To potpuno mijenja pregovaračku poziciju, piše CNN.

 

 

 

Tokom razgovora prošle sedmice s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping navodno je rekao kako bi Vladimir Putin jednog dana mogao požaliti što je napao Ukrajinu, piše u svojoj analizi CNN.

 

 

Najnoviji trendovi na bojištu sugeriraju da bi Xi Jinping mogao biti u pravu. To ujedno otvara novu priliku Trumpovoj diplomaciji da okonča rat — ali drukčijim pristupom od onoga koji je Trump dosad pokušavao.

 

 

Trendovi trenutno idu u korist Ukrajine. Putin se nadao da će 2026. biti godina u kojoj će njegove snage, oslonjene na brojčanu nadmoć i golem ljudski potencijal, probiti ukrajinske linije i zauzeti sporne regije na istoku zemlje. To se nije dogodilo.

 

 

Štoviše, upravo je Ukrajina, a ne Rusija, ove godine ostvarila neto teritorijalne dobitke, pritom nanoseći ogromne gubitke ruskim invazijskim snagama.

 

 

Zapadne procjene sada govore o ruskim gubicima koji se približavaju ili prelaze između 30 i 40.000 poginulih i ranjenih mjesečno što je nevjerovatna stopa iscrpljivanja za rat bez teritorijalnih pomaka. Ukupni ruski gubici od početka invazije danas se široko procjenjuju na više od milion ljudi, a nadmašuju sposobnost Moskve da ih nadoknadi.

 

 

Pritisak postaje vidljiv i unutar same Rusije

 

 

Posljednjih dana čak je i jedan ruski zastupnik javno upozorio da ruska ekonomija možda neće moći beskonačno izdržati dugotrajni rat, navodeći eksploziju vojnih troškova i rastuće ekonomske poremećaje. I sam Putin nedavno je izjavio da bi rat mogao biti “pri kraju”, što je iznenađujuća izjava lidera koji je sukob godinama prikazivao kao egzistencijalnu borbu koja zahtijeva beskrajne žrtve.

 

 

Ukrajina danas više ne izgleda kao država koja se očajnički pokušava odbraniti i preživjeti, nego kao vojni inovator koji mijenja samu prirodu ratovanja kroz masovnu proizvodnju autonomnih sustava, piše CNN.

 

 

Time je srušena početna pretpostavka da će ruska brojčana nadmoć sama po sebi biti presudna.

 

 

Duž bojišnice Ukrajina je sada uspostavila zonu smrti duboku između 10 i 15 kilometara u kojoj ruske snage praktički ne mogu napredovati bez stalne izloženosti napadima dronova.

 

 

Ukrajinski dronovi danas rutinski pogađaju ciljeve duboko unutar Rusije, vojne aerodrome, tvornice, energetsku infrastrukturu, skladišta municije i logistička središta.

 

 

Sposobnost ukrajinskih dronova da dosegnu Moskvu navodno je pridonijela Putinovu interesu za privremeno primirje tokom proslave Dana pobjede u ruskoj prijestolnici kako bi vojna parada prošla bez prijetnje dronova koji bi se mogli pojaviti niotkuda i uništiti spektakl.

 

 

Kao potvrdu da je i Moskva danas unutar ukrajinskog dometa, ruska državna novinska agencija izvijestila je o jednom od najvećih ukrajinskih napada dronovima u blizini glavnog grada.

 

 

Takvi napadi sada prisiljavaju Rusiju da raspršuje protuzračnu odbranu, premješta zrakoplove, dodatno utvrđuje infrastrukturu i troši sve više resursa na odbranu vlastitog teritorija.

 

 

U vojnom smislu Ukrajina širi prostor rata i povećava cijenu sukoba — dok istodobno Rusija ne uspijeva ostvariti ozbiljniji teritorijalni napredak na bojištu.

 

 

Putin pred strateškim porazom

 

 

Ofenzivni ratovi na kraju se ne ocjenjuju prema linijama na karti, nego prema tome jesu li ostvarili političke ciljeve zbog kojih su pokrenuti, analizira CNN.

 

 

Putinovi ratni ciljevi na početku invazije uključivali su potpunu podređenost Ukrajine, slabljenje NATO-a i obnovu Rusije kao dominantne euroazijske sile. Ti ciljevi danas se čine sve nedostižnijima.

 

 

Bojište i konačni ishod rata sada su uglavnom fokusirani na Donbas na istoku Ukrajine, dok ruske snage više nemaju realne šanse zauzeti Kijev — prvotni Putinov cilj.

 

 

NATO je, unatoč Trumpovim retoričkim kritikama, danas veći nego u trenutku ruske invazije. Savezu su se pridružile Finska i Švedska, a Europa istodobno povećava odbrambenu potrošnju.

 

 

Drugim riječima, unatoč golemim i rastućim gubicima, Putin ima vrlo malo konkretnih rezultata, a trendovi se iz mjeseca u mjesec dodatno pogoršavaju.

 

 

Xi čeka

 

 

Xi Jinpingova navodna opaska važna je ne samo zbog odnosa prema Rusiji nego i zbog onoga što Kina možda uči iz ovog rata, posebno kada je riječ o Tajvanu.

 

 

Iako je Xi naredio kineskoj vojsci da bude spremna za operaciju zauzimanja Tajvana do 2027., njegova vojska nema stvarnog ratnog iskustva, a Ukrajina pokazuje koliko je teško izazvati brzi politički slom odlučnog branitelja.

 

 

Tokom sljedećih šest mjeseci Xi će pažljivo proučavati te trendove i vagati prednosti i mane vlastitih planova za Tajvan.

 

 

SAD, zaključuje CNN, sada ima priliku dodatno učvrstiti oprez koji vlada u Pekingu.

 

 

Kako navode, pametan potez trenutno bi bio dodatno ojačati NATO i podršku Ukrajini kako bi se Putinu pokazalo da nema šanse vratiti ratni momentum, a Xiju da bi svaki pokušaj prema Tajvanu izazvao koordiniran odgovor Zapada.

 

 

Trumpova prilika

 

 

Trumpov deklarirani cilj kada je riječ o Ukrajini jest završetak rata diplomatskim sporazumom. Takav sporazum vjerovatno bi zahtijevao određene teritorijalne ustupke Ukrajine, ali i neku vrstu sigurnosnih jamstava koja bi spriječila buduće ruske avanture.

 

 

Dosadašnja diplomacija zapela je jer Ukrajina nije bila spremna odreći se teritorija za koji vjeruje da ga može vojno odbraniti, dok Rusija nije htjela prihvatiti sporazum bez teritorija za koji vjeruje da ga može osvojiti silom.

 

 

Veliki diplomatski proboji rijetko uspijevaju kada obje strane vjeruju da vrijeme radi za njihove dugoročne ciljeve.

 

 

Temeljna pretpostavka Trumpove diplomacije bila je da Ukrajina, kao slabija strana, mora popustiti za pregovaračkim stolom ili će izgubiti rat na bojištu. Ta pretpostavka, koja je i ranije bila upitna, danas je jednostavno pogrešna.

 

 

Nova realnost na bojištu otvara novu priliku za uspješnu diplomaciju.

 

 

Ukrajina danas ima više povjerenja u vlastitu odbranu i manje ovisi o obećanjima iz Washingtona. Rusija se, s druge strane, suočava s budućnošću obilježenom rastućim gubicima i ekonomskim pritiskom, bez realne šanse za ozbiljan proboj.

 

 

To potpuno mijenja pregovaračku poziciju, piše CNN.

 

 

Posljednja formalna runda pregovora pod američkim posredovanjem održana je u februaru. Od tada gotovo da nije bilo ozbiljnijih pomaka, no to bi se uskoro moglo promijeniti.

 

 

Za Trumpa povijesna prilika da okonča rat više ne leži u pretpostavci ukrajinske slabosti, nego u prepoznavanju rastuće ruske ranjivosti.

 

 

Poluga za dogovor sada postoji i Washington bi je trebao iskoristiti.

 

(SB)

ŠOKANTNA NAJAVA CNN-a: Vladimir Putin pred strateškim porazom, sve bi mogao iskoristiti Donald Trump…