Smanjenje ovisnosti o Kini moglo bi se pokazati izuzetno teškim za Europu, ocjenjuje NYT. Političari i kompanije boje se odmazde, a potrošači su ovisni o jeftinijim kineskim proizvodima.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen traži od članica EU da podrže ambiciozan plan o obuzdavanju uvoza kineskih visokosubvencioniranih proizvoda.
Ursula von der Leyen dugo traži strože mjere kako bi zaštitila ključne evropske industrije od nelojalne konkurencije iz Kine, no tome se protivi nekoliko članica koje žele održati dosadašnje trgovinske odnose s Pekingom, piše Politico.
Evropa se približava trgovinskom ratu s Kinom, ocjenjuje New York Times.
Među članicama EU došlo je do raskola po pitanju trgovine s Kinom. Dio članica poput Francuske traže zaštitu svojih industrija, dok druge poput Njemačke ne žele radikalne poteze, bojeći se da bi mogle izgubiti pristup ogromnom kineskom tržištu. U petak se održava sastanak povjerenika EU o budućoj politici prema Kini, nakon što su u Bruxellesu izrađeni prijedlozi rješavanja problema jeftine kineske robe koja preplavljuje tržište EU.
Trgovinski deficit EU-a u razmjeni s Kinom lani se povećao na 360 milijardi eura s 312 milijardi eura u 2024. godini. Statistike kažu da se u prvom tromjesečju 2026. nastavio povećavati. Jeromin Zettelmeyer, direktor briselskog ekonomskog think tanka Bruegel govori već o panici. “Postoji osjećaj neposrednog kolapsa industrije, neposredne opasnosti”, rekao je za NYT. Kina je za EU drugi najveći trgovinski partner, iza SAD-a.
Predatorska strategija
Komesarka EU za vanjske poslove i potpredsjednika EK Kaja Kallas nedavno je poručila da je okončanje ovisnosti o Kini poput pokušaja liječenja bolesti. Mogla biti potrebna kemoterapija, vjerovatno će biti bolna, upozorila je. Povjerenik za industriju Stéphane Séjourné tvrdi za Politico da u EU postoji “rastući konsenzus u o nužnosti djelovanja u vezi s Kineskim šokom 2.0“. Misli da još uvijek postoji otvoreni put konstruktivnog dijaloga s Kinom. “Ne možemo dopustiti da Evropa bude žrtva predatorske strategije koja uništava našu industriju. Potrebni su novi alati, nove mjere, nova politička volja“, ističe francuski povjerenik.
Preplavljenost jeftinom robom iz Kine trebala bi biti jedna od tema summita G7 u Francuskoj 15. juna, te na sastanku Evropskog vijeća, odnosno predsjednika i premijera članica EU-a 18. juna u Bruxellesu. Konkretne mjere mogle bi biti predstavljene na jesen, piše Politico.
Njemačka rezervirana
Njemačka je dugo odbijala uvođenje ograničenja uvoza iz Kine jer je to za nju jako važno tržište, s kojim je isprepletena i tako da odatle dobiva veliki dio dijelova za svoju industriju. Ministrica privrede Katherina Reiche (CDU) rekla je tokom posjete Pekingu ove sedmice da Berlin želi održati ravnotežu između podrške svojim izvoznicima, i onima kojima prijeti kineska konkurencija.
To je njihov stav koji će braniti i u Bruxellesu: zaštita domaće industrije, ali tako da se ne oštete ni izvoznici. Na njemačkoj strani je i Španija: španski premijer Pedro Sánchez rekao je tokom nedavne posjete Pekingu da se Kina treba otvoriti Evropi “kako se Evropa ne bi morala zatvoriti”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, dugogodišnji kritičar Kine, pozvao je EU da uvede mjere zaštite svojih strateških industrija. Francuska se zalaže među ostalim za istrage o nelojalnim kineskim državnim subvencijama, što bi po njihovom mišljenju imalo efikasniji preventivni učinak od postojećih carina, nametnutih nakon potvrđenih slučajeva državnog subvencioniranja i dampinških cijena.
Sadašnje mjere pokazale su se nedovoljnima, smatraju Francuzi i njihovi istomišljenici, poput Nizozemske, Italije i Litve. EU je 2024. nametnuo carine do 35 posto na kineska električna vozila – pa je skočio izvoz plug-in hibrida, koji su oslobođeni carine.
Strah od odmazde
Glavni ekonomist Centra za evropske reforme Sander Tordoir ističe da je kinesko tržište već u velikoj mjeri zatvoreno za Njemačku i Europu, pa se postavlja pitanje hoće li se Njemačka pridružiti Francuskoj i drugim članicama u snažnijoj zaštiti evropskog tržišta. Suočena sa smanjenom potražnjom kod kuće zbog dugotrajnog efekta pucanja nekretninskog balona, Kina posljednjih godina forsira jeftini izvoz, preplavljujući svjetska tržišta.
Evropljani su danas spremniji na oštrije mjere protiv kineskog uvoza, nakon kineske izvozne ofanzive i šoka koji je lani izazvala Kina zabranom izvoza rijetkih minerala i magneta u znak odmazde za Trumpove carine. To je pogodilo zelene industrije u EU, otkrivajući koliko su kompanije ovisne o uvozu iz Kine.
(Politico)










