijebiti…