U konačnici, slučaj otoka Sazan, uspostavljanje bektašijske države usred Balkana, špijunski skandali na bugarskim i slovenskim izborima, ekonomska i odbrambena partnerstva u Srbiji i Crnoj Gori, te širenje izraelsko-grčke osovine u Bugarskoj nisu izolirani lokalni incidenti

 

 

 

Kroz historiju, Balkan je često opisivan kao geopolitička raskrsnica na kojoj se regionalne i globalne sile nadmeću za utjecaj. Danas ova nestabilna geografija više nije samo slikoviti tranzitni koridor ili zona poslijeratne obnove. Postala je strateško područje na kojem se iscrtava nova globalna mapa. Posebno u kontekstu Zapadnog Balkana, regije koja je postala slaba, krhka i kojom se lako upravlja, tekuće oštre borbe za identitet podstaknute su budućim projekcijama glavnih globalnih sila.

 

 

Balkan ima ogroman vojni i komercijalni značaj zbog svojih tranzitnih koridora Crno more – Jadran – Mediteran, kao i zbog svog prirodnog okruženja i podzemnih resursa. Danas, dok glasine o trećem svjetskom ratu odjekuju Evropom, a sukobi na Bliskom istoku prijete da se preliju na Mediteran, Balkan se nalazi u samom epicentru višeslojnih sukoba. Regiju preoblikuju manevri globalnih aktera koji obuhvataju sve – od obavještajnog ratovanja do demografskog inženjeringa i ekonomske konkurencije.

 

 

Albanija privlači strani interes

 

 

Nedavni masovni protesti koji su izbili u Albaniji jasno su pokazali kako se globalni kapital isprepliće s geopolitičkim zebnjama. U središtu ovih nemira nalazi se otok Sazan, smješten u zapadnoj Albaniji. Vlada premijera Edija Rame nedavno je usvojila zakonske izmjene kako bi otvorila put masovnom projektu luksuznog turizma kojim će upravljati Affinity Partners, investicijska firma u vlasništvu Jareda Kushnera, zeta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

 

 

Međutim, reakcija javnosti nije ograničena samo na zabrinutost zbog uništavanja okoliša. U regiji koja je vrlo osjetljiva na strane intervencije, ovaj projekt je izazvao strah od “tihe okupacije”. Ovu strepnju dodatno podstiču optužbe da izraelski investitori kupuju zemljište na Balkanu koristeći strana državljanstva.

 

 

Izjave albanskog akademika Fredinanta Hasmuce jasno otkrivaju temeljne razloge ovih strahova. Ističući porast broja letova između Tel Aviva i Tirane na dva dnevna polaska kao ključni pokazatelj ovog ekonomskog zamaha, Hasmuca napominje da je 68 kompanija povezanih s Izraelom (od kojih su 54 osnovali direktno Izraelci, a 14 kao zajednička ulaganja s albanskim partnerima) započelo poslovanje u sektorima turizma, nekretnina, energetike i usluga u zemlji tokom postpandemijskog perioda.

 

 

Naglašavajući da izraelski investitori prikrivaju svoje transakcije nekretninama i stječu zemljište “prikrivenim” metodama koristeći državljanstva raznih evropskih zemalja, poput Bugarske i Rumunije, ili direktnim dobijanjem albanskog državljanstva, Hasmuca skreće pažnju na činjenicu da turistički projekti koncentrirani posebno duž južne obale zemlje, u kojima je Kushner također partner, nose ključnu geopolitičku težinu, a ne samo ekonomsku vrijednost.

 

 

Nadalje, navodeći da ta ulaganja nisu samo vrata prema Evropi, Jadranu i Mediteranu, već se nalaze i u neposrednoj blizini strateških vojnih zona poput pomorske baze Pashaliman u Albaniji, gdje je prisutna turska mornarica, akademik tvrdi da se iza ovog procesa, pod krinkom turizma, kriju daleko širi globalni geopolitički proračuni.

 

 

Ova situacija uslijedila je odmah nakon dubokih unutrašnjih podjela uzrokovanih Raminom otvorenom diplomatskom podrškom izraelskoj politici tokom njegove posjete Knessetu u januaru 2026. godine. Rama je snažno pokazao ovo geopolitičko svrstavanje tokom svog obraćanja Knessetu, izjavivši: “Dok se Hamas potpuno ne iskorijeni, dva miliona zatvorenika u Gazi nikada neće biti istinski slobodni i nijedan mir nikada neće biti trajan.”

 

 

Štaviše, izražavajući zahvalnost za podršku koju je Izrael pružio Albaniji u oblasti cyber sigurnosti, Rama je najavio povećanje vojne saradnje, izjavivši: “Za nas je Izrael prijatelj. Nastavit ćemo produbljivati našu saradnju s Izraelom u oblastima odbrane, sigurnosti, cyber sigurnosti i borbe protiv terorizma. S iskustvom u obavještajnim poslovima, prevenciji i društvenoj otpornosti koje je stekao pod stalnim i stvarnim prijetnjama, Izrael je referentna tačka koju svaka ozbiljna demokratija mora pažljivo proučiti.”

 

 

U Albaniji je saradnja s Izraelom na polju sigurnosti, provođenja zakona i cyber sigurnosti dosegla prekretnicu nakon razornih iranskih cyber napada na Tiranu 2022. godine. To je dovelo do potpisivanja formalnog protokola o sigurnosnoj i obavještajnoj pomoći između dvije zemlje 2023. godine.

 

 

Vjerski inženjering

 

 

Istovremeno, u Albaniji je u toku suptilni oblik inženjeringa identiteta usmjerenog na muslimansko stanovništvo regije. “Baba Mondi”, vođa Bektašijskog reda, nedavno se sastao s papom u Vatikanu kako bi razgovarao o konceptu uspostavljanja suverene bektašijske mikrodržave sa sjedištem u Tirani, po uzoru na Vatikan.

 

 

Ironija konsultacija vođe jedne muslimanske zajednice s katoličkim poglavarom o uspostavljanju suverenog muslimanskog entiteta nije promakla posmatračima. Kritičari tvrde da je ovaj projekt proračunato političko sredstvo osmišljeno da razbije tradicionalno muslimansko tkivo na Balkanu i direktno balansira historijsku “meku moć” Turske u regiji. Entuzijastična odbrana ove specifične mikrodržave za jedan sufijski red od Rame, koji je kršćanin, podstiče sumnje da zapadne sile pokušavaju podijeliti regionalne muslimane kako bi poslužili vlastitim sigurnosnim strukturama.

 

 

Ove argumente i strepnje snažno potvrđuju službene reakcije i geopolitičke analize nakon najave projekta. Islamska zajednica Albanije (KMSH) odmah se usprotivila inicijativi, izdavši službeno saopćenje u kojem je upozorila: “Takve inicijative postavljaju opasan presedan i prijete vjerskom skladu u zemlji. Islamska religija je jedinstvena cjelina. Državnost zasnovana na sektaškim podjelama je neprihvatljiva”, direktno potvrđujući strahove od fragmentacije tradicionalnog muslimanskog tkiva, piše Canan Tercan za Daily Sabah.

 

 

Nadalje, geopolitički stručnjak Janko Šćepanović primjećuje da suverena bektašijska država sa sjedištem u Tirani posjeduje potencijal da razbije tradicionalni utjecaj Turske na balkanske muslimane uvođenjem novog, od Zapada podržanog modela “balkanskog islama”, koji je eksplicitno osmišljen kao protuteža vjerskoj i političkoj težini Ankare.

 

 

Ovaj politički inženjering izazvao je oštre domaće reakcije, a bivši albanski predsjednik Ilir Meta i politička opozicija žestoko su osudili taj potez, optužujući Ramu za kršenje ustava i služenje “mračnim međunarodnim agendama” koje riskiraju getoizaciju muslimanskog stanovništva radi zadovoljenja vanjskih sigurnosnih okvira.

 

 

S druge strane, za Washington i NATO, Zapadni Balkan predstavlja vitalnu tranzitnu regiju i tradicionalnu sferu utjecaja koja osigurava sigurnost Evrope i pruža stratešku vezu između istočnog Mediterana, Crnog mora i srednje Evrope.

 

 

Primarni cilj američke diplomatije u regiji je ograničavanje strateškog utjecaja koji Rusija ostvaruje preko Srbije i srpskih političkih struktura u Bosni i Hercegovini, te sprečavanje Beograda da se u potpunosti okrene orbiti Moskve.

 

 

Nadalje, Washington s dubokom zabrinutošću i pomnim nadzorom prati brzo širenje kineskog ekonomskog utjecaja posljednjih godina kroz ogromna ulaganja u infrastrukturu, razvoj željeznica, energetske projekte i mehanizme finansiranja.

 

 

Ipak, geopolitički manevri u regiji nisu ograničeni samo na velike sile.

 

 

Širenje izraelskog utjecaja

 

 

Novi izraelskocentrični plan za Balkan također se odvija na ovom krhkom prostoru u blizini aktivnih sukoba. Osim dobro poznatog strateškog partnerstva s Grčkom, Izrael stalno širi svoj strateški utjecaj preko linije koja se proteže od Kaspijskog jezera do Mediterana kroz ekonomsku i sigurnosnu saradnju, ekonomski angažman i politički utjecaj.

 

 

Tragovi izraelskih manipulacija na balkanskim izborima i kasniji proizraelski politički zaokret utemeljeni su na dobro dokumentiranim globalnim skandalima. Značajna međunarodna medijska istraga koja je razotkrila “Tim Jorge”, tajnu izraelsku jedinicu za cyber ratovanje, dokazala je da izraelske privatne obavještajne operacije aktivno sabotiraju demokratske izbore širom svijeta dezinformacijama.

 

 

U nestabilnom političkom pejzažu Bugarske, ova intervencija u sjeni dala je opipljive rezultate. Nakon formiranja vlade u aprilu 2026. godine, koja se smatra naklonjenijom Izraelu, u nekim političkim krugovima pojavile su se spekulacije o vanjskom utjecaju na političku scenu Bugarske, slično ranijim tvrdnjama u Sloveniji.

 

 

Ranije je u Sloveniji, uprkos tome što je stranka bivšeg premijera Roberta Goloba osvojila najviše glasova na izborima 2026. godine, proizraelska opozicija preuzela kontrolu nad vladom. Široko se priča da je Golob, koji se protivio izraelskoj politici, postao žrtva manipulacije. Ove spekulacije proizlaze iz iznenadnog izbijanja špijunskih skandala i naknadnog otkrića da je privatna izraelska obavještajna firma Black Cube sarađivala s opozicijom. Posljedično, može se tvrditi da Izrael aktivno učestvuje u stranim intervencijama na Balkanu kako bi osigurao poslušne vlade.

 

 

Baš kao što je Black Cube iskoristila špijunske skandale kao oružje za destabilizaciju Golobove vlade u Sloveniji, paralelni mehanizam uspješno je stvorio poslušnu, proizraelsku političku elitu u Bugarskoj. Njena geopolitička integracija s izraelsko-grčkom osovinom konkretno se očituje nabavkom izraelskih sistema protuzračne odbrane Barak MX od bugarskog parlamenta.

 

 

Na drugom planu, Izrael je produbio svoje odnose sa Srbijom putem odbrambenih tehnologija i obavještajnih podataka. To je formalizirano 2021. godine, kada su Srbija i Izrael potpisali sveobuhvatni sporazum o vojno-tehničkoj saradnji, a zatim i strateško partnerstvo u cyber sigurnosti 2022. godine s ciljem zaštite kritične infrastrukture. Sada srbijanski SDPR i izraelski Elbit Systems planiraju osnovati zajedničku fabriku za proizvodnju dronova. Prema izvještajima, izraelska kompanija će imati 51 posto udjela u tom poduhvatu.

 

 

U međuvremenu, Crna Gora se pojavila prvenstveno kao ekonomsko odredište za izraelske interese, podstaknuto Sporazumom o zajedničkoj ekonomskoj saradnji iz 2022. godine, koji je katalizirao masovna ulaganja izraelskog kapitala u jadransku obalu, ponajviše kroz višemilionski projekt luksuznog turizma i nekretnina Bigova Bay pokrenut 2023. godine.

 

 

Pod zapadno-izraelskim pogledom

 

 

U konačnici, slučaj otoka Sazan, uspostavljanje bektašijske države usred Balkana, špijunski skandali na bugarskim i slovenskim izborima, ekonomska i odbrambena partnerstva u Srbiji i Crnoj Gori, te širenje izraelsko-grčke osovine u Bugarskoj nisu izolirani lokalni incidenti. To su međusobno povezani potezi na globalnoj šahovskoj ploči gdje se linije fronta jasno definiraju u novo repolariziranom svijetu.

 

 

Balkan se opet nalazi u središtu sve intenzivnije sigurnosne i ekonomske konkurencije među velikim silama. Regija se od lokalnog problema razvila u odlučujuću stratešku raskrsnicu na kojoj globalne sile vode svoje bitke za prevlast.

 

 

Balkanske zemlje su male i krhke. Kako bi razvile svoje ekonomije i osigurale unutrašnju i vanjsku sigurnost, ove zemlje su prisiljene sklapati saveze s jačim nacijama. Ta ih stvarnost tjera na partnerstva s globalnim igračima. U ovoj igri s visokim ulozima, najveći rizik za balkanske narode je da postanu puki pijuni. Za ljude u regiji, jedini način da izbjegnu ulogu najslabije karike u ovoj velikoj igri jeste da podignu vlastite suverene i nezavisne glasove.

 

(Stav)

Izraelski faktor na Balkanu: Šta donosi nova sigurnosna mapa za BiH?