Mahovljanima?
Sama činjenica da se takva mogućnost spominje govori o pokušajima Dodika da se pozicionira u novim okolnostima.
Aerodrom Banja Luka, poznatiji i kao aerodrom Mahovljani jedan je od četiri aerodroma u BiH. Nedavno je na Aerodrom u Mahovljanima stigao i sin američkog predsjednika Donalda Trumpa, Donald Trump Jr., a dočekao ga je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon čega je, u onom dijelu koji je poznat javnosti, Trump Jr. održao panel diskusiju sa privrednicima u Banjoj Luci.
No, informacija koja se provlači od tad jeste da je, kako bi odobrovoljio Amerikance za ukidanje sankcija, Dodik prethodno ponudio izgradnju samostalne američke vojne baze van NATO konteksta na mjestu današnjeg aerodroma u Mahovljanima.
Bez obzira na status tačnosti ove informacije, vrijedi napomenuti da je u izvještaju State Departmenta koji se nedavno našao pred Kongresom, istaknuto kako američka administracija daje prioritetr saradnji sa partnerima na jačanju mehanizama za provjeru investicija koji štite kritičnu infrastrukruru od predatoskih stranih akvizicija.
U slučaju BiH to se odnosi na namjensku industriju, projekat Južne plinske interkonekcije te razvoj hidroenergije. Što se tiče namjenske industrije, a budući da se ta kategorija nalazi na nivou entitetskih zakonodavstava, u bh. entitetu Federacija BiH američke kompanije već su pozicionirane unutar vlasničke strukrture namjenske industrije.
Južnu interkonekciju te projekte koje bh. entitet RS zagovara godinama a tiču se izgradnje hidroelektrane na rijeci Drini koja je terirorijalna voda Bosne i Hercegovine te zbog toga godinama u blokadi odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, moguće je u potpunosti realizirati ukoliko se dođe do rješenja u vezi sa državnom imovinom, što je jedan od ciljva američke administracije.
Budući da Amerikanci nemaju namjeru oslanjati se na ruski gas za potrebe vlastitih projekata u (namjenskoj) industriji, projekat Južne interkonekcije ostaje ključan iz više razloga te strateški projekat za BiH.
Čak i ako se informacija o američkoj vojnoj bazi u Mahovljanima pokaže netačnom, sama činjenica da se takva mogućnost spominje govori o pokušajima Dodika da se pozicionira u novim okolnostima.
Godinama ranije Dodik je bio najglasniji protivnik američkog utjecaja i zagovornik bliskih odnosa s Moskvom, ali nakon ukidanja sankcija nije teško zamisliti da se kanal komunikacije sa Washingtonom vodio interesno kroz projekte koji imaju strateški značaj za SAD od energetike do sigurnosti i zaštite kritične infrastrukture.
Američki interes za Bosnu i Hercegovinu posljednjih godina sve je manje vezan za tradicionalne političke teme, a sve više za energetsku sigurnost, smanjenje ruskog utjecaja i kontrolu ključnih projekata. U tom kontekstu Južna plinska interkonekcija, namjenska industrija i pitanje državne imovine imaju mnogo veći strateški značaj od same lokacije Mahovljani.
Ukoliko zaista postoji pokušaj približavanja između Dodika i određenih američkih krugova, mnogo je vjerovatnije da će se on ogledati kroz dogovore o ekonomskim i energetskim projektima nego kroz spektakularne najave o izgradnji američke vojne baze na teritoriji Republike Srpske.
(Stav)










